Vjetar i padaline

Boforova ljestvica prikazuje nam jačinu vjetra u rasponu od 0-12 bofora. Najnižu vrijednost na ljestvici ima tišina (0 bofora), a najjači je vjetar orkan (12 bofora).

Vjetar je strujanje zraka koje nastaje zbog razlika u tlaku zraka. S obzirom da nastaje zbog tih razlika, vjetar uvijek struji iz područja višeg u područje nižeg tlaka zraka. Što su razlike u tlaku veće, brzina vjetra je veća.

Vrsta padaline koju nazivamo rosa nastaje ohlađivanjem tla, biljaka i predmeta tijekom noći zbog čega se vodena para koja ih dotakne hladi i pretvara u kapljice vode koje se na njima nakupljaju. Izlaskom Sunca i zagrijavanjem tih vodenih kapljica rosa nestaje.

Vjetrovima dodajemo strane svijeta s obzirom na smjer iz kojega pušu, pa npr. sjeverni vjetrovi pušu sa sjevera prema jugu, a istočni vjetrovi sa istoka prema zapadu.

Glavne padaline iz zraka su:\r

\r
• kiša - padalina iz raka u obliku kapi vode
\r
• snijeg - snježne pahulje nastale spajanjem kristala leda pri temperaturu ispod 0 stupnjeva Celzijevih ili oko 0.
\r
• tuča - nastaje zbog naglog izdizanja i hlađenja zraka pri čemu kapljice vode postanu zrna leda
\r

Količina kiše izražava se u milimetrima (mm), što označava količinu padaline u litrama na metar kvadratni. Primjerice, ako je negdje palo 30 mm kiše, to znači da je palo 30 litara kiše na metar kvadratni površine.

Glavni zapadni vjetrovi, kao što im i samo ime kaže, pušu iz smjera zapada prema istoku od obratnica prema polarnicama. Na sjevernoj polutci glavni zapadni vjetrovi pušu s jugozapada, dok na južnoj polutci pušu sa sjeverozapada.

Vjetromjer je instrument kojim se mjeri brzina vjetra. Vjetrokaz je sprava koja nam govori o smjeru puhanja vjetra koji se određuje prema stranama svijeta.

Maestral je lokalni vjetar koji uglavnom puše ljeti iz smjera sjeverozapada.

Pasati su planetarni vjetrovi žarkog pojasa koji pušu iz smjera istoka od obratnica prema ekvatoru. Na sjevernoj polutci pasati pušu sa sjeveroistoka, dok na južnoj polutci pušu s jugoistoka.

Oblaci su nakupina kristala leda i kapljica vode koja se nalazi visoko u atmosferi.

Vjetar je strujanje zraka koje nastaje zbog razlika u tlaku zraka. S obzirom da nastaje zbog tih razlika, vjetar uvijek struji iz područja višeg u područje nižeg tlaka zraka. Što su razlike u tlaku veće, brzina vjetra je veća.

Lokalni vjetrovi su vjetrovi koji pušu samo na nekom području, a u Hrvatskoj su najznačajniji bura, jugo i maestral.

I rosa i mraz nastaju ohlađivanjem tla, biljaka i predmeta tijekom noći, kada ih dotakne vodena para koja se dodirom ohladi. Razlika između mraza i rose je što mraz nastaje kada tlo ili biljke imaju temperaturu ispod 0°C pa se vodena para pretvara u sitne kristaliće leda, a ako je temperatura tla ili biljaka iznad 0°C, vodena para se pretvara u kapljice vode tvoreći rosu.

Vjetar je strujanje zraka iz područja višeg tlaka zraka prema području nižeg tlaka zraka.

Porastom temperature zraka raste i količina vodene pare koju zrak može primiti. Iz tog razloga najsnažnije padaline padaju u najtoplijem dijelu godine.

Godišnju količinu padalina računamo tako da zbrojimo sve mjesečne količine padalina.

Opća raspodjela tlaka zraka na razini cijelog planeta uvjetuje nastanak planetarnih vjetrova, odnosno vjetrova koji pušu u približno istom smjeru tijekom cijele godine. U planetarne vjetrove ubrajamo pasate, glavne zapadne vjetrove i polarne istočne vjetrove.

Planetarni ili stalni vjetrovi su vjetrovi koji pušu konstantno tijekom cijele godine. Razlikujemo tri vrste planetarnih vjetrova: pasate, zapadne vjetrove i polarne vjetrove.

Magla je nakupina kapljica vode pri tlu. Nastaje zbog isparavanja vode uzrokovanog zagrijavanjem vode djelovanjem Sunca.

Polarni istočni vjetrovi su planetarni vjetrovi hladnih pojaseva koji pušu iz smjera istoka od polova prema obratnicama. Na sjevernoj polutci polarni istočni vjetrovi pušu sa sjeveroistoka, dok na južnoj polutci pušu s jugoistoka.

S obzirom da je vjetar strujanje zraka koje nastaje zbog razlika u tlaku zraka, vjetar uvijek struji iz područja višeg u područje nižeg tlaka zraka. Porastom razlika u tlaku zraka, brzina vjetra je veća.

Padaline mogu nastati na tri osnovna načina:\r

\r
• Izdizanjem toplog iznad hladnog zraka
\r
• Zagrijavanjem Zemljine površine - zrak se izdiže, hladi, dolazi do kondenzacije i nastanka padalina
\r
• Izdizanjem zraka uz planinu - zrak se izdizanjem hladi, dolazi do kondenzacije i nastanka padalina
\r

Oblaci i magla nastaju hlađenjem vlažnog zraka koji više ne može zadržati vodenu paru pa ona prelazi u vrlo sitne kapljice vode ili ledene kristaliće. Oblaci nastaju u visini, a magla pri tlu.

Pasati su planetarni vjetrovi koji pušu u žarkome pojasu od obratnica prema ekvatoru.

Polarni vjetrovi planetarni su vjetrovi koji pušu u hladnim toplinskim pojasevima od polova prema polarnicama.

Vrsta padaline koju nazivamo tuča ili grad nastaje kada se uzdizanjem zraka kapljice vode smrznu, spuštaju se smrzavajući okolne kapljice, ponovno se uzdižu i dodatno smrzavaju te kada postanu preteške za lebdenje padaju u obliku ledenih zrna koja mogu nanijeti izrazitu štetu na Zemljinoj površini. U Hrvatskoj, tuča se najčešće pojavljuje ljeti.

Brzina vjetra mjeri se instrumentom koji se naziva vjetromjer. Vjetromjeri se, osim u meteorološkim stanicama, često nalaze na mjestima čestih udara vjetra ili na prometnicama.

Jugo je lokalni vjetar koji puše s jugoistoka i donosi topao i vlažan vjetar. Također, jugo stvara najveće valove u Jadranskom moru jer puše s mora na kopno.

Zapadni vjetrovi planetarni su vjetrovi koji pušu u umjerenim toplinskim pojasevima od obratnica prema polarnicama.

Bura je lokalni vjetra koji puše sa sjeveroistoka i donosi hladan i suh vjetar.

Padaline predstavljaju vodu u tekućem ili krutom stanju koja pada na Zemlju. Razlikujemo padaline iz zraka i one pri tlu.

Glavne padaline pri tlu su:\r

\r
• rosa - sitne kapljice vode nastale na biljkama za vedrih noći uslijed kondenzacije vodene pare
\r
• mraz - nastaje za vedrih noći pri temperaturama nižima od 0 stupnjeva Celzijevih
\r
• inje - za razliku od mraza nastaje za vrijeme hladnih i vjetrovitih noći pri čemu se kapljice vode hvataju za razne predmete i zaleđuju se
\r

Količina padalina mjeri se kišomjerom. Mjerna jedinica za količinu padalina je milimetar.

Polarni istočni vjetrovi su planetarni vjetrovi hladnih pojaseva koji pušu iz smjera istoka od polova prema obratnicama. Na sjevernoj polutci polarni istočni vjetrovi pušu sa sjeveroistoka, dok na južnoj polutci pušu s jugoistoka.

Glavni zapadni vjetrovi, kao što im i samo ime kaže, pušu iz smjera zapada prema istoku od obratnica prema polarnicama. Na sjevernoj polutci glavni zapadni vjetrovi pušu s jugozapada, dok na južnoj polutci pušu sa sjeverozapada.

Količina kiše mjeri se instrumentom koji se naziva kišomjer, a izražava se u milimetrima (mm), što označava količinu padaline u litrama na metar kvadratni.

Vrsta padaline koju nazivamo mraz nastaje ohlađivanjem tla, biljaka i predmeta tijekom noći na temperaturu ispod 0°C zbog čega se vodena para koja ih dotakne hladi i pretvara u sitne kristaliće leda koji se na njima nakupljaju. Kao što je slučaj i s rosom, izlaskom Sunca i zagrijavanjem tih vodenih kapljica mraz nestaje.