Grad Zagreb je jedini hrvatski grad koji istovremeno ima status i grada i županije. Promatrajući ga kao jedinicu lokalne samouprave, Grad Zagreb je jedna od 21 županije, a gledajući ga kao jedinicu lokalne samouprave, jedan je od 128 hrvatskih gradova.

Jedina od ovih županija koja postoji je Šibensko kninska, ostale su izmiješane među nazivima postojećih županija. Vukovarsko-neretvanska je izmišljeni spoj Vukovarsko-srijemske i Dubrovačko-neretvanske županije, Virovitičko-goranska spoj Virovitičko-podravske i Primorsko-goranske, a Krapinsko-bilogorska spoj Krapinsko-zagorske i Bjelovarsko-bilogorske županije.

Osječko-slavonska županija ne postoji, premda se Osijek nalazi u Slavoniji. Ovaj naziv izmišljeni je spoj Osječko-baranjske te Požeško-slavonske županije.

Zakonodavnu vlast u Hrvatskoj čini Hrvatski sabor, tijelo koje se bavi donošenjem zakona i čiji se predstavnici biraju na izborima. Hrvatski sabor glavno je predstavničko tijelo građana Republike Hrvatske i sastoji se od 151 saborskog zastupnika.

Hrvatska je po državnom uređenju republika što se vidi i u punom nazivu države - Republika Hrvatska. Većina europskih i svjetskih država republike su, odnosno države u kojoj postoji trodioba vlasti, dok je ostalim državama na čelu vladar poput kralja, kneza, emira i sl. te ih nazivamo monarhijama.

Vlast se u većini modernih društava dijeli na tri dijela (trodioba vlasti), uz međusobno kontroliranje između različitih dijelova - zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti. Zakonodavnu vlast u Hrvatskoj ima Hrvatski sabor, izvršnu vlast Vlada Republike Hrvatske, a sudbenu vlast sudovi s Vrhovnim sudom na čelu.

Hrvatska ima 21 županiju, odnosno 20 županija i Grad Zagreb koji istovremeno ima status i grada i županije. Županije su jedinice područne samouprave, odnosno regije sa zajedničkim povijesnim, prirodnim, gospodarskim i prometnim obilježjima.

Izvršnu vlast u Hrvatskoj čini Vlada RH, koju čine ministri na čelu s premijerom/premijerkom. Posebnu ulogu u izvršnoj vlasti ima predsjednik države koji, između ostalog, predstavlja državu u inozemstvu, brine o stabilnosti vlasti i dr.

Najviši dio sudbene vlasti u Hrvatskoj predstavlja Vrhovni sud. Općenito govoreći, sudbenu vlast u Hrvatskoj obavljaju sudovi (od Općinskog pa sve do spomenutog Vrhovnog suda) koji su dužni osigurati ravnopravnost i jednakost svih građana pred zakonom uz zaštitu slobode i prava građana.

Trodioba vlasti obuhvaća zakonodavnu, izvršnu i sudbenu vlast koje se međusobno kontroliraju. Zakonodavnu vlast u Hrvatskoj ima Hrvatski sabor, izvršnu vlast Vlada Republike Hrvatske, a sudbenu vlast sudovi s Vrhovnim sudom na čelu.

Način na koji je država ustrojena naziva se oblikom državnog uređenja. U Europi postoje 4 oblika državnog uređenja, a to su: republike, velika vojvodstva (Luksemburg), kneževine (npr. Monako) i kraljevstva (npr. Španjolska i Ujedinjeno Kraljevstvo).

Vlada Republike Hrvatske predstavlja izvršnu vlast u Hrvatskoj, a Vladu čine premjer i ministri.

Upravno-teritorijalne jedinice u Hrvatskoj koja ima zajednička prometna, gospodarska, povijesna i druga obilježja.

Županijom upravljaju župan i županijska skupština koji su izabrani na lokalnim izborima.

Županije se razlikuju prema broju stanovnika i površini među kojima je Ličko-senjska površinom najveća, a ujedno brojem stanovnika najmanja.

Svaka županija ima svoje simbole, a to su grb i zastava koje uglavnom dvobojne.

Hrvatskim županijama upravljaju županijska vijeća te župani. Županije su jedinice područne samouprave, odnosno regije sa zajedničkim povijesnim, prirodnim, gospodarskim i prometnim obilježjima, a Hrvatska ih ima 21, odnosno 20 županija i Grad Zagreb koji istovremeno ima status i grada i županije.

Način na koji je država ustrojena naziva se oblikom državnog uređenja. U Europi postoje 4 oblika državnog uređenja, a to su: republike, velika vojvodstva (Luksemburg), kneževine (npr. Monako) i kraljevstva (npr. Španjolska i Ujedinjeno Kraljevstvo).

Hrvatskim gradovima upravljaju gradska vijeća te gradonačelnici, dok općinama upravljaju općinska vijeća te općinski načelnici. I gradonačelnici i općinski načelnici biraju se na lokalnim izborima. Promatrajući brojke, u Hrvatskoj imamo čak 528 općina te 128 gradova.