Upravno-teritorijalna organizacija Hrvatske

Vlada Republike Hrvatske predstavlja izvršnu vlast u Hrvatskoj, a Vladu čine premjer i ministri.

Republika Hrvatska je podijeljena na 20 županija i Grad Zagreb. Grad Zagreb se posebno izdvaja jer je glavni grad Hrvatske, a ujedno i središte gospodarstva u Hrvatskoj. Županije se razlikuju prema broju stanovnika i površini među kojima je Ličko-senjska površinom najveća, a ujedno brojem stanovnika najmanja.

Svaka županija ima svoje simbole, a to su grb i zastava koje uglavnom dvobojne.

Način na koji je država ustrojena naziva se oblikom državnog uređenja. U Europi postoje 4 oblika državnog uređenja, a to su: republike, velika vojvodstva, kneževine i kraljevstva.

Županije se razlikuju prema broju stanovnika i površini među kojima je Ličko-senjska površinom najveća, a ujedno brojem stanovnika najmanja.

Predsjednik Republike Hrvatske čini dio izvršne vlasti zajedno s Vladom Republike Hrvatske. Osim toga, neke od dužnosti predsjednika su: predstavljanje države u inozemstvu, objava rata i mira, vođenje vojske,...

Zakonodavnu vlast u Hrvatskoj čini Hrvatski sabor, tijelo koje se bavi donošenjem zakona i čiji se predstavnici biraju na izborima. Hrvatski sabor glavno je predstavničko tijelo građana Republike Hrvatske i sastoji se od 151 saborskog zastupnika.

Hrvatski sabor institucija je u Hrvatskoj koja ima zakonodavnu vlast. Hrvatski sabor djeluje od 30.5.1990. godine te ima 151 zastupnika, a broj je neparan kako bi se mogle donositi odluke natpolovičnom većinom.

Hrvatska ima 21 županiju, odnosno 20 županija i Grad Zagreb koji istovremeno ima status i grada i županije. Županije su jedinice područne samouprave, odnosno regije sa zajedničkim povijesnim, prirodnim, gospodarskim i prometnim obilježjima.

Sudbenu vlast u Hrvatskoj provode sudovi, među kojima je najviši Vrhovni sud. Oni se bave osiguravanjem jednakosti i ravnopravnosti svih građana pred zakonom.

Svaka županija ima svoje simbole, a to su grb i zastava koje uglavnom dvobojne.

Izvršnu vlast u Hrvatskoj ima Vlada Republike Hrvatske te predsjednik države. Oni su zaduženi za vladanje, provođenje odluka i uređenje države.

Županijom upravljaju župan i županijska skupština koji su izabrani na lokalnim izborima.

Hrvatskim gradovima upravljaju gradska vijeća te gradonačelnici, dok općinama upravljaju općinska vijeća te općinski načelnici. I gradonačelnici i općinski načelnici biraju se na lokalnim izborima. Promatrajući brojke, u Hrvatskoj imamo čak 528 općina te 128 gradova.

Upravno-teritorijalne jedinice u Hrvatskoj koja ima zajednička prometna, gospodarska, povijesna i druga obilježja.

Vlast se u većini modernih društava dijeli na tri dijela (trodioba vlasti), uz međusobno kontroliranje između različitih dijelova - zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti. Zakonodavnu vlast u Hrvatskoj ima Hrvatski sabor, izvršnu vlast Vlada Republike Hrvatske, a sudbenu vlast sudovi s Vrhovnim sudom na čelu.

Grad Zagreb je jedini hrvatski grad koji istovremeno ima status i grada i županije. Promatrajući ga kao jedinicu lokalne samouprave, Grad Zagreb je jedna od 21 županije, a gledajući ga kao jedinicu lokalne samouprave, jedan je od 128 hrvatskih gradova.

Najviši dio sudbene vlasti u Hrvatskoj predstavlja Vrhovni sud. Općenito govoreći, sudbenu vlast u Hrvatskoj obavljaju sudovi (od Općinskog pa sve do spomenutog Vrhovnog suda) koji su dužni osigurati ravnopravnost i jednakost svih građana pred zakonom uz zaštitu slobode i prava građana.

Upravno-teritorijalne jedinice u Hrvatskoj koja ima zajednička prometna, gospodarska, povijesna i druga obilježja.

Nazivi hrvatskih županija uglavnom su doneseni s obzirom na tradicijske regije u kojima se nalaze, prema važnijem gradu ili kombinaciji jednoga i drugoga. Tako je Međimurska županija dobila naziv prema tradicijskoj regiji Međimurje, Karlovačka prema gradu Karlovcu, a na primjer Osječko-baranjska prema kombinaciji grada Osijeka i Baranje kao tradicijske regije.

Hrvatskim županijama upravljaju županijska vijeća te župani. Županije su jedinice područne samouprave, odnosno regije sa zajedničkim povijesnim, prirodnim, gospodarskim i prometnim obilježjima, a Hrvatska ih ima 21, odnosno 20 županija i Grad Zagreb koji istovremeno ima status i grada i županije.

Gradom upravljaju gradonačelnici i gradska skupština koji su izabrani na lokalnim izborima.

Zakonodavnu vlast u Hrvatskoj ima Hrvatski sabor kojeg čini 151 zastupnik. Oni su zaduženi za donošenje zakona, odnosno pravila kojih se stanovnici države moraju držati.

Način na koji je država ustrojena naziva se oblikom državnog uređenja. U Europi postoje 4 oblika državnog uređenja, a to su: republike, velika vojvodstva (Luksemburg), kneževine (npr. Monako) i kraljevstva (npr. Španjolska i Ujedinjeno Kraljevstvo).

Županijom upravljaju župan i županijska skupština koji su izabrani na lokalnim izborima.

Općinom upravljaju načelnik i općinska skupština koji su izabrani na lokalnim izborima.

Trodioba vlasti označava da se vlast u državi radi lakšeg upravljanja dijeli na tri oblika vlasti, a u Hrvatskoj su to: sudbena, izvršna i zakonodavna vlast.

Vrhovni sud najviši je sud u Republici Hrvatskoj te čini dio sudbene vlasti.

Način na koji je država ustrojena naziva se oblikom državnog uređenja. U Europi postoje 4 oblika državnog uređenja, a to su: republike, velika vojvodstva (Luksemburg), kneževine (npr. Monako) i kraljevstva (npr. Španjolska i Ujedinjeno Kraljevstvo).

Vlada Republike Hrvatske predstavlja izvršnu vlast u Hrvatskoj, a Vladu čine premjer i ministri.

Hrvatska je prema obliku državnog uređenja republika na čijem je čelu predsjednik. Trenutni predsjednik Republike Hrvatske je Zoran Milanović.

Izvršnu vlast u Hrvatskoj čini Vlada RH, koju čine ministri na čelu s premijerom/premijerkom. Posebnu ulogu u izvršnoj vlasti ima predsjednik države koji, između ostalog, predstavlja državu u inozemstvu, brine o stabilnosti vlasti i dr.

Hrvatska je po državnom uređenju republika što se vidi i u punom nazivu države - Republika Hrvatska. Većina europskih i svjetskih država republike su, odnosno države u kojoj postoji trodioba vlasti, dok je ostalim državama na čelu vladar poput kralja, kneza, emira i sl. te ih nazivamo monarhijama.

Premjer je osoba koja vodi Vladu sa svojim ministrima. Trenutni premjer Republike Hrvatske je Andrej Plenković.