Učitavam...
Kako nazivamo proces isušivanja i odvodnje kojim je čovjek močvarna i aluvijalna tla pretvorio u obradive površine?
Proces isušivanja i odvodnje kojim je čovjek močvarna i aluvijalna tla pretvorio u obradive površine nazivamo melioracijom. Područja s močvarnim tlima koja su melioracijom pretvorena u obradive površine nalaze se u dijelovima Nizinske Hrvatske uz velike rijeke, a u Primorskoj Hrvatskoj najvažniji su primjeri dolina rijeke Mirne u Istri i delta Neretve.
Kako nazivamo sustav stijena koje zadržavaju vodu, a možemo ih pronaći na prostoru Konavala, Ravnih kotara i Vinodola?
Sklop stijena koje zadržavaju vodu nazivaju se fliš. Flišna područja izuzetno su važna za razvoj poljoprivrede. Najznačajnije flišne zone u Primorskoj Hrvatskoj su: Ravni kotari i Konavle. Postoji i flišni otoci kao što su: Krk, Brač, Pag i Rab.
Uz koju rijeku u Primorskoj Hrvatskoj ćemo pronaći močvarna tla?
Močvarna tla u Primorskoj Hrvatskoj možemo pronaći u dolinama rijeka, a najpoznatiji takav dio u Hrvatskoj je uz rijeku Neretvu.
Kako nazivamo znanost koja se bavi tlom?
Znanost o tlima naziva se pedologija (grč. pedon = tlo). Pedologija se, konkretno, bavi sastavom tla i njegovim oblicima, kao i procesima nastanka tla, proučava načine korištenja tla, klasifikaciju tala i dr.
Kako se nazivaju tla najraširenija na pobrđima i gorama Nizinske Hrvatske?
Na brežuljcima, pobrđima i gorama Nizinske Hrvatske najzastupljenija tla su smeđa tla. Nešto su manje poljoprivredne iskoristivosti od aluvijalnih tala i crnice zbog manjeg udjela humusa koji je posljedica njegovog snažnijeg ispiranja iz tla.
Kako nazivamo slabije plodno i plitko tlo Primorske Hrvatske nazvano po svojoj intenzivnoj boji?
Crvenica je slabije plodno i plitko tlo karakteristične intenzivne crvene boje koju uzrokuje željezo u njenom sastavu. Nalazimo ju u primorskim dijelovima Hrvatske i često je čovjekovim utjecajem pretvorena u obradivo tlo.
Izbaci uljeza među glavnim tlima u Primorskoj Hrvatskoj:
U Primorskoj Hrvatskoj, ponajprije pronalazimo tri tipa tla: tla na flišu, crvenica i smeđa tla na vapnencima i dolomitima. Usto valja dodati i močvarna tla na području delte Neretve i doline Mirne koja su isušena i pretvorena u obradive površine. S druge strane, crnicu prvenstveno pronalazimo u Istočnoj Hrvatskoj.
Najvrjednije i najkvalitetnije tlo u Hrvatskoj, nastalo na lesnim ravnjacima i bogato humusom naziva se:
Najvrjednije i najkvalitetnije tlo u Hrvatskoj naziva se crnica. Nastala je na lesnim ravnjacima Istočne Hrvatske (konkretno, u istočnoj Slavoniji, Baranji i Srijemu) i bogata je humusom što uzrokuje visoku plodnost i poljoprivrednu iskoristivost.
Izbaci uljeza među područjima s močvarnim tlima koja su melioracijom pretvorena u obradive površine:
Područja s močvarnim tlima koja su melioracijom pretvorena u obradive površine nalaze se u dijelovima Nizinske Hrvatske uz velike rijeke, a u Primorskoj Hrvatskoj najvažniji su primjeri dolina rijeke Mirne u Istri i delta Neretve.
Niži dijelovi Gorske Hrvatske imaju smeđa tla. Što se nalazi u podlozi u višim dijelovima Gorske Hrvatske?
Smeđa tla prevladavaju u Gorskoj Hrvatsko dok u onim višim dijelovima postaju kamenjari.
Kako nazivamo tla nastala neposredno uz velike rijeke?
Neposredno uz velike rijeke, u reljefno najnižim predjelima, nastaju aluvijalna ili naplavna tla. Ovaj tip tala nastao je taloženjem riječnih nanosa prilikom poplava, a u velikoj mjeri iskorištena su u poljoprivredne svrhe, najčešće nakon isušivanja tla.
Na kojoj podlozi nastaje crnica?
Crnica nastaje na lesnoj podlozi, odnosno na lesnim zaravnima Istočne Hrvatske (konkretno, u istočnoj Slavoniji, Baranji i Srijemu). Važno je spomenuti kako se radi o najvrjednijem i najkvalitetnijem tlu u Hrvatskoj, bogatom humusom što uzrokuje visoku plodnost i poljoprivrednu iskoristivost.
Kako zovemo isprana, plitka i kisela tla siromašna humusom i plodnošću koja pronalazimo na planinama Gorske Hrvatske?
Isprana, plitka i kisela tla siromašna humusom i plodnošću viših dijelova Gorske Hrvatske nazivamo podzolima. Podzoli nastaju zbog velike količine padalina u ovom dijelu Hrvatske, čime voda ispire hranjive tvari iz tla niz padine te ono gubi na kvaliteti i plodnosti.
Koji od ovih prostora NIJE poljoprivredno značajno područje nastalo na flišnoj podlozi?
Poljoprivredno značajna područja nastala na flišnoj podlozi nalaze se prvenstveno u Primorskoj Hrvatskoj, a neka od najznačajnijih su središnja Istra, Vinodol, Ravni kotari, Kaštela i Konavle, uz pojedine dijelove većih jadranskih otoka.