Rasprostranjenost i vrste tla u Hrvatskoj

Isprana, plitka i kisela tla siromašna humusom i plodnošću viših dijelova Gorske Hrvatske nazivamo podzolima. Podzoli nastaju zbog velike količine padalina u ovom dijelu Hrvatske, čime voda ispire hranjive tvari iz tla niz padine te ono gubi na kvaliteti i plodnosti.

Crvenica je vrsta tla specifična za zapadnu Istru. Crvenica nosi naziv zbog svoje boje koju je uzrokovao spoj raznih minerala u tlu. Crvenica je pogodna za razvoj vinogradarstva.

Neposredno uz velike rijeke, u reljefno najnižim predjelima, nastaju aluvijalna ili naplavna tla. Ovaj tip tala nastao je taloženjem riječnih nanosa prilikom poplava, a u velikoj mjeri iskorištena su u poljoprivredne svrhe, najčešće nakon isušivanja tla.

Znanost o tlima naziva se pedologija (grč. pedon = tlo). Pedologija se, konkretno, bavi sastavom tla i njegovim oblicima, kao i procesima nastanka tla, proučava načine korištenja tla, klasifikaciju tala i dr.

Smeđa tla prevladavaju u Gorskoj Hrvatsko dok u onim višim dijelovima postaju kamenjari.

Smeđa tla prevladavaju u Gorskoj Hrvatsko dok u onim višim dijelovima postaju kamenjari.

Na brežuljcima, pobrđima i gorama Nizinske Hrvatske najzastupljenija tla su smeđa tla. Nešto su manje poljoprivredne iskoristivosti od aluvijalnih tala i crnice zbog manjeg udjela humusa koji je posljedica njegovog snažnijeg ispiranja iz tla.

U Nizinskoj Hrvatskoj razlikujemo crnicu, smeđa tla, močvarna tla, isprana tla i naplavna tla.

Podzoli su isprana tla iz kojih su djelovanjem vode isprane hranjive tvari.

Sklop stijena koje zadržavaju vodu nazivaju se fliš. Flišna područja izuzetno su važna za razvoj poljoprivrede. Najznačajnije flišne zone u Primorskoj Hrvatskoj su: Ravni kotari i Konavle. Postoji i flišni otoci kao što su: Krk, Brač, Pag i Rab.

Crnica je najvažnije tlo u Nizinskoj Hrvatskoj. Crnica je naziv dobila prema boji tla, a nju je uzrokovao humus. Crnica se u Nizinskoj Hrvatskoj najviše nalazi u Baranji te na istoku Slavonije.

Najvrjednije i najkvalitetnije tlo u Hrvatskoj naziva se crnica. Nastala je na lesnim ravnjacima Istočne Hrvatske (konkretno, u istočnoj Slavoniji, Baranji i Srijemu) i bogata je humusom što uzrokuje visoku plodnost i poljoprivrednu iskoristivost.

Crnica nastaje na lesnoj podlozi, odnosno na lesnim zaravnima Istočne Hrvatske (konkretno, u istočnoj Slavoniji, Baranji i Srijemu). Važno je spomenuti kako se radi o najvrjednijem i najkvalitetnijem tlu u Hrvatskoj, bogatom humusom što uzrokuje visoku plodnost i poljoprivrednu iskoristivost.

U Primorskoj Hrvatskoj možemo pronaći močvarna tla, crvenicu te smeđa tla. Na prostoru Primorske Hrvatske ima relativno mnogo stjenovitog tla te tla gdje je veliki utjecaj čovjeka.

Močvarna tla u Primorskoj Hrvatskoj možemo pronaći u dolinama rijeka, a najpoznatiji takav dio u Hrvatskoj je uz rijeku Neretvu.

Prapor ili les je sediment nastao djelovanjem vjetra. Žute je boje, a građen je uglavnom od kremena i gline. Najveće lesne zaravni u Hrvatskoj nalaze se u Nizinskoj Hrvatskoj. Tako treba izdvojiti one najvažnije, a to su: Erdutska, Vukovarska, Baranjska i Đakovačka.

Obradivih površina u Gorskoj Hrvatskoj je malo, a najveće poljoprivredne površine su polja u kršu od kojih treba istaknuti Ličko, Gacko i Krbavsko polje u Gorskoj Hrvatskoj.

Naplavna i močvarna tla nastaju djelovanjem rijeka koje talože svoje materijale tijekom visokih vodostaja. Ovakva tla javljaju se uglavnom u dolinama rijeka.

Sklop stijena koje zadržavaju vodu nazivaju se fliš. Flišna područja izuzetno su važna za razvoj poljoprivrede. Najznačajnije flišne zone u Primorskoj Hrvatskoj su: Ravni kotari i Konavle. Postoji i flišni otoci kao što su: Krk, Brač, Pag i Rab.

Crvenica je slabije plodno i plitko tlo karakteristične intenzivne crvene boje koju uzrokuje željezo u njenom sastavu. Nalazimo ju u primorskim dijelovima Hrvatske i često je čovjekovim utjecajem pretvorena u obradivo tlo.

Smeđa tla naziv su dobila po boji koja u njima prevladava. Sama smeđa tla manje su plodna jer padaline ispiru hranjive tvari iz njih. Javljaju se u gorskim krajevima Nizinske Hrvatske.

Močvarna tla u Primorskoj Hrvatskoj možemo pronaći u dolinama rijeka, a najpoznatiji takav dio u Hrvatskoj je uz rijeku Neretvu.

Tla se razlikuju prema različitim obilježjima kao što su boja, sastav, nastanak,...

Melioracija je proces kojim se isušuju močvare i pretvaraju u obradivo tlo. Močvarna tla izuzetno su pogodna za poljoprivredu jer obiluju organizmima čijim raspadom se dobiva na plodnosti tla.

Proces isušivanja i odvodnje kojim je čovjek močvarna i aluvijalna tla pretvorio u obradive površine nazivamo melioracijom. Područja s močvarnim tlima koja su melioracijom pretvorena u obradive površine nalaze se u dijelovima Nizinske Hrvatske uz velike rijeke, a u Primorskoj Hrvatskoj najvažniji su primjeri dolina rijeke Mirne u Istri i delta Neretve.