Dva najvažnija lokalna vjetra u Hrvatskoj su bura i jugo. Bura puše na mahove i stvara probleme u cestovnom prometu, dok je jugo ravnomjernije i najjače na otvorenom moru.

Zbog utjecaja Jadranskog mora koje smanjuje razlike u zimskim i ljetnim temperaturama, zime u Primorskoj Hrvatskoj su blage i toplije nego u ostatku Hrvatske.

Kontinentalnost predstavlja utjecaj kopna na klimu, a odražava se kroz brzo zagrijavanje i hlađenje kopna što ima utjecaj na smanjene količine padalina u Nizinskoj Hrvatskoj.

Kao i čitava Nizinska Hrvatska, i veći dio Gorske Hrvatske bilježi umjereno toplu vlažnu klimu s toplim ljetima. Manji, ponajprije najviši dijelovi Gorske Hrvatske bilježe vlažnu snježno-šumsku klimu.

Zavižan je najviša hrvatska meteorološka postaja. Nalazi se na Velebitu na oko 1650m nadmorske visine.

Čitava Nizinska Hrvatska bilježi umjereno toplu vlažnu klimu s toplim ljetima. Premda je klimatski tip isti, različiti dijelovi Nizinske Hrvatske bilježe manje razlike u klimi, npr. idući prema istoku Hrvatske, količina padalina se značajno smanjuje i sl.

Pojava u hladnijem dijelu godine kada temperatura raste s porastom nadmorske visine naziva se temperaturna inverzija ili temperaturni obrat. Ta se pojava javlja kada noću Zemljina površina snažno ohladi donje slojeve zraka, a gornji slojevi ostanu topliji.

Umjereno topla vlažna klima s toplim ljetom u Hrvatskoj pruža se na prostoru Nizinske Hrvatske, većem dijelu Gorske Hrvatske te na istoku Istre.

Na klimu Hrvatske značajno utječe njen smještaj u sjevernom umjerenom pojasu, Jadransko more koje smanjuje razlike ljetnih i zimskih temperatura te Dinaridi koji su reljefna prepreka između obale i unutrašnjosti zemlje.

Jugo je lokalni vjetar koji puše iz smjera jugoistoka, a puše s mora na kopno. Jugo stvara najveće valove na Jadranskom moru te donosi padaline.

Sredozemna klima s vrućim i suhim ljetom u Hrvatskoj prostire se u obalnom dijelu te unutrašnjosti uz obalu na prostoru Južnog Hrvatskoj Primorja. Navedena područja imaju sušno razdoblje ljeti, a padaline su koncentrirane najviše zimi, a najviša srednja mjesečna temperatura zraka prelazi 25 stupnjeva Celzijevih.

Obalni dio srednjeg i južnog dijela Primorske Hrvatske te dalmatinske otoke karakterizira sredozemna klima s vrućim ljetima. Sjeverni dijelovi Primorske Hrvatske, premda se također nalaze u obalnom području, bilježe umjereno toplu vlažnu klimu s vrućim ljetima.

Gorska Hrvatska bilježi, u prosjeku, najniže temperature, najmanju osunčanost i najviše padalina. Većina tog dijela Hrvatske bilježi umjereno toplu vlažnu klimu s toplim ljetom, kao i ostatak zemlje, no najviši dijelovi bilježe vlažnu snježno-šumsku klimu te čine najhladnije dijelove države.

Zbog rastućeg utjecaja kontinentalnosti, količina padalina je sve niža idući prema istoku Hrvatske pa je Istočna Hrvatska dio zemlje s najmanjom količinom padalina.

Najviši dijelovi Dinarida bilježe klimatski tip pod nazivom vlažna snježno-šumska klima i jedini su dijelovi Hrvatske koji nemaju klimatski tip unutar C razreda.

Za razliku od juga Primorske Hrvatske koja bilježi sredozemnu klimu, sjeverni dio Primorske Hrvatske i unutrašnjost Dalmacije bilježe umjereno toplu vlažnu klimu s toplim ljetima. Na tom području nešto je veća količina padalina uz svježije zime.

Umjereno topla vlažna klima s toplim ljetom u Hrvatskoj pruža se na prostoru Nizinske Hrvatske, većem dijelu Gorske Hrvatske te na istoku Istre.

Klima bukve drugi je naziv za umjereno toplu vlažnu klimu s toplim ljetom. Obilježja ove klime su ravnomjerna količina padalina tijekom cijele godine, a kada govorimo o temperaturi ona je najviša ljeti, a zimi je niža te nerijetko odlazi u minus (ali ne veliki).

Umjereno topla vlažna klima s vrućim ljetom u Hrvatskoj prostire se na području u zapadnom dijelu Istre, Kvarneru i Kvarnerskim otocima te u Dalmatinskoj Zagori.

Umjereno topla vlažna klima s toplim ljetom u Hrvatskoj pruža se na prostoru Nizinske Hrvatske, većem dijelu Gorske Hrvatske te na istoku Istre. Samim time, pruža se i na prostoru glavnog grada Hrvatske - Zagreba.

Na području Hrvatske možemo pronaći iduće klimatske tipove: umjereno topla vlažna s vrućim ljetima, vlažna snježno-šumska klima, umjereno topla vlažna s toplim ljetima te sredozemna klima s vrućim ljetima.

Na području Hrvatske možemo pronaći iduće klimatske tipove: umjereno topla vlažna s vrućim ljetima, vlažna snježno-šumska klima, umjereno topla vlažna s toplim ljetima te sredozemna klima s vrućim ljetima.

Otok Hvar poznat je po krilatici ,,sunčani otok'' jer bilježi najveći broj sunčanih sati u Hrvatskoj. Čak 2700 sati godišnje na Hvaru je sunčano, dok je, primjerice, u Zagrebu ta brojka na oko 1900 sati.

Velebitski kanal je morski prolaz koji se pruža od Raba do Paga uz planinu Velebit. Na njegovom južnom dijelu zabilježeni su najsnažniji udari bure u Hrvatskoj s brzinama od oko 250km/h.

Vlažna nježno-šumska klima u Hrvatskoj prostire se u najvišim dijelovima kao što je Zavižan. Obilježja su joj velika količina padalina, svježa ljeta te hladne zime.