Klimatska obilježja Republike Hrvatske

Bura je lokalni vjetar koji puše iz smjera sjeveroistoka te puše s kopna na more. Bura puše na mahove te često stvara probleme u prometu. Najsnažnije bura u Hrvatskoj zabilježena je na prostoru Masleničkog mosta gdje je puhala gotovo 250km/h, a uzrok k tome je ravničarski prostor te položaj Masleničkog mosta uz padinu Velebita gdje pri spuštanju niz planinu bura dobiva na brzini.

Temperaturna inverzija pojava je kada se porastom nadmorske visine povećava temperatura zraka. Ovakva pojava u Hrvatskoj događa se najviše na prostoru Gorske Hrvatske gdje se tijekom noći podloga ohladi pa samim time se ohladi i donji sloj zraka dok se topliji i lakši zrak izdiže u visine.

Razlike u temperaturama zraka ljeti i zimi izraženije su u unutrašnjosti Hrvatske u odnosu na priobalni dio. Uzrok tomu je Jadransko more koje svojim djelovanjem ublažava razlike u temperaturi u priobalnom dijelu.

Jadransko more ima najveći utjecaj na klimu priobalnog dijela Republike Hrvatske. More ima svojstvo da se sporije zagrijava i hladi te tako ublažava ljeti i zime temperature na kopnu.

Najviši dijelovi Dinarida bilježe klimatski tip pod nazivom vlažna snježno-šumska klima i jedini su dijelovi Hrvatske koji nemaju klimatski tip unutar C razreda.

Gorska Hrvatska bilježi, u prosjeku, najniže temperature, najmanju osunčanost i najviše padalina. Većina tog dijela Hrvatske bilježi umjereno toplu vlažnu klimu s toplim ljetom, kao i ostatak zemlje, no najviši dijelovi bilježe vlažnu snježno-šumsku klimu te čine najhladnije dijelove države.

Klima bukve drugi je naziv za umjereno toplu vlažnu klimu s toplim ljetom. \"Klima masline\" naziv je za sredozemnu klimu, a nazivi su proizašli zbog rasprostranjenosti ovih biljnih vrsta u navedenim tipovima klima.

Umjereno topla vlažna klima s toplim ljetom u Hrvatskoj pruža se na prostoru Nizinske Hrvatske, većem dijelu Gorske Hrvatske te na istoku Istre.

Umjereno topla vlažna klima s toplim ljetom u Hrvatskoj pruža se na prostoru Nizinske Hrvatske, većem dijelu Gorske Hrvatske te na istoku Istre. Samim time, pruža se i na prostoru glavnog grada Hrvatske - Zagreba.

Umjereno topla vlažna klima s toplim ljetom u Hrvatskoj pruža se na prostoru Nizinske Hrvatske, većem dijelu Gorske Hrvatske te na istoku Istre. Obilježja ove klime su ravnomjerna količina padalina tijekom cijele godine, a kada govorimo o temperaturi ona je najviša ljeti, a zimi je niža te nerijetko odlazi u minus (ali ne veliki).

Zbog rastućeg utjecaja kontinentalnosti, količina padalina je sve niža idući prema istoku Hrvatske pa je Istočna Hrvatska dio zemlje s najmanjom količinom padalina.

Osunčanost u Hrvatskoj opada od juga prema sjeveru. Najsunčaniji dio Hrvatske je južni dio Hrvatskog Primorja, a Gorska Hrvatska ima najmanji broj sunčanih sati godišnje.

Sredozemna klima s vrućim i suhim ljetom u Hrvatskoj prostire se u obalnom dijelu te unutrašnjosti uz obalu na prostoru Južnog Hrvatskoj Primorja. Navedena područja imaju sušno razdoblje ljeti, a padaline su koncentrirane najviše zimi, a najviša srednja mjesečna temperatura zraka prelazi 25 stupnjeva Celzijevih.

Jugo je lokalni vjetar koji puše iz smjera jugoistoka, a puše s mora na kopno. Jugo stvara najveće valove na Jadranskom moru te donosi padaline.

Vlažna nježno-šumska klima u Hrvatskoj prostire se u najvišim dijelovima kao što je Zavižan. Obilježja su joj velika količina padalina, svježa ljeta te hladne zime.

Vlažna nježno-šumska klima u Hrvatskoj prostire se u najvišim dijelovima. Obilježja su joj velika količina padalina, svježa ljeta te hladne zime.

Kontinentalnost predstavlja utjecaj kopna na klimu, a odražava se kroz brzo zagrijavanje i hlađenje kopna što ima utjecaj na smanjene količine padalina u Nizinskoj Hrvatskoj. Maritimnost s druge strane je utjecaj mora na klimu u priobalnom području jer se more sporije grije i hladi pa time ublažava temperature zraka na kopnu uz more.

Za razliku od juga Primorske Hrvatske koja bilježi sredozemnu klimu, sjeverni dio Primorske Hrvatske i unutrašnjost Dalmacije bilježe umjereno toplu vlažnu klimu s toplim ljetima. Na tom području nešto je veća količina padalina uz svježije zime.

Kontinentalnost predstavlja utjecaj kopna na klimu, a odražava se kroz brzo zagrijavanje i hlađenje kopna što ima utjecaj na smanjene količine padalina u Nizinskoj Hrvatskoj.

Zavižan je najviša hrvatska meteorološka postaja. Nalazi se na Velebitu na oko 1650m nadmorske visine.

Jugo je lokalni vjetar koji puše iz smjera jugoistoka, a puše s mora na kopno. Jugo stvara najveće valove na Jadranskom moru te donosi padaline.

Sredozemna klima s vrućim i suhim ljetom u Hrvatskoj prostire se u obalnom dijelu te unutrašnjosti uz obalu na prostoru Južnog Hrvatskoj Primorja. Navedena područja imaju sušno razdoblje ljeti, a padaline su koncentrirane najviše zimi, a najviša srednja mjesečna temperatura zraka prelazi 25 stupnjeva Celzijevih.

U Hrvatskoj razlikujemo dva klimatska razreda, a to su umjereno tople vlažne klime i snježno-šumske klime. Od tipova klime razlikujemo četiri tipa klime, a to su:\r

\r
• sredozemna klima s vrućim i suhim ljetom
\r
• umjereno topla vlažna klima s toplim ljetom
\r
• umjereno topla vlažna klima s vrućim ljetom
\r
• vlažna snježno-šumska klima
\r

Najveće količine padalina u Hrvatskoj zabilježene su u planinskim područjima (Gorska Hrvatska te dijelovi Primorske Hrvatske) dok je priobalni dio te istok Hrvatske prostor s najmanje padalina. Na količinu padalina u Hrvatskoj utječu ciklone i anticiklone te smjer pružanja reljefa.

Hrvatska je smještena u sjevernom umjerenom toplinskom pojasu, gotovo u njegovom središnjem dijelu, a takav smještaj imao je utjecaj na rasprostranjenost klima u Hrvatskoj. Osim smještaja u sjevernom umjerenom toplinskom pojasu na klimu Hrvatske utjecao je i položaj uz Jadransko more, Dinaride, Panonsku nizinu te utjecaj Alpi u koje se nalaze relativno blizu Hrvatske.

Otok Hvar koji je smješten u južnom dijelu Hrvatske s preko 2700 sunčanih sati nosi titulu najsunčanijeg mjesta u Hrvatskoj.

Pojava u hladnijem dijelu godine kada temperatura raste s porastom nadmorske visine naziva se temperaturna inverzija ili temperaturni obrat. Ta se pojava javlja kada noću Zemljina površina snažno ohladi donje slojeve zraka, a gornji slojevi ostanu topliji.

Klima bukve drugi je naziv za umjereno toplu vlažnu klimu s toplim ljetom. Obilježja ove klime su ravnomjerna količina padalina tijekom cijele godine, a kada govorimo o temperaturi ona je najviša ljeti, a zimi je niža te nerijetko odlazi u minus (ali ne veliki).

Umjereno topla vlažna klima s toplim ljetom u Hrvatskoj pruža se na prostoru Nizinske Hrvatske, većem dijelu Gorske Hrvatske te na istoku Istre.

Umjereno topla vlažna klima s vrućim ljetom u Hrvatskoj prostire se na području u zapadnom dijelu Istre, Kvarneru i Kvarnerskim otocima te u Dalmatinskoj Zagori. Srednja mjesečna temperatura zraka u najtoplijem mjesecu u godinu prelazi 25 stupnjeva Celzijevih dok su padaline relativno pravilno raspoređene tijekom cijele godine.

Dinaridi na klimu Hrvatsku utječu na način da sprječava prodore zračnih masa za zapada prema istoku.

Umjereno topla vlažna klima s vrućim ljetom u Hrvatskoj prostire se na području u zapadnom dijelu Istre, Kvarneru i Kvarnerskim otocima te u Dalmatinskoj Zagori.

Otok Hvar poznat je po krilatici ,,sunčani otok'' jer bilježi najveći broj sunčanih sati u Hrvatskoj. Čak 2700 sati godišnje na Hvaru je sunčano, dok je, primjerice, u Zagrebu ta brojka na oko 1900 sati.

Zbog utjecaja Jadranskog mora koje smanjuje razlike u zimskim i ljetnim temperaturama, zime u Primorskoj Hrvatskoj su blage i toplije nego u ostatku Hrvatske.

Dva najvažnija lokalna vjetra u Hrvatskoj su bura i jugo. Bura puše na mahove i stvara probleme u cestovnom prometu, dok je jugo ravnomjernije i najjače na otvorenom moru.

Velebitski kanal je morski prolaz koji se pruža od Raba do Paga uz planinu Velebit. Na njegovom južnom dijelu zabilježeni su najsnažniji udari bure u Hrvatskoj s brzinama od oko 250km/h.

Čitava Nizinska Hrvatska bilježi umjereno toplu vlažnu klimu s toplim ljetima. Premda je klimatski tip isti, različiti dijelovi Nizinske Hrvatske bilježe manje razlike u klimi, npr. idući prema istoku Hrvatske, količina padalina se značajno smanjuje i sl.

Kao i čitava Nizinska Hrvatska, i veći dio Gorske Hrvatske bilježi umjereno toplu vlažnu klimu s toplim ljetima. Manji, ponajprije najviši dijelovi Gorske Hrvatske bilježe vlažnu snježno-šumsku klimu.