Klima na Zemlji

Tropske kišne klime (A) prostiru se u žarkom pojasu, a glavno obilježje im je visoka temperatura i velika količina padalina tijekom cijele godine. Najhladniji mjesec u tropskoj kišnoj klime je topliji od 18 stupnjeva Celzijevih.

Tropske kišne klime su klime u kojima se srednja temperatura niti u jednom mjesecu ne spušta ispod 18°C, a nalazimo ih u područjima žarkog pojasa.

Visoka količina padalina i visoke temperature zraka glavni su preduvjeti za razvoj tropskih kišnih šuma.

Klima masline naziv je za sredozemnu klimu, a nazivi su proizašli zbog rasprostranjenosti ove biljne vrste u navedenom tipu klime.

Pravilna izmjena godišnjih doba, gusta naseljenost te relativno ustaljena količina padalina kroz godinu karakteristike su umjereno toplih kišnih klima, odnosno C razreda. Prostori s C klimama najpogodniji su za ljudsko naseljavanje.

Suhe klime (B) raširene su oko obratnica te u unutrašnjosti Azije. Glavno im je obilježje kako im i samo ime govori, izrazito mala količina padalina zbog kojih nastaju pustinje.

Razlikujemo tople i hladne pustinje s obzirom na srednji godišnju temperaturu zraka. Hladne pustinje su one u kojima srednja godišnja temperatura ne prelazi 18 stupnjeva Celzijevih (pr. Takla Makan u Aziji). Tople pustinje su one u kojima srednja godišnja temperatura prelazi 18 stupnjeva Celzijevih (pr. Sahara u Africi).

Danas na Zemlji razlikujemo pet klimatskih razreda. Tropske kišne klime imaju oznaku A, suhe klime označavaju se slovom B, umjereno tople vlažne klime označavaju se slovom C, snježno-šumske klime označavaju se slovom D i snježne klime označavaju se slovom E.

Zenitne kiše su kiše koje gotovo svakodnevno padaju u područjima oko ekvatora, a naziv su dobile po tome što nastaju u razdoblju kada je Sunce u svom zenitu, odnosno najvišoj točki.

Suhe klime su raširene u prostorima uz obratnice te se tamo najčešće mogu pronaći pustinje. Osim u prostorima oko obratnica, suhe klime su vrlo raširene i u unutrašnjosti Azije zbog utjecaja kontinentalnosti.

Plodna mjesta u pustinjama nastala na izvorima vode nazivaju se oaze. To su mjesta gdje voda izbija na površinu omogućavajući život biljkama, životinjama i ljudima toga prostora.

Mala količina padalina, nepravilna izmjena godišnjih doba, polarni dan i noć i izrazita hladnoća karakteristike su snježnih klima. Zbog ovih čimbenika, prostori hladnih klima vrlo su slabo naseljeni.

Danas na Zemlji razlikujemo pet klimatskih razreda. Tropske kišne klime imaju oznaku A, suhe klime označavaju se slovom B, umjereno tople vlažne klime označavaju se slovom C, snježno-šumske klime označavaju se slovom D i snježne klime označavaju se slovom E.

Umjereno topla kišna klima pruža se najvećim dijelom između polarnica i obratnica. Obilježja su pravilna izmjena godišnjih doba te prisutnost padalina kroz cijelu godinu. Hrvatska se nalazi u području umjereno tople vlažne klime.

Danas na Zemlji razlikujemo pet klimatskih razreda. Tropske kišne klime imaju oznaku A, suhe klime označavaju se slovom B, umjereno tople vlažne klime označavaju se slovom C, snježno-šumske klime označavaju se slovom D i snježne klime označavaju se slovom E.

Snježna klima prostire se na krajnjem sjeveru i jugu Zemlje. Obilježja su joj niske temperature tijekom cijele godine te izrazito mala količina padalina te ne postojanje pravilne izmjene godišnjih doba.

Snježno-šumska klima pruža se samo na sjevernoj Zemljinoj polutci. Pruža se na sjeveru Europe, Azije i Sjeverne Amerike, a glavna obilježja ove klime su hladne i duge zime te kratka i blaga ljeta.

Zenitne kiše kratkotrajni su pljuskovi koji nastaju zbog brzog zagrijavanja kopna u doba zenitnog položaja Sunca.

Danas na Zemlji razlikujemo pet klimatskih razreda, a to su: tropske kišne klime (A), suhe klime (B), umjereno tople vlažne klime (C), snježno-šumske klime (D) i snježne klime (E).

Pustinje, mala količina padalina, smještaj uz obratnice i velike temperaturne razlike karakteristike su suhih klima. Osim u prostorima oko obratnica, suhe klime su vrlo raširene i u unutrašnjosti Azije zbog utjecaja kontinentalnosti.

Danas na Zemlji razlikujemo pet klimatskih razreda. Tropske kišne klime imaju oznaku A, suhe klime označavaju se slovom B, umjereno tople vlažne klime označavaju se slovom C, snježno-šumske klime označavaju se slovom D i snježne klime označavaju se slovom E.

Tropske kišne klime prostiru se u žarkom pojasu, a glavno obilježje im je visoka temperatura i velika količina padalina tijekom cijele godine. Najhladniji mjesec u tropskoj kišnoj klime je topliji od 18 stupnjeva Celzijevih.

Najhladniji prostori na Zemlji prostori su snježnih klima i nalaze se većinom u sjevernom i južnom hladnom pojasu. Ti prostori su ujedno i jedna od najslabije naseljenih područja svijeta.

Suhe klime raširene su oko obratnica te u unutrašnjosti Azije. Glavno im je obilježje kako im i samo ime govori, izrazito mala količina padalina zbog kojih nastaju pustinje.

Snježna klima (E) prostire se na krajnjem sjeveru i jugu Zemlje. Snježnu klimu imaju najhladnija područja na Zemlji. Obilježja su joj niske temperature tijekom cijele godine te izrazito mala količina padalina te ne postojanje pravilne izmjene godišnjih doba.

Oaze su mjesta u pustinji gdje se javlja voda koja izbija iz podzemlja.

Kratka ljeta i duge, hladne zime te smještaj na sjeveru Europe, Sjeverne Amerike i Azije karakteristike su D klimatskog razreda, odnosno snježno-šumskih klima. Zanimljivo je kako ovaj klimatski razred ne možemo pronaći na južnoj polutci!

Umjereno topla kišna klima (C) pruža se najvećim dijelom između polarnica i obratnica. Obilježja su pravilna izmjena godišnjih doba te prisutnost padalina kroz cijelu godinu. Hrvatska se nalazi u području umjereno tople vlažne klime.

Većina svjetskog stanovništva živi u područjima s umjereno toplim vlažnim klimama, odnosno klimama C razreda. Stoga, ovaj klimatski razred često nazivamo najpogodnijim za život.

Danas na Zemlji razlikujemo pet klimatskih razreda. Tropske kišne klime imaju oznaku A, suhe klime označavaju se slovom B, umjereno tople vlažne klime označavaju se slovom C, snježno-šumske klime označavaju se slovom D i snježne klime označavaju se slovom E.

Veći dio Hrvatske spada u područje s umjereno toplim vlažnim klimama, odnosno klimama C razreda, a manji dio Gorske Hrvatske obilježavaju snježno-šumske klime, odnosno klime D razreda.