Klima i klimatski čimbenici

Plavim stupcima na klimatskom dijagramu prikazujemo količine padalina po mjesecima za neko mjesto, dok crvenom linijom prikazujemo srednje mjesečne temperature zraka.

Nadmorska visina utječe na klimu tako što se povećanjem nadmorske visine smanjuje temperatura zraka. Porastom nadmorske visine za 100m temperatura zraka opada za 0,5 stupnjeva Celzijevih.

Crvenom linijom na klimatskom dijagramu prikazujemo srednje mjesečne temperature zraka nekoga mjesta., a plavim stupcima prikazujemo količine padalina po mjesecima.

Klimatski čimbenici ili modifikatori utječu na mijenjanje klimatskih elemenata. Neki od klimatskih čimbenika su Zemljina rotacija i revolucija, reljef, nadmorska visina, raspodjela kopna i mora i dr.

Udaljavanjem od ekvatora povećava se kut upada sunčevih zraka pa samim time i zagrijavanje zraka. Ovisno o položaju nekog mjesta u odnosu na ekvator ovisit će i koji se klimatski razred ondje prostire.

Prosječno stanje atmosfere iznad nekoga područja naziva se klima. Kako bi se odredila klima nekoga prostora, potrebno je pratiti vrijeme i prikupljati podatke u razdoblju od 30 godina.

S obzirom da se kopno brže zagrijava i hladi u odnosu na more, zime će na prostorima unutrašnjosti kontinenta biti hladnije, a ljeta toplija nego na obali.

Klimatologija je znanost koja se bavi proučavanjem klime.

S obzirom da se kopno brže zagrijava i hladi u odnosu na more, ljeta će na prostorima unutrašnjosti kontinenta biti toplija, a zime hladnije nego na obali.

Klimatolog je osoba koja se bavi klimatologijom, tj. proučavanjem klime.

Porastom nadmorske visine i udaljavanjem od Zemljine površine temperatura se u pravilu smanjuje. Konkretno, u pravilu se za svakih 200 metara porasta nadmorske visine temperatura zraka smanji za 1°C.

Klimatologija je znanost koja se bavi proučavanjem klime.

Klimatski čimbenici ili modifikatori su fizikalne značajke koje mijenjaju klimatske elemente. Klimatski modifikatori su: čovjek, udaljenost od mora, tlo i biljni pokrov, morske struje, Zemljina rotacija i revolucija, Zemljina atmosfera, nadmorska visina, raspodjela kopna i mora te udaljenost od ekvatora.

Klima je prosječno stanje u atmosferi nad nekim mjestom. Za određivanje klime uglavnom se koriste višegodišnja razdoblja, otprilike od oko 30 godina.

Morske struje s obzirom na temperaturu mogu utjecati na klimu u primorskom području. Tople morske struje pospješuju isparavanje vode što dovodi do povećane količine padalina u priobalnom području.

Tople morske struje griju okolno more i olakšavaju isparavanje mora te je iznad njih zrak vlažniji, a padaline obilnije. S druge strane, hladne morske struje hlade okolno more te je isparavanje mora iznad njih znatno manje, zrak suši, a padaline rjeđe.

Klimatski dijagram grafički je prikaz kojim se prikazuju mjesečna količina padalina te srednja mjesečna temperatura. Srednje mjesečne temperature na klimatskom dijagramu prikazane su crvenom linijom. Vrijednosti temperature očitavamo uz lijevi ili desni rub dijagrama kao i vrijednost količine padalina, a mjesece očitavamo na donjem rubu dijagrama.. Količine padalina u mjesecu prikazane su plavim stupcima,

Morske struje mogu utjecati na stvaranje pustinja. Na primjer na zapadu Južne Amerike nastala je pustinja Atacama zbog utjecaja hladne Humboldtove morske struje koja je spriječila isparavanje vode. Atacama je najsuše područje na Zemlji, a u nekim njenim dijelovima kiša nije pala gotovo 400 godina.

Kako bi se odredila klima nekoga prostora, potrebno je pratiti vrijeme i prikupljati podatke u razdoblju od 30 godina. Klimom nazivamo prosječno stanje atmosfere iznad nekoga područja.

Odnos kopna i mora zbog njihovim svojstava može utjecati na raspored klima. Kopno ima svojstvo da se brzo grije i brzo hladi dok more ima svojstvo da se sporo grije i sporo hladi čime ima utjecaj na klimu u priobalnom području.

Klimatski čimbenici ili modifikatori su fizikalne značajke koje mijenjaju klimatske elemente. Klimatski modifikatori su: čovjek, udaljenost od mora, tlo i biljni pokrov, morske struje, Zemljina rotacija i revolucija, Zemljina atmosfera, nadmorska visina, raspodjela kopna i mora te udaljenost od ekvatora.

Grafički prikaz srednjih mjesečnih temperatura zraka i količine padalina po mjesecima za neko mjesto naziva se klimatski dijagram. Koristimo ga za jednostavniju procjenu klime nekoga prostora.

Klimatolog je osoba koja se bavi klimatologijom, tj. proučavanjem klime.