Gospodarska obilježja Republike Hrvatske

Turizam je jedna od glavnih grana hrvatskog gospodarstva. Hrvatski turizam nudi niz selektivnih oblika turizma, a nakon ljetne sezone kroz selektivne oblike turizma pokušava se produljiti postsezona.

Zahvaljujući dobroj povezanosti s poljoprivredom, prehrambena industrija bilježi najveće prihode među industrijama u Hrvatskoj. Neki od primjera uspješnih hrvatskih tvrtki koje se bave prehrambenom industrijom su Podravka, Vindija, Ledo, Gavrilović itd.

Zračna luka Franjo Tuđman nalazi se u Zagrebu te predstavlja najveću zračnu luku u Hrvatskoj. Kroz navedenu zračnu luku godišnje prođe preko 3 milijuna turista.

Ratarstvo u Hrvatskoj razvijeno je ponajviše u nizinskim dijelovima. Od poljoprivrednih vrsti uzgajaju se najviše krumpir, žitarice i uljarice.

Festivalski turizam jedan je od najpoznatijih i najposjećenijih oblika turizma u Hrvatskoj. U Hrvatskoj se svake godine održava niz velikih festivala među kojima je svakako najpoznatiji Ultra Europe koji se održava u Splitu te INmusic u Zagrebu.

Hrvatska ima relativno razvijen promet. Sustav autocesta povezuje gotovo sve dijelove Hrvatske, kroz 9 zračnih luka povezani su i brojni gradovi u Hrvatskoj s ostatkom Europe, a najmanje razvijen je željeznički oblik prometa.

Za obrtništvo možemo reći kako je razvijeno u Hrvatskoj. Najveći broj obrta nalazi se u Zagrebu i Splitsko-dalmatinskoj županiji.

JANAF je skraćenica za Jadranski naftovod. JANAF započinje u Omišlju na otoku Krku pa preko Rijeke se nastavlja do Siska i tamo se račva prema istoku i sjeveru Hrvatske.

Trgovina je jedna od najvažnijih hrvatskih grana gospodarstva uz turizam i industriju. Najveći broj kupaca u Hrvatskoj privlače veliki trgovački centri te outleti.

Zagreb je turistički najposjećeniji grad u kontinentalnom dijelu države. Zagreb turiste privlači raznim manifestacijama kao što su: Advent u Zagrebu, INmusic,...

Najznačajnije pomorske luke u Hrvatskoj su: Pula, Rijeka (najveća teretna), Zadar, Split (najveća putnička), Dubrovnik, Ploče i Šibenik.

Hrvatska ima niz razvijenih grana industrije pa tako možemo spomenuti:

Stočarske kulture koje se uzgajaju u Hrvatskoj su ponajviše svinje, goveda i ovce. Osim spomenutih, treba istaknuti i razvijeno pčelarstvo te vrlo kvalitetan med.

Najviše turističkih noćenja, oko 30% ukupnih, bilježi Istarska županija, a nakon nje slijede Splitsko-dalmatinska, Primorsko-goranska te Zadarska. Istarska županija, osim prirodnih ljepota i kulturno-povijesnih atrakcija brojne turiste privlači i svojom blizinom Srednjoj Europi i Italiji odakle dolazi najznačajniji dio turista.

Festivalski turizam jedan je od najpoznatijih i najposjećenijih oblika turizma u Hrvatskoj. U Hrvatskoj se svake godine održava niz velikih festivala među kojima je svakako najpoznatiji Ultra Europe koje se održava u Splitu.

Društveni preduvjeti za razvoj gospodarstva obuhvaćaju kulturnu baštinu, različite strukture stanovništva, kretanje stanovništva,...

Ekološka, organska ili biološka poljoprivreda je vrsta poljoprivrede koja se fokusira na proizvodnju zdrave hrane, bez uporabe umjetnih gnojiva i kemijskih zaštitnih sredstava. U Hrvatskoj se posljednjih godina značajno povećava broj poljoprivrednika koji se bave ekološkom proizvodnjom, a njihove proizvode možemo prepoznati po oznakama ,,eko'', ,,bio'' ili ,,organskih'' proizvoda.

Ekološki uzgoj podrazumijeva uzgoj hrane bez upotrebe umjetnih gnojiva i pesticida. Hrana proizvedena kroz ekološki uzgoj uglavnom je skuplja te donosi manje prinose.

Marikultura je uzgoj morskih organizama koji se koriste za prehranu.

Djelatnosti primarnog sektora obuhvaćaju one djelatnosti kroz koje se proizvodi hrana i sirovine za različite grane industrije. Primjeri primarnih djelatnosti su: poljoprivreda, šumarstvo, lov i ribolov.

Ribarstvo u Hrvatskoj razvijeno je na obali te u unutrašnjosti na ribnjacima. Od plave ribe najviše se uzgajaju srdele, ali osim ribe uzgajaju se i školjke u okolici Šibenika, Stona i Limskom zaljevu

Turizam u Hrvatskoj obilježen je sezonalnošću, odnosno najveći dio dolazaka i prihoda od turizma se ostvaruje ljeti, između lipnja i rujna. Ipak, brojne destinacije na Jadranu pokušavaju produljiti ,,sezonu'' i na jesen i proljeće različitim kulturnim događanjima, kvalitetnijom ponudom i sl.

Među ponuđenim odgovorima, proizvodnja žitarica prisutna je u većem dijelu Panonske Hrvatske, školjkarstvo je prisutno u brojnim zaljevima na obali Jadrana, a šumarstvo je u većoj ili manjoj mjeri prisutno kroz cijelu državu.

Hrvatska ima čak devet zračnih luka, a nalaze se u: Zagrebu, Osijeku, Splitu, Rijeci, Puli, Zadru, Dubrovniku te na otocima Braču i Malom Lošinju.

Hrvatska ima niz razvijenih grana industrije pa tako možemo spomenuti:

JANAF je skraćenica za Jadranski naftovod. JANAF započinje u Omišlju na otoku Krku pa preko Rijeke se nastavlja do Siska i tamo se račva prema istoku i sjeveru Hrvatske.

Cikloturizam je oblik turizma koji uključuje vožnju biciklom. Hrvatska je raj za cikloturiste, s preko 4.000 kilometara označenih biciklističkih staza koje prolaze kroz netaknutu prirodu, slikovite obale i povijesne gradove

Nafta se u Hrvatsku iz inozemstva uvozi preko terminala koji se nalazi u mjestu Omišalj na Krku. Tamo se nalazi i LNG terminal za dovod ukapljenog prirodnog plina. Koristeći JANAF (Jadranski naftovod), nafta se od Omišlja preko Rijeke i Siska dostavlja u ostatak zemlje.

Uvoz su sve stvari koje ljudi ili tvrtke iz Hrvatske kupe u inozemstvu. S druge strane izvoz predstavlja sve ono što hrvatske tvrtke ili pojedinci proizvedu u Hrvatskoj i prodaju u inozemstvu. Najviše roba uvozimo iz država članica EU (Njemačka, Italija,...) te susjednih država, a najviše izvozimo također u susjedne države i države članice EU (Italija, Njemačka,...).

Najznačajniji ribnjaci nalaze se u unutrašnjosti Hrvatske, a ističu se veličinom Jasinje kraj Slavonskog Broda i Končanica kraj Grubišnog Polja.

Vinogradi i voćnjaci smješteni su uglavnom u brdovitim dijelovima Nizinske i Primorske Hrvatske. U Nizinskoj Hrvatskoj najviše se od voća uzgajaju šljive, jabuke i kruške dok u Primorskoj Hrvatskoj najviše se proizvode lubenice i agrumi.

Marikultura je uzgoj morskih organizama koji se koriste za prehranu.

Hrvatska ima niz razvijenih grana industrije pa tako možemo spomenuti:\r

\r
• farmaceutska industrija - Pliva i Belupo
\r
• prehrambena industrija - Kraš, Kandit, Gavrilović
\r
• metaloprerađivačka industrija - Đuro Đaković i Končar
\r
• drvoprerađivačka industrija - Spačva
\r

Najveći broj noćenja u Hrvatskoj imaju gradovi u Primorskoj Hrvatskoj gdje se ističu: Dubrovnik, Poreč i Rovinj. U Gorskoj Hrvatskoj najmanji je broj noćenja od svih regija, a kao naselje s najviše noćenja ističe se Novalja. U Nizinskoj Hrvatskoj najveći broj noćenja ostvaruje Zagreb.

Rovinj je s preko 4,3 milijuna noćenja hrvatski grad s najvećim brojem noćenja u 2023. godini. Slijede ga neke od najpoznatijih lokacija u Hrvatskoj kao što su: Dubrovnik, Poreč, Split i druge.

Preduvjete za razvoj gospodarstva možemo podijeliti u dvije skupine: prirodne i društvene. U prirodne preduvjete ubrajamo reljef, klimu, energente, geografski položaj,..