Struktura stanovništva predstavlja grupiranje stanovništva prema nekome obilježju. Možemo razlikovati nacionalnu, vjersku, jezičnu, biološku i druge strukture stanovništva.

Biološka struktura stanovništva jest njegov sastav prema dobi i spolu. Grafički ju prikazujemo pomoću dijagrama dobno-spolne strukture stanovništva (koji se katkad naziva i dobno-spolna piramida) čiji nam izgled može pomoći prepoznati trendove kretanja stanovništva.

Česi u Hrvatskoj su manjinska etnička skupina koja ima dugu povijest prisutnosti u zemlji. Većina Čeha u Hrvatskoj naselila je područje oko grada Daruvara.

Premda zrelo stanovništvo čini najveći udio stanovništva Hrvatske, kažemo da je stanovništvo Hrvatske staro jer je udio stanovnika preko 65 godina veći od udjela mladog stanovništva i jer je udio starih stanovnika znatno veći od 12% što se uzima kao granica da bi se neko stanovništvo nazivalo starim.

Slovaci u Hrvatskoj većinom žive u istočnom dijelu zemlje, posebno u Vukovarsko-srijemskoj županiji, ali i u okolici Zagreba. Najveća koncentracija Slovaka nalazi se u naseljima poput Vinkovaca i Iloka, gdje su se naselili tijekom 18. i 19. stoljeća.

Prema starosti imamo tri dobne skupine: mlado (0-14 godina), zrelo (15-64 godine) i staro (65+ godina). Gornja granica mladog stanovništva je 14 godina jer se tada završava obavezno školovanje u Hrvatskoj, a za staro 65 godina jer se uglavnom sa 65 godina ide u mirovinu u Hrvatskoj.

U međunarodnom sporazumijevanju, danas je najvažniji engleski jezik koji je dobio na značaju kulturnim i gospodarskim utjecajem, a naročito pojavom interneta. Ujedno se radi i o službenom jeziku više od pedeset svjetskih zemalja. Osim engleskog, u pojedinim dijelovima svijeta važni jezici komunikacije su i španjolski, francuski, ruski te njemački jezik.

Danas u svijetu razlikujemo preko 7000 jezika. Neki od tih jezika imaju veliki broj govornika (engleski, španjolski, mandarinski,...), a neki od njih imaju mali broj govornika, a to su uglavnom jezici malih plemena.

Prema dobi razlikujemo tri skupine stanovništva. Prva dobna skupina je mlado stanovništvo koje obuhvaća stanovnike u dobi do 14 godina, zatim slijedi zrelo stanovništvo s osobama između 15 i 64 godine te staro stanovništvo koje obuhvaća stanovnike s 65 i više godina.

Kako je slučaj i u većini europskih država, u Hrvatskoj prevladava jedan većinski narod. S oko 92% zastupljenosti, Hrvati su najbrojniji narod zemlje, oko 3% stanovništva Hrvatske čine Srbi, a udjeli ostalih naroda (kao što su Bošnjaci, Talijani, Mađari itd.) u ukupnom stanovništvu zemlje manji su od 1%.

Kada govorimo o rasama, najčešće izdvajamo tri glavne rasne skupine: crnu, žutu i bijelu rasu. Njihovim miješanjem nastaju miješane rase: mulati nastaju miješanjem bijele i crne rase, mestici miješanjem bijele i žute rase te zambo miješanjem crne i žute rase.

Nacionalna struktura Hrvatske 2011. godine bila je homogena gdje je preko 90% činilo hrvatsko stanovništvo. Među manjinama su se isticali Srbi kao najbrojnija manjina, zatim Bošnjaci, Talijani, Albanci, Mađari,...

Najraširenije pismo u svijetu je latinica - ona je glavno pismo u većini svjetskih država, a tamo gdje nije, često se pojavljuje kao drugo pismo uz tradicionalno pismo tog područja. Latinica je službeno pismo i u Hrvatskoj, premda su se kroz povijest na području zemlje koristila i druga pisma poput glagoljice i ćirilice.

Srbi su najbrojnija nacionalna manjina u Hrvatskoj, čineći malo više od 3% stanovništva zemlje prema popisu 2021. godine. Ostale značajnije manjinske skupine uključuju Bošnjake s 0,62%, Rome s 0,46%, Talijane s 0,36% te Albance s također 0,36% stanovništva Hrvatske.

Pripadnike naroda koji nisu većinski zastupljeni u nekoj državi nazivamo pripadnicima nacionalnih manjina. S obzirom da su u Hrvatskoj Hrvati većinski narod, neke od najbrojnijih nacionalnih manjina u Hrvatskoj su Srbi, Bošnjaci, Talijani, Albanci i dr.

Materinski jezik je onaj jezik koji usvajamo u djetinjstvu izvan škole te na njemu mislimo i razgovaramo.

Jezici s najviše govornika u svijetu su: kineski, arapski, engleski, hindski, španjolski, ruski i bengalski. Veliki broj govornika može biti posljedica velikog broja stanovnika odakle potječe taj jezik ili kao posljedica kolonizacije. Među svima navedenim jezicima, mandarinski je onaj koji ima najveći broj govornika.

Osim glavnih rasnih skupina razlikujemo i miješane rasne skupine:\r

\r

• mulati (crna + bijela rasa)
\r

• mestici (žuta + bijela rasa)
\r

• zambo (crna + žuta rasa)
\r

Veliku skupinu ljudi povezanih osjećajem zajedništva te zajedničkom kulturom, jezikom i običajima nazivamo narodom. U većini europskih država prevladava jedan većinski narod, kao što u Hrvatskoj prema narodnosti prevladavaju Hrvati.

Prema starosti imamo tri dobne skupine: mlado (0-14 godina), zrelo (15-64 godine) i staro (65+ godina). Gornja granica mladog stanovništva je 14 godina jer se tada završava obavezno školovanje u Hrvatskoj, a za staro 65 godina jer se uglavnom sa 65 godina ide u mirovinu u Hrvatskoj. Najveći dio Hrvata pripada zrelom stanovništvu.

Talijani u Hrvatskoj manjinska su etnička skupina koja je prisutna, prvenstveno, na obali i u Istri. Najveća koncentracija Talijana nalazi se u Puli, Rovinj, Umagu, Poreču i Zadru, a značajan broj Talijana živi i u Splitu.

Osim glavnih rasnih skupina razlikujemo i miješane rasne skupine:\r

\r

• mulati (crna + bijela rasa)
\r

• mestici (žuta + bijela rasa)
\r

• zambo (crna + žuta rasa)
\r

Prema starosti imamo tri dobne skupine: mlado (0-14 godina), zrelo (15-64 godine) i staro (65+ godina). Svi stariji od 65 godina pripadaju starom stanovništvu.

Dijagram kojim se prikazuje biološka struktura stanovništva naziva se dobno-spolni dijagram, odnosno dijagram dobno-spolne strukture stanovništva (ponekad se za njega koristi i naziv dobno-spolna ili populacijska piramida).

Osim glavnih rasnih skupina razlikujemo i miješane rasne skupine:\r

\r

• mulati (crna + bijela rasa)
\r

• mestici (žuta + bijela rasa)
\r

• zambo (crna + žuta rasa)
\r

Prema starosti imamo tri dobne skupine: mlado (0-14 godina), zrelo (15-64 godine) i staro (65+ godina). Gornja granica mladog stanovništva je 14 godina jer se tada završava obavezno školovanje u Hrvatskoj.