Broj stanovnika i gustoća naseljenosti

Trenutno na Zemlji živi nešto više od 8. milijardi stanovnika, a među državama s najvećim brojem stanovnika prednjače Indija i Kina.

Posljednji popis stanovništva u Hrvatskoj proveden je 2021. godine.

Premda je površinom veća od Europe, zbog vrlo oštre klime i izoliranosti, Antarktika je jedini svjetski kontinent bez stalnih stanovnika, na njoj samo privremeno žive znanstvenici i istraživači. S druge, sjeverne strane svijeta, Arktik, odnosno područje sjeverno od sjeverne polarnice ima oko 4 milijuna stanovnika

Popisi stanovništva u brojnim zemljama, pa tako i u Hrvatskoj, provodi se redovito, i to svakih 10 godina. Tu redovitost vidimo i u proteklih nekoliko desetljeća: na tlu Hrvatske popisi su se provodili redovito svakih 10 godina od 1961. godine do posljednjeg popisa 2021. godine.

Najgušće naseljeni dijelovi Hrvatske su zapadna obala Istre, sjever Hrvatske, obalni dio Dalmacije te Zagreb i ostali veći gradovi.

Demografija je znanost koja se bavi proučavanjem stanovništva.

Popisom stanovništva 1857. godine u Hrvatskoj je živjelo oko 2.2 milijuna stanovnika i taj broj je rastao do 1910. godine nakon čega dolazi do blagoga pada broja stanovnika zbog 1. svjetskog rata. Nakon 1. svjetskog rata broj stanovnika raste do 1931. godine nakon čega dolazi do stagnacije broja stanovnika zbog 2. svjetskog rata. Nakon 1948. godine broj stanovnika raste do 1991. godine kada dolazi do Domovinskog rata nakon čega pada broj stanovnika u Hrvatskoj.

Broj stanovnika najbrže raste u najslabije razvijenim dijelovima svijeta, što predstavlja velik problem razvitku tih zemalja zbog često loših uvjeta življenja i prenapučenosti. S druge strane veći dijelovi Europe i ostatka najrazvijenijih zemalja svijeta suočavaju se sa stagnacijom ili padom broja stanovnika.

Najnoviji popis stanovništva u Hrvatskoj proveden je 2021. godine, a zanimljivo je kako je, prema rezultatima popisa, u trenutku njegovog provođenja u Hrvatskoj živjelo 3 871 833 stanovnika. Najstariji zabilježeni popis na tlu Hrvatske odvio se davne 1857. godine.

Najrjeđe naseljeni dijelovi Hrvatske su Gorska Hrvatska, prostor Dalmatinske zagore, Banija, Kordun te prostor Bilogore.

Prvi popis stanovništva u Hrvatskoj odvio se 1857. godine, a često se naziva i \"habsburškim\" popisom s obzirom da ga je naručila Habsburška Monarhija. Ovaj popis stanovništva označio je prijelaz s jednostavnog načina popisivanja stanovništva na složeniji oblik koji je davao detaljniji uvid u živote stanovništva.

Hrvatska je prema posljednjem službenom popisu stanovništva iz 2021. godine imala 3 871 833 stanovnika.

Najrjeđe naseljeni dijelovi svijeta su unutrašnjost Azije (Sibir), središnja Afrika (Sahara), sjever Sjeverne Amerike (nepovoljna klima), zapadna i srednja Australija (pustinje) te jug Južne Amerike.

U Hrvatskoj trenutno živi nešto manje od 4 milijuna stanovnika. Točnije, prema prvim rezultatima popisa iz 2021. godine, u vrijeme popisa u Hrvatskoj je živjelo 3 871 833 stanovnika. Za usporedbu, prije 10 godina u Hrvatskoj je živjelo oko 4,2 milijuna stanovnika ili čak 400 tisuća više nego danas.

Stanovništvo su svi ljudi koji žive na nekome prostoru.

Pad broja stanovnika nekog prostora, naročito ako se radi o trajnijem smanjenju, naziva se depopulacija. Ovaj proces karakterističan je gotovo za cijelo područje Hrvatske što je vidljivo u značajnom padu broja stanovnika na koji ukazuju rezultati protekla tri popisa stanovništva.

Gustoća naseljenosti Hrvatske iznosi 68.4 stanovnika po kilometru kvadratnom što je i dalje više od svjetskog prosjeka koji iznosi 50. stanovnika po kilometru kvadratnom.

Gustoća naseljenosti pokazatelj je koji nam govori koliko stanovnika živi na jednom kilometru kvadratnom. Gustoća naseljenosti računa se tako da broj stanovnika podijelimo s površinom.

Popis stanovništva je metoda prikupljanja podataka o stanovništvu. U Hrvatskoj se popis stanovništva vrši u pravilu svakih 10 godina, a rade ga obučeni popisivači.

Postupak prikupljanja osnovnih podataka o stanovništvu neke države naziva se popis stanovništva. Među tim podacima brojne su informacije poput dobi, spola, nacionalnosti, vjere, obrazovanja i raznih drugih pokazatelja koji su nam korisni za analizu. Posljednji popis stanovništva u Hrvatskoj odvio se 2021. godine.

Azija je najgušće naseljen i najmnogoljudniji svjetski kontinent s nešto manje od 5 milijardi stanovnika te gustoćom naseljenosti od čak 150 stanovnika po kilometru kvadratnom. Za usporedbu, gustoća naseljenosti Hrvatske je oko 70 stanovnika na istom mjernoj jedinici površine.

Znanost koja proučava kretanje i sastav stanovništva naziva se demografija, a stručnjake koji se njom bave nazivamo demografi. Grana unutar geografije koja se bavi proučavanjem stanovništva s geografskog gledišta naziva se demogeografija.

Najgušće naseljeni dijelovi svijeta su Istočna i Južna Azija, prostor uz rijeku Nil, istok i zapad SAD-a, jugoistok Južne Amerike te Srednja, Zapadna i Južna Europa.

Depopulacija je pojam koji označava pad broja stanovnika na nekome prostoru.

Trenutno je na Zemlji prema većini procjena (primjerice onoj Ujedinjenih naroda) oko 8 milijardi stanovnika. Zanimljivo je kako povodom svake nove milijarde stanovnika Ujedinjeni narodi simbolično odaberu određenu novorođenu bebu pa se tako 15. studenog 2022. na Filipinima rodio osammilijarditi stanovnik svijeta, a petmilijarditi stanovnik rođen je u Zagrebu.

Demogeografija je grana geografije koja se bavi proučavanjem stanovništva.

Na popisu 1991. godine Hrvatska je imala najveći broj stanovnika, oko 4,8 milijuna. Nakon tog popisa, uslijed Domovinskog rata i drugih nepovoljnih čimbenika, kao i činjenice da se rađalo sve manje djece, Hrvatska je počela gubiti stanovništvo te danas ima oko 3,9 milijuna stanovnika.

Gustoća naseljenosti pokazatelj je koji nam govori koliko stanovnika živi na jednom kilometru kvadratnom. Gustoća naseljenosti računa se tako da broj stanovnika podijelimo s površinom.

Gustoća naseljenosti pokazatelj je koji nam govori koliko stanovnika živi na jednom kilometru kvadratnom. Gustoća naseljenosti računa se tako da broj stanovnika podijelimo s površinom.

Prvi popis stanovništva u Hrvatskoj odvio se 1857. godine, a često se naziva i \"habsburškim\" popisom s obzirom da ga je naručila Habsburška Monarhija. Ovaj popis stanovništva označio je prijelaz s jednostavnog načina popisivanja stanovništva na složeniji oblik koji je davao detaljniji uvid u živote stanovništva.

Demogeografija je znanstvena disciplina koja proučava prostorni raspored stanovništva i njegove demografske karakteristike u odnosu na geografske čimbenike. Povezuje demografske podatke i geografsku osnovu.

Najpoznatiji popis stanovništva u prošlosti je onaj vezan uz rođenje Isusa Krista. Marija i Josip krenuli su iz Nazareta prema Betlehemu kako bi odradili popis stanovništva, a na tome putu rodio se Isus Krist.