Biološka raznolikost Republike Hrvatske

Međunarodni dan biološke raznolikosti i Dan zaštite prirode obilježavaju se isti dan, 22.5.. Cilj obilježavanja ovih dana je kako bi se pobudila svijest kod ljudi o važnosti očuvanja prirode.

Biljke kao što su spomenute kadulja, ružmarin, lovor i smilje jednim nazivom zovemo mediteranskim biljem koje je karakteristično za područje Primorske Hrvatske. Spomenuta bilja bitan su sastojak mediteranske kuhinje.

Endemi su biljne ili životinjske vrste koje žive samo na određenom prostoru. Najpoznatiji životinjski endem u Hrvatskoj je čovječja ribica koja živi u Dinarskom kršu, a od biljnih endema najpoznatiji su dubrovačka zečina i velebitska degenija.

Makija je tipična vegetacija za sredozemnu klimu, a radi se zapravo o grmolikim vazdazelenim šikarama. U takvim šikarama obitavaju najotrovnije zmije u Hrvatskoj - poskoci.

Gotovo 2/5, točnije 37% Hrvatske prekriveno je šumama. Najviše je šuma na prostoru Gorske Hrvatske što je povezano s klimom koja se ondje prostire.

Gotovo 2/5 Hrvatske prekriveno je šumama. Najviše je šuma na prostoru Gorske Hrvatske što je povezano s klimom koja se ondje prostire.

Makija je degradirani, niži biljni pokrov u Primorskoj Hrvatskoj, prvenstveno prisutan na kamenjaru, a uvelike je nastao krčenjem prvotnih šuma tih prostora. Ukoliko dođe do daljnje degradacije i krčenja makije, nastaje garig, još niži oblik sredozemne vegetacije.

Mediteransko bilje dio je biljnog svijeta koji raste u Primorskoj Hrvatskoj. Dio takvog bilja često se koristi u kuhinji, a to su na primjer ružmarin, lovor, kadulja,...

Šuma Dundo nalazi se na otoku Rabu i specifična je po očuvanosti hrasta crnike.

Gorska Hrvatska prostor je u Hrvatskoj koji je najviše pokriven šumama. Od šumskih vrsta najviše se prostiru bukva i jela, a porastom nadmorskih visina šume se pretvaraju u pašnjake i šikare.

Vrba, jasen i topola najčešće su vrste drveta koje ćemo pronaći uz rijeke Nizinske Hrvatske.

Temperatura, padaline i vrsta tla glavni su faktori o kojima ovisi rasprostranjenost šumskih vrsta. Lako se može uvidjeti kako se poklapaju pružanja nekih vegetacijskih zona i klimatskih tipova.

Međunarodni dan biološke raznolikosti i Dan zaštite prirode obilježavaju se isti dan, 22.5.. Cilj obilježavanja ovih dana je kako bi se pobudila svijest kod ljudi o važnosti očuvanja prirode.

U porječjima Save, Drave i Spačve u istočnoj Slavoniji prevladavaju šume hrasta lužnjaka. Površinom i količinom drvne mase posebno se ističe Spačvanska šuma. Zbog visoke kvalitete drveta, slavonski hrast lužnjak poznat je i po svojoj uporabnoj vrijednosti.

Biljne ili životinjske vrste koje obitavaju samo na određenom prostoru nazivamo endemima. U Hrvatskoj su prisutni u vodama, na površini i na podzemlju. Neki od primjera endema u Hrvatskoj su čovječja ribica, hrvatska sibireja i velebitska degenija.

Najraširenije šumske vrste u Hrvatskoj su bukva, hrast lužnjak i hrast kitnjak koji čine preko 50% ukupnih šumskih vrsta u Hrvatskoj.

Šuma Dundo nalazi se na otoku Rabu i specifična je po očuvanosti hrasta crnike.

Bioraznolikost predstavlja različitost svih biljnih i životinjskih vrsta na nekome prostoru.

Raznolikost svih živih bića u prirodnom okolišu nazivamo bioraznolikost. Važno je spomenuti kako je bioraznolikost na području Hrvatske i cijelog svijeta posljednjih desetljeća u sve većoj opasnosti uslijed pretjeranog čovjekova utjecaja.

Medvjed, ris i vuk zaštićene su europske zvijeri koje svoje stanište imaju i u Gorskoj Hrvatskoj.

Crvenica je tipično obojano tlo krških prostora pogodno za uzgoj vinove loze, voća i povrća koje nastaje vrlo dugotrajno i čini mala, ali iznimno značajna plodna područja Primorske Hrvatske.

Na sprječavanje smanjenja bioraznolikosti možemo utjecati na niz načina kao što su: edukacija ljudi, sadnja lokalnih biljnih vrsta, smanjenjem upotrebe kemikalija u prirodi, smanjenjem onečišćenja i zagađenja okoliša,...

Spačva je prostor na na istoku Republike Hrvatske poznat kao najveći zasad hrasta lužnjaka u ovome dijelu Europe. Hrast lužnjak ondje uspijeva izrazito dobro jer mu pogoduju vlažna tla koja se ondje prostiru.

Osim vrbe, jasena i topole koji rastu uz rijeke u Nizinskoj treba spomenuti i ostale šumske vrste koje se ondje prostiru, a to su: hrast kitnjak, kesten, hrast medunac, cer, bukva, jela,...

Mediteransko bilje dio je biljnog svijeta koji raste u Primorskoj Hrvatskoj. Dio takvog bilja često se koristi u kuhinji, a to su na primjer ružmarin, lovor, kadulja,...

U Gorskoj Hrvatskoj prevladava šuma bukve koja se u nižim dijelovima miješa s hrastom, a u višim s jelom, borom i smrekom. S porastom nadmorske visine šume zamjenjuju šikare i planinski pašnjaci.

Šuma Dundo nalazi se na otoku Rabu i specifična je po očuvanosti hrasta crnike.

Osim vuka, medvjeda i risa koji žive u šumama Gorske Hrvatske treba spomenuti i srne, jelene, divlje svinje,...

Šume u Primorskoj Hrvatskoj sačinjene su uglavnom od šumskih vrsta koje su prilagođene klimatskim uvjetima koji ondje prevladavaju. Pa tako imamo u Primorskoj Hrvatskoj šume crnog i alepskog bora, hrasta crnike, a u unutrašnjosti šume hrasta medunca te bijelog i crnog graba.