Baština – nasljeđe koje moramo čuvati

Baštinu možemo definirati kao nasljeđe naših predaka. Dijeli se na prirodnu baštinu i kulturnu baštinu.

U Hrvatskoj postoji 9 kategorija zaštićenih područja, od strogog rezervata, nacionalnog parka, posebnog rezervata i parka prirode kao kategorija s najvišom razinom zaštite do park-šume i spomenika parkovne arhitekture kao najnižih oblika zaštite.

Risnjak je najmanje posjećen nacionalni park u Hrvatskoj. Razlozi slabe posjećenosti mogu se naći u dostupnosti, zahtjevnosti i fizičke spreme koju iziskuju za obilazak, manja globalna prepoznatljivost,...

Održivi turizam oblik je turizma koji koristi privlačnost kulturne i prirodne baštine ne narušavajući njeno postojeće stanje i čuvajući ju za buduće generacije. Takvim pristupom pokušava se smanjiti štetan utjecaj masovnih oblika turizma.

Na temelju Zakona o zaštiti prirode uređuje se sustav zaštite i cjelovitog očuvanja prirode u Hrvatskoj te u njemu možemo naći sve detalje o kategorijama zaštićenih područja, kao i druge bitne informacije o zaštiti prirode u Hrvatskoj.

Prirodna baština obuhvaća vode, biljke, životinje, reljef,... Primjer prirodne baštine su Plitvička jezera, Velebit, Papuk,...

Materijalna kulturna baština predstavlja predmete ili objekte koji govore o prošlim vremenima. Primjeri materijalne baštine su: Dioklecijanova palača i srednjovjekovni Split, Nacionalni park Plitvička jezera, Starogradsko polje na Hvaru,...

Zaštićena područja u Hrvatskoj često se koriste za turizam, izuzev strogir rezervata gdje je to zabranjeno. Tako su neka zaštićena područja u Hrvatskoj kao što su Plitvička jezera ili Krka uvelike posjećeni gdje iste zajedno u godini posjeti preko 3 milijuna turista.

Različiti tradicijski običaji i umijeća kao što su glazba, plesovi, kuhinja, stare vještine i sl. spadaju u nematerijalnu kulturnu baštinu. S druge strane, u materijalnu kulturnu baštinu spadaju različita nepokretna i pokretna dobra (građevine, umjetnine, rukotvorine itd.).

Najposjećeniji nacionalni parkovi u Hrvatskoj su Plitvička jezera i Krka s preko milijun turista. Uvelike su posjećeni zbog prirodnih ljepota i atrakcija. S druge strane Risnjak i Sjeverni Velebit kao planinska područja najmanje su posjećeni zbog teže dostupnosti, manje eksponiranosti u medijima,...

Strogi rezervati najviša su razina zaštite prirode u Hrvatskoj i samo ih je dva na području države. To su Bijele i Samarske stijene te Hajdučki i Rožanski kukovi. Strogi rezervati su prostori u kojima je priroda neizmijenjena te u kojima su zabranjene sve djelatnosti osim obrazovanja i znanstvenog istraživanja.

Različiti tradicijski običaji i umijeća kao što su glazba, plesovi, kuhinja, stare vještine i sl. spadaju u nematerijalnu kulturnu baštinu. S druge strane, u materijalnu kulturnu baštinu spadaju različita nepokretna i pokretna dobra (građevine, umjetnine, rukotvorine itd.).

Kulturna baština je svo ono nasljeđe koje ima određeni umjetnički, kulturni, povijesni ili drugi značaj. Sama kulturnu baštinu možemo podijeliti na materijalnu (npr. Vučedolska golubica) i nematerijalnu (npr. bećarac).

Najmanje posjećeni nacionalni parkovi u Hrvatskoj su Sjeverni Velebit i Risnjak, a radi se o planinama. Razlozi slabije posjećenosti mogu se potražiti u težoj dostupnosti, manjoj globalnoj prepoznatljivosti, manjem broju aktivnosti i atraktivnosti od ostalih nacionalnih parkova,...

Natura 2000 je ekološka mreža Europske unije kojom se štite ugrožene vrste i staništa. Njezin cilj je očuvati i povratiti povoljno stanje za brojne rijetke te ugrožene vrste. Pod zaštitom ove ekološke mreže nalazi se oko petine površine EU.

UNESCO je svjetska organizacija pod okriljem Ujedinjenih naroda koja sastavlja popise materijalne i nematerijalne svjetske baštine s ciljem zaštite materijalnih i nematerijalnih dobara. Na UNESCO-vu Popisu materijalne kulturne baštine Hrvatska ima 10, a na onom nematerijalne kulturne baštine 15 dobara.

Baština je drugi naziv za prirodno i kulturno nasljeđe, odnosno prirodna i kulturna dobra naslijeđena, očuvana i njegovana iz prošlosti. Velik dio toga čine izvanredne ljepote, vrijednosti i posebnosti iz različitih dijelova države što osim značaja u vidu našeg identiteta, također ima značaj i za razvoj turizma.

Održivi turizam oblik je turizma koji koristi privlačnost kulturne i prirodne baštine ne narušavajući njeno postojeće stanje i čuvajući ju za buduće generacije. Takvim pristupom pokušava se smanjiti štetan utjecaj masovnih oblika turizma.

Nematerijalna kulturna baština predstavlja pjesme, običaje, gastronomiju,... Primjeri nematerijalne baštine su: bećarac, Sinjska ojkanje, alka, klapsko pjevanje,...

Natura 2000 je ekološka mreža Europske unije kojom se štite ugrožene vrste i staništa. Njezin cilj je očuvati i povratiti povoljno stanje za brojne rijetke te ugrožene vrste. Pod zaštitom ove ekološke mreže nalazi se oko petine površine EU.

UNESCO je skraćenica od United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization, a predstavlja jednu od međunarodnih organizacija pri Ujedinjenim narodima koja se bavi prirodnom i kulturnom baštinom.

Spomenik parkovne arhitekture najniža je kategorija zaštićenog područja u Hrvatskoj. Neki od primjera spomenika parkovne arhitekture su: arboretum Lisičine, Lipički perivoj, arboretum Trsteno,...

Kategorije zaštite prirode u Republici Hrvatskoj su:\r

\r
1. strogi rezervati - dozvoljena samo znanstvena istraživanja
\r
2. nacionalni parkovi - dozvoljen pristup ljudima bez izmjenjivanja prirode
\r
3. posebni rezervati - naglašen jedan dio neizmijenjene prirode i on se ne smije iskorištavati
\r
4. parkovi prirode - smiju se obavljati određene gospodarske aktivnosti ako ne ugrožavaju zaštitu prirode
\r
5. regionalni parkovi
\r
6. spomenici prirode
\r
7. značajni krajobrazi
\r
8. park-šume
\r
9. spomenici parkovne arhitekture
\r

Mali Lošinj je 2019. godine izabran među 100 najuspješnijih destinacija s održivim turizmom u svijetu izglasanoj na konferenciji Global Green Destinaton Day.

Najposjećeniji nacionalni park u Hrvatskoj je NP Plitvička jezera, a idući po redoslijedu su NP Krka, Kornati i Brijuni. Plitvička jezera usto su i najstariji nacionalni park u Hrvatskoj, a sastoje se od 16 međusobno povezanih jezera nastalih pregrađivanjem sedrenim barijerama.