Pravopisni znakovi: točka sa zarezom, dvotočka, trotočka i zagrada

Ovaj znak naziva se točka sa zarezom. Pišemo ju pri nabrajanju ako smo već upotrijebili zarez ili kao znak odvajanja koji je jači od zareza, a slabiji od točke.

Kod pisanja, bitno je zapamtiti da se ispred trotočke (iza zadnje riječi) ne stavlja bjelina. Primjerice: /Na praznicima se odmaram, kupam, čitam.../, a ne: /Na praznicima se odmaram, kupam, čitam .../. Ali, nakon trotočke umećemo bjelinu!

Netočno. U tom se slučaju koristi zagrada, dok se dvotočka koristi prije nabrajanja, nekog objašnjenja ili citiranja nečijih riječi.

U dramskim tekstovima didaskalije (to su upute glumcima) pišu se u zagradama. U ovom gore tekstu nedostaju oble zagrade u koje treba pisati zbunjeno i tiho i grubo.

Tvrdnja je točna, oble zagrade koristimo:

• kod pisanja didaskalija u dramskom tekstu
• kod pisanja oblika riječi , primjer: lijepog(a)
• kod pisanja riječi koje pojašnjavaju tekst , primjer: Ta zdjela( nastala u 19.stoljeću) svjedoči o obrtnicima.
• kod brojčanih i slovnih oznaka u nabrajanju, primjer: Za nastup treba: (1.) ispuniti prijavu, (2.) pripremiti snimku, (3.) materijale osobno donijeti.

Ovo objašnjenje je točno. Izostavnik označava izostajenje slova ili sloga u riječima.

U zagrade se može staviti samo dio rečenice ili čak i cijela rečenica. Ako u zagrade stavljaš samo dio rečenice, vodi računa o tome da koristiš malo početno slovo. Ako si zagradama odijelio/la čitavu rečenicu, ona se piše velikim početnim slovom i s točkom na kraju.

Taj se pravopisni znak koristi kako bi se riječi razdvojile jače od zareza, ali slabije od točke. Osim u tom slučaju, točka sa zarezom koristi se kod nabrajanja u kojem je već prethodno korišten zarez.

Oblike riječi, dio riječi stavljamo u oble zagrade, a ne u šiljaste ni kose.

U ovom primjeru nedostaju zagrade. Rečenica bi trebala glasiti:

• Donijeli su stvari (ono što su stari gosti ostavili) i predali ih recepcionerki.

• U ovom primjeru upotrijebit ćemo kosu crtu- s/ sa.

Njezinom upotrebom ovdje označavamo da prijedlog ima dva oblika i da ovisi o riječi koja dolazi iza njega koji ćemo oblik upotrijebiti.

U ovoj rečenici nedostaje zarez, njega koristimo pri nabrajanju.

Trotočka se, osim za prekid nabrajanja ili isprekidanost govora (ili duže stanke) koristi i za naznačavanje izostavljenog dijela teksta.

U ovom primjeru nedostaje dvotočka. Ona se piše iza rečenice objašnjenja u upravnom govoru, a prije navođenja riječi.

• Ona je glasno rekla: \"Ne možete se tako ponašati!\"

U ovom je primjeru neispravno upotrijebljena točka sa zarezom. Umjesto nje, trebali smo iskoristiti samo zarez te bi, u tom slučaju, rečenica glasila: U slobodno vrijeme volim čitati, pisati i plesati. Točku sa zarezom koristimo kada želimo jače odvojiti riječ od zareza ili u nabrajanju u kojemu je zarez već korišten, što ovdje nije bio slučaj.

Ovaj znak je trotočka. Označava izostavljanje dijela rečenice ili teksta, nedovršeno nabrajanje, dužu stanku u govoru, nezavršenu misao, rečenicu.

U ovoj rečenice nedostaje trotočka. Ona se koristi pri isprekidanom govoru zbog straha i uzbuđenja, pri nezavršenoj misli koja čitatelja navodi na razmišljanje, pri nedovršenom nabrajanju, pri izostavljanju dijela rečenice ili teksta. U ovom primjeru imamo situaciju s isprekidanim govorom zbog straha, uzbuđenja.

Točku sa zarezom ne pišemo kod pisanja upravnog govora. Ispred navoda u upravnom govoru pišemo dvotočku. Točku sa zarezom pišemo pri nabrajanju ako je već upotrijebljen zarez, primjer:Glagolski oblici su: glagolski načini: imperfekt, kondicional 1., kondicional 2.; glagolska vremena: prezent, perfekt, pluskvamperfekt, aorist, imperfekt, futur 1., futur 2.; ostali glagolski oblici: infinitiv, glagolski pridjev radni i trpni.

Zagradama se mogu odijeliti i dijelovi rečenice, ali i čitave rečenice.

Ova tvrdnja je točna, postoji više vrsta zagrada, no u pisanju se najviše koriste oble ( ).