Hrvatski srednjovjekovni jezični spomenici, prvotisak

Danas se Bašćanska ploča čuva u Zagrebu u zgradi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Trpimirov je natpis nastao 852. godine, napisan latinskim jezikom i latinicom. Trpimir je u to vrijeme bio knez Primorske Hrvatske, a taj se spomenik smatra najstarijim spomenikom hrvatske pismenosti.

Bosančica je naziv za pismo koje se razvilo otprilike istovremeno s glagoljicom. Riječ je o vrsti ćirilice koju su prilagodili i koristili Hrvati, a osim naziva bosančica, neki to pismo nazivaju hrvatska ćirilica, bosanica, zapadna ćirilica i sl.

Iako je pretežno bila korištena u svrhu obavljanja bogoslužja, glagoljica se upotrebljavala i kao pismo pravnih dokumenata, ugovora i javnih isprava.

Hrvati su u 7. stoljeću, pod utjecajem kršćanstva, prihvatili latinicu kao pismo te latinski jezik kao službeni. Iako je to bio službeni jezik, njime su ovladali samo su svećenici i manji broj učenih ljudi, dok su se \"obični\" ljudi služili starohrvatskim jezikom.

Hrvatsko je ime, na hrvatskom jeziku, prvi put zabilježeno na Bašćanskoj ploči. Ime koje se spominje jest Zvonimir, hrvatski kralj.

Aleja glagoljaša je niz spomenika u Istri, sastoji se od glagoljičnih slova uz put od mjesta Roča do Huma, posvećena je glagoljašima i glagoljaštvu.

Spomenik hrvatske pismenosti iz 852. godine pronađen u Rižnicama kod Klisa u kojem se spominje hrvatski vladar Trpimir zove se Trpimirov natpis. On je uklesan u kamenu i sačuvan je samo njegov dio.

Inkunabula ili prvotisak je naziv za prve tiskane knjige, odnosno za knjige tiskane do 1501. godine.

Bašćanska je ploča napisana oko 1100. godine glagoljicom, na starohrvatskom. Pronađena je u crkvi sv. Lucije pokraj Baške na otoku Krku, a tekst napisan na ploči možeš pročitati u svom udžbeniku na 11. stranici.

Misal po zakonu rimskoga dvora tiskan je 1483.

Najstariji cjeloviti pravni dokument pisan glagoljicom i hrvatskom jezikom zove se Vinodolski zakonik, nastao je u mjestu Novi Vinodolski 1288.godine.

Ćirilovi učenici sastavili su pismo koje u nazvali ćirilica i ono se od 12. st. proširilo po našim krajevima, posebno u Dalmaciji i Bosni. Naziva se još i bosančica.

Mi imamo inkunabule, jedna je Misal po zakonu rimskoga dvora.

Tiskarski stroj izumljen je 1455. i taj izum ubrzava razvoj pismenosti. Johannes Gutenberg izumitelj je tiskarskog stroja.

S obzirom na to da su latinski jezik i latinicu poznavali samo svećenici i malobrojno učeno stanovništvo, razvila se potreba za razvojem pisma koje će biti blisko većem broju ljudi. Zbog toga je Konstantin Ćiril krajem 9. stoljeća razvio glagoljicu, posebno slavensko pismo koje je bilo blisko tadašnjem starohrvatskom jeziku.

1345. nastao je latinicom pisan spomenik hrvatske pismenosti Red i zakon sestara dominikanki, to ja zapravo uputa kako se primaju sestre u red dominikanki i molitve.

Bašćanska ploča pronađena je u mjestu Jurandvor kod Baške na otoku Krku.

Prva hrvatska tiskana knjiga jest Misal po zakonu rimskoga dvora, napisan 1483. godine. Napisana je glagoljicom i hrvatskim jezikom. Tiskarski je stroj izumljen oko 1440. godine, a sve knjige tiskane prije 1501. godine nazivaju se inkunabule. Prije izuma tiskarskog stroja, sve su se knjige pisale ručno.

Šibenska molitva nastala je 1347.

S obzirom da je Šibenska molitva po sadržaju hvalospjev Majci Božjoj ona se još naziva i Gospina pohvala.

Bašćanska ploča nastala je oko 1100. godine.

Osim trima jezicima (latinski, staroslavenski i hrvatski), hrvatski su spomenici pisani latinicom, glagoljicom i ćirilicom.

Hrvatska je srednjovjekovna kultura bila trojezična. Spomenici su bili pisani na latinskom, hrvatskom i staroslavenskom.

Prvi spomenici hrvatske pismenosti nastali su na latinskom jeziku i latinici.

Johannes Gutenberg izumio je 1455. tiskarski stroj.

Prvi spomenici hrvatske pismenosti nastali su u 9. stoljeću.

Tekst Bašćanske ploče govori o tome da kralj Zvonimir daruje zemljište za gradnju crkve sv. Lucije u Jurandvoru kod Baške na otoku Krku.

Spomenik hrvatske pismenosti iz 888., klesan na latinici i latinskom jeziku zove se Branimirov natpis. Pronađen je u mjestu Muć.

Bašćanska ploča je najstariji sačuvani cjeloviti spomenik hrvatske pismenosti, pisana je glagoljicom, isklesana u kamenu.

Vinodolski zakonik napisan je 1288. godine glagoljicom i na hrvatskome jeziku, ali s obilježjima čakavskoga narječja, a sadržavao je niz pravila prikladnoga ponašanja, kao i kazne za njegovo kršenje.

Riječ je o Bibliji koju je tiskao Johannes Gutenberg Gensfleisch. Izrađena je na ukupno 1282 stranice, ispisane s obje strane lista, i to tako da je svaka stranica podijeljena u dva stupca, a stupci raspoređeni u 42 reda (zbog toga se naziva i “četrdesetidvastupčana Biblija”).

Šibenska molitva je prvi lirski tekst (prva lirska pjesma) pisana na latinici.