Učitavam...
Kako glasi aorist za 1. osobu jednine glagola dići?
Aorist glagola dići glasi digoh, diže, diže, digosmo, digoste, digoše.
Prepoznaj glasovnu promjenu u obliku digoh, diže!
U ovom primjeru dogodila se palatalizacija - g se ispred e promijenilo u ž.
- Palatalizacija je glasovna promjena u kojoj se k, g, h ispred e ili i mijenjaju u č, ž, š.
Kako glasi aorist glagola htjeti? Prepoznaj niz s točnim odgovorom!
Aorist glagola htjeti glasi htjedoh, htjede, htjede , htjedosmo, htjedoste, htjedoše.
Kakvo glagolsko vrijeme je aorist?
- Aorist je prošlo svršeno glagolsko vrijeme, tvori se od svršenih glagola.
- Primjer od glagola napisati, doći, reći, naučiti jer su to glagoli svršenog vida.
- Glagoli svršenog vida izriču radnje koje su završile.
Prepoznaj glasovnu promjenu pri tvorbi aorista glagola reći-rekoh, reče, reče, rekosmo, rekoste, rekoše, obrati pozornost na oblik za 2. i 3 osobu jednine!
U obliku reče dogodila se glasovna promjena palatalizacija. Rekoh, reče- tu se k ispred e promijenilo u č.
On ju vidje na klupi.
U kojem vremenu, osobi je glagol u ovoj rečenici?
Glagol u ovoj rečenici je u aoristu, u 3. osobi jednine.
Prepoznaj niz s prošlim glagolskim vremenima!
- Prošla glagolska vremena su aorist, perfekt, pluskvamperfekt, imperfekt.
- Njima izričemo radnju koja se dogodila u prošlosti.
- Neka su jednostavna, to su aorist i imperfekt, a ostala su složena.
- Složena se sastoje od dvije riječi, dok se jednostavna sastoje od jedne riječi.
Od kakvih glagola tvorimo aorist?
Aorist tvorimo od glagola svršenog vida, to je prošlo svršeno glagolsko vrijeme.
Kako glasi aorist glagola biti?
Aorist pomoćnog glagola biti glasi bih, bi, bi, bismo, biste, biše.
Postoje li dvije grupa nastavaka za aorist?
Da, postoje dvije grupa nastavaka za aorist. To su:
Koje ćemo nastavke koristiti ovisi kako završava osnova od koje tvorimo aorist.
- -h, -,-,- smo, -ste, -še
- -oh, -e,-e, -osmo, -oste, -oše.
Koje ćemo nastavke koristiti ovisi kako završava osnova od koje tvorimo aorist.
- Primjer: glagol napisati- kad maknemo infinitivnu osnovu ostaje nam osnova napisa-, na tu osnovu dodajemo nastavke -h, -,-, -smo,-ste,-še.
Možemo li od glagola učiti napraviti aorist?
Ne, od glagola učiti ne možemo napraviti aorist jer je to glagol nesvršenog vida, aorist se tvori od glagola svršenog vida. Aorist možemo napraviti od glagola naučiti.
Prepoznaj niz s aoristom glagola biti!
Aorist glagola biti glasi: bih, bi, bi, bismo, biste, biše.
Od kakvih glagola tvorimo aorist?
Aorist je prošlo svršeno glagolsko vrijeme, tvori se od svršenih glagola.
Primjer od glagola napisati, doći , reći, naučiti jer su to glagoli svršenog vida.
Primjer od glagola napisati, doći , reći, naučiti jer su to glagoli svršenog vida.
Otvori oči i pogledaj prema moru.
Kad otvori oči, ugleda ju u daljini.
U kojoj od ove dvije rečenice prepoznaješ glagol u aoristu?
U drugoj rečenici su oba glagola u aoristu, u prvoj rečenici su oba glagola u prezentu.
- Glagol otvori iz 1. rečenice isti je kao i glagol otvori iz druge, no ono su u različitim vremenima. Odrediti vrijeme u rečenici pomaže nam surječje, odnosno riječi oko glagola iz kojih vidimo kada se radnja događala.
Prepoznaj pogrešno napisanu rečenicu:
Pogrešno je napisana rečenica: Ja bi voljela da si bliže meni., točno bi glasila: Ja bih voljela da si bliže meni.
Prepoznaj aorist glagola doznati u 1. osobi množine!
Aorist glagola doznati u 1. osobi množine glasi doznasmo.
Aorist glagola doznati glasi- doznah, dozna, dozna, doznasmo, doznaste, doznaše.
Aorist glagola doznati glasi- doznah, dozna, dozna, doznasmo, doznaste, doznaše.
Prepoznaj glagol u aoristu u jednoj od ovih rečenica:
- Aorist je u rečenici: Oni ugledaše brod. Glagol ugledati je svršenog vida.
- U rečenici: Školu smo brzo pronašli. je perfekt.
- U rečenici: Maja pisaše pismo svakog mjeseca. je imperfekt jer je glagol pisati, a on je nesvršenog vida.
Kada za tvorbu aorista koristimo nastavke \n-oh, -e, -e, -osmo, -oste, -oše?
- Nastavke - oh, -e,-e-, -osmo, -oste, -oše koristimo kad snova završava na suglasnik.
Primjer: reći- maknemo infinitivni nastavak -ći i na osnovu koja završava na suglasnik dodajemo nastavke -oh, -e,-e, -osmo, -oste,-oše.
reći; rek-oh/ reč-e / reč-e / rek-osmo /rek-oste /rek-oše. U 2. i 3. osobi jednine u ovom primjeru događa se palatalizacija.
Kada za tvorbu aorista koristimo nastavke:\n -h, - , - , - smo, -ste, -še?
- Nastavke -h, -, -, -smo, -ste, -še koristimo kad osnova završava na samoglasnik.
Primjer: skuhati - kad maknemo infinitivnu osnovu dobijemo osnovu skuha- na to dodajemo nastavke -h,-, -, -smo,- ste, -še.
Ispravi pogrešku u rečenici: Mi bi ubrzo došli.
Pogreška je u obliku bi, aorist glagola biti glasi bih, bi, bi, bismo, biste, biše. Često se griješi pa se govori ili piše ja bi, mi bi i slično, ispravni oblici su ja bih, mi bismo...itd.