Učitavam...
Prepoznaj vrstu glagola prema prijelaznosti u ovoj rečenici: On se stalno okreće prema prozoru.
Glagol okretati se je povratni glagol jer je uz njega povratna zamjenica se.
Prijelazni glagoli uza se imaju predmet radnje u genitivu.\n Smatraš li ovu tvrdnju točnom?
Ova tvrdnja nije točna, prijelazni glagoli uza se imaju predmet radnje u akuzativu.
- Primjer: Ljudi gledaju utakmicu. - predmet radnje je utakmicu, ta imenica je u A.
- Kada uz glagol dolazi predmet radnje u A kažemo da je glagol prijelazan.
Izbaci uljeza
Svi su glagoli, osim prijelaznih glagola, vrste povratnih glagola.
Prestani se plakati! Prepoznaj pogrešku u ovoj rečenici!
Pogreška je jer glagol plakati nije prijelazan, uz njega ne dolazi povratna zamjenica se.
- Rečenica bi trebala glasiti: Prestani plakati!
Kontroliraj se pred ljudima.
Kakav je glagol prema prijelaznosti u ovoj rečenici?
Glagol u ovoj rečenici je povratan jer uz njega dolazi povratna zamjenica se.
Kakav je po prijelaznosti glagol u rečenici: Oblačim se toplije jer je hladno.
Glagol oblačim se je povratni glagol, kazuje da vršitelj radnje radnju obavlja sam na sebi.
Neprijelazni glagoli stoje samostalno i radnja izrečena njime ne prelazi na drugu riječ?
Neprijelazni glagoli su glagoli koji uz sebe nemaju imenicu u akuzativu. Radnja neprijelaznog glagola ne može prijeći na imenicu u akuzativu.
- Marko trči. DA
- Marko trči noge. NE –> glagol trčati ne može prijeći na imenicu u akuzativu (noge)
Kakav je glagol po prijelaznosti radnje u rečenici: Učenici spavaju po šatorima i kućicama.
Glagol u rečenici je neprijelazan, uz njega ne može stajati predmet radnje u akuzativu.
Kakav je prema prijelaznosti glagol u rečenici: Ivana stoji na litici.
Glagolu ovoj rečenici je neprijelazan, uz glagol ne stoji predmet radnje u akuzativu.
- Ivana stoji -> na komu? ili čemu?- na litici.
Izbaci uljeza:
Svršeni glagoli su vrsta glagola prema glagolskom vidu, a svi ostali su glagoli prema predmetu radnje.
Glagoli spremati se, oblačiti se, tuširati se su povratni glagoli.\n Smatraš li ovo točnim?
Ova tvrdnja je točna -> glagoli kao spremati se, tuširati se nazivamo povratni glagoli. Uza njih uvijek dolazi povratna zamjenica se.
- Povratni glagoli kazuju da netko sam na sebi obavlja radnju.
Neprijelazni glagoli su glagoli koji uza se ne mogu imati predmet radnje u akuzativu. Smatraš li ovu tvrdnju točnom?
Neprijelazni glagoli su glagoli koji uza se ne mogu imati predmet radnje u akuzativu.
- Primjer: Ivana spava na terasi.-> uz glagol spava ne može doći predmet radnje u akuzativu, dakle ovaj glagol je neprijelazan.
Kakav je prema prijelaznosti glagol u rečenici:Čvrsto je vjerovala njegovoj priči.
Glagol je vjerovala je neprijelazan jer uz njega ne dolazi predmet radnje/imenica ili zamjenica/ u akuzativu.
- Čvrsto je vjerovala- komu? ili čemu?
Kakav je glagol u rečenici: Napiši zadaću iz povijesti i geografije za sutra.
- Glagol napisati prijelazni je glagol, uz njega dolazi predmet radnje u akuzativu.
- Primjer: Napiši- koga? ili što?- zadaću.
Kakav je prema predmetu radnje glagol u rečenici: Ivan poslije škole ide k baki.
- Glagol u ovoj rečenici je neprijelazan.
- Vršitelj radnje je Ivan, radnja je ide, uz glagol ne dolazi predmet radnje u akuzativu. (Ivan ide - komu? ili čemu?)
Prijelaznost glagolske radnje je osobina glagola da radnja prelazi na predmet radnje.\nSlažeš li se s ovom tvrdnjom?
Prijelaznost glagolske radnje je osobina glagola da radnja prelazi s glagola na predmet radnje. Prema prijelaznosti razlikujemo:
- Prijelazni glagoli - kod njih radnja prelazi na predmet radnje (Ivan piše zadaću. koga? ili što? piše - zadaću)
- Neprijelazni glagoli - kod njih radnja ne prelazi na predmet radnje (Ivan sjedi na klupi.)
- Povratni glagoli - uz njih uvijek dolazi povratna zamjenica se (Spremam se brzo.)
Prijelazni glagoli vežu se uz riječ u:
Prijelazni glagoli su glagoli koji uza sebe vežu imenicu u akuzativu. Kažemo da radnja prelazi na imenicu u akuzativu (predmet radnje).
Tata peče palačinke.
- peče KOGA? ŠTO? -> palačinke
- Radnja glagola peći prelazi na imenicu u akuzativu (palačinke).
Kakav je prema prijelaznosti glagol u rečenici: Koliko dugo si se pripremao za natjecanje?
Glagol u ovoj rečenici je povratan, kazuje da vršitelj radnje radnju obavlja sam na sebi ( spremati se) .
Prepoznaj rečenicu koja je netočna!
Netočna rečenica je Sjedni se na svoje mjesto. - >glagol sjedni nije povratni glagol i ne piše se uz njega zamjenica se, dakle ispravno je: Sjedni na svoje mjesto.
- Glagol iz druge rečenice je povratni glagol, on kazuje da vršitelj obavlja radnju sam na sebi.
Kakva osobina glagola je prijelaznost?
Prijelaznost je osobina glagola koja izriče prijelaznost radnje na predmet radnje.
- Prijelazni glagoli - kod njih radnja prelazi na predmet radnje (Ivan piše zadaću.)
- Neprijelazni glagoli- kod njih radnja ne prelazi na predmet radnje (Ivan sjedi na klupi.)
- Povratni glagoli- uz njih uvijek dolazi povratna zamjenica se (Spremam se brzo.)
Glagol odmarati i odmarati se iz primjera može biti prijelazan i povratan?
Primjeri: Odmaram se svako popodne./Odmaram ruke.
- Da, ova tvrdnja je točna.
U rečenici: Odmaram se svako popodne. - glagol odmarati se je povratan, dok je u drugom primjeru prijelazan jer uz njega dolazi predmet radnje u akuzativu - Odmaram ruke. - koga? ili što? odmaram.
Hodala sam cijelo popodne oko jezera.
Kakav je prema prijelaznosti glagol u ovoj rečenici?
Glagol u ovoj rečenici je neprijelazan jer uz njega ne može stajati predmet radnje / imenica ili zamjenica/ u akuzativu.
Kako dijelimo glagole s obzirom na prijelaznost?
Glagole prema prijelaznosti dijelimo na prijelazne, neprijelazne i povratne glagole.
- Prijelazni su oni koji uza se imaju predmet radnje (to je imenica ili zamjenica) u akuzativu. Primjer: čitati knjigu- čitati - koga? ili što? knjigu
- Neprijelazni su oni koji uza se ne mogu imati predmet radnje u akuzativu. Primjer: sjediti na klupi - sjediti- na komu ? ili čemu?
- Povratni glagoli su oni koji uza se imaju povratnu zamjenicu. Primjer: oblačiti se - radnju netko obavlja sam na sebi
Kako dijelimo glagole prema predmetu radnje?
Glagole prema predmetu radnje dijelimo na prijelazne, neprijelazne i povratne.
Kakvi su prijelazni glagoli?
Prijelazni glagoli su glagoli koji uza se imaju predmet radnje u akuzativu.
- Primjer: Lucija je jučer dugo pisala zadaću.
- Lucija je vršiteljica radnje, radnja je je pisala, zadaću je predmet radnje.
Povratni glagol umivati se je:
Povratni glagol umivati se je pravi povratni glagol jer riječ se možemo zamijeniti za sebe -> umivati sebe/umivati se.