Učitavam...
Kakav je prema prijelaznosti glagol u rečenici: Ivana stoji na litici.
Glagolu ovoj rečenici je neprijelazan, uz glagol ne stoji predmet radnje u akuzativu.
- Ivana stoji -> na komu? ili čemu?- na litici.
Prijelaznost glagolske radnje je osobina glagola da radnja prelazi na predmet radnje.\nSlažeš li se s ovom tvrdnjom?
Prijelaznost glagolske radnje je osobina glagola da radnja prelazi s glagola na predmet radnje. Prema prijelaznosti razlikujemo:
- Prijelazni glagoli - kod njih radnja prelazi na predmet radnje (Ivan piše zadaću. koga? ili što? piše - zadaću)
- Neprijelazni glagoli - kod njih radnja ne prelazi na predmet radnje (Ivan sjedi na klupi.)
- Povratni glagoli - uz njih uvijek dolazi povratna zamjenica se (Spremam se brzo.)
Prijelazni glagoli vežu se uz riječ u:
Prijelazni glagoli su glagoli koji uza sebe vežu imenicu u akuzativu. Kažemo da radnja prelazi na imenicu u akuzativu (predmet radnje).
Tata peče palačinke.
- peče KOGA? ŠTO? -> palačinke
- Radnja glagola peći prelazi na imenicu u akuzativu (palačinke).
Prestani se plakati! Prepoznaj pogrešku u ovoj rečenici!
Pogreška je jer glagol plakati nije prijelazan, uz njega ne dolazi povratna zamjenica se.
- Rečenica bi trebala glasiti: Prestani plakati!
Kakva osobina glagola je prijelaznost?
Prijelaznost je osobina glagola koja izriče prijelaznost radnje na predmet radnje.
- Prijelazni glagoli - kod njih radnja prelazi na predmet radnje (Ivan piše zadaću.)
- Neprijelazni glagoli- kod njih radnja ne prelazi na predmet radnje (Ivan sjedi na klupi.)
- Povratni glagoli- uz njih uvijek dolazi povratna zamjenica se (Spremam se brzo.)
Prepoznaj rečenicu koja je netočna!
Netočna rečenica je Sjedni se na svoje mjesto. - >glagol sjedni nije povratni glagol i ne piše se uz njega zamjenica se, dakle ispravno je: Sjedni na svoje mjesto.
- Glagol iz druge rečenice je povratni glagol, on kazuje da vršitelj obavlja radnju sam na sebi.
Kakav je glagol u rečenici: Napiši zadaću iz povijesti i geografije za sutra.
- Glagol napisati prijelazni je glagol, uz njega dolazi predmet radnje u akuzativu.
- Primjer: Napiši- koga? ili što?- zadaću.
Kakav je prema prijelaznosti glagol u rečenici:Čvrsto je vjerovala njegovoj priči.
Glagol je vjerovala je neprijelazan jer uz njega ne dolazi predmet radnje/imenica ili zamjenica/ u akuzativu.
- Čvrsto je vjerovala- komu? ili čemu?
Neprijelazni glagoli stoje samostalno i radnja izrečena njime ne prelazi na drugu riječ?
Neprijelazni glagoli su glagoli koji uz sebe nemaju imenicu u akuzativu. Radnja neprijelaznog glagola ne može prijeći na imenicu u akuzativu.
- Marko trči. DA
- Marko trči noge. NE –> glagol trčati ne može prijeći na imenicu u akuzativu (noge)
Hodala sam cijelo popodne oko jezera.
Kakav je prema prijelaznosti glagol u ovoj rečenici?
Glagol u ovoj rečenici je neprijelazan jer uz njega ne može stajati predmet radnje / imenica ili zamjenica/ u akuzativu.
Neprijelazni glagoli su glagoli koji uza se ne mogu imati predmet radnje u akuzativu. Smatraš li ovu tvrdnju točnom?
Neprijelazni glagoli su glagoli koji uza se ne mogu imati predmet radnje u akuzativu.
- Primjer: Ivana spava na terasi.-> uz glagol spava ne može doći predmet radnje u akuzativu, dakle ovaj glagol je neprijelazan.
Kako dijelimo glagole prema predmetu radnje?
Glagole prema predmetu radnje dijelimo na prijelazne, neprijelazne i povratne.
Kakav je glagol po prijelaznosti radnje u rečenici: Učenici spavaju po šatorima i kućicama.
Glagol u rečenici je neprijelazan, uz njega ne može stajati predmet radnje u akuzativu.
Kontroliraj se pred ljudima.
Kakav je glagol prema prijelaznosti u ovoj rečenici?
Glagol u ovoj rečenici je povratan jer uz njega dolazi povratna zamjenica se.
Kakvi su prijelazni glagoli?
Prijelazni glagoli su glagoli koji uza se imaju predmet radnje u akuzativu.
- Primjer: Lucija je jučer dugo pisala zadaću.
- Lucija je vršiteljica radnje, radnja je je pisala, zadaću je predmet radnje.
Povratni glagol umivati se je:
Povratni glagol umivati se je pravi povratni glagol jer riječ se možemo zamijeniti za sebe -> umivati sebe/umivati se.
Glagol odmarati i odmarati se iz primjera može biti prijelazan i povratan?
Primjeri: Odmaram se svako popodne./Odmaram ruke.
- Da, ova tvrdnja je točna.
U rečenici: Odmaram se svako popodne. - glagol odmarati se je povratan, dok je u drugom primjeru prijelazan jer uz njega dolazi predmet radnje u akuzativu - Odmaram ruke. - koga? ili što? odmaram.
Kako dijelimo glagole s obzirom na prijelaznost?
Glagole prema prijelaznosti dijelimo na prijelazne, neprijelazne i povratne glagole.
- Prijelazni su oni koji uza se imaju predmet radnje (to je imenica ili zamjenica) u akuzativu. Primjer: čitati knjigu- čitati - koga? ili što? knjigu
- Neprijelazni su oni koji uza se ne mogu imati predmet radnje u akuzativu. Primjer: sjediti na klupi - sjediti- na komu ? ili čemu?
- Povratni glagoli su oni koji uza se imaju povratnu zamjenicu. Primjer: oblačiti se - radnju netko obavlja sam na sebi
Izbaci uljeza:
Svršeni glagoli su vrsta glagola prema glagolskom vidu, a svi ostali su glagoli prema predmetu radnje.
Glagoli spremati se, oblačiti se, tuširati se su povratni glagoli.\n Smatraš li ovo točnim?
Ova tvrdnja je točna -> glagoli kao spremati se, tuširati se nazivamo povratni glagoli. Uza njih uvijek dolazi povratna zamjenica se.
- Povratni glagoli kazuju da netko sam na sebi obavlja radnju.
Prijelazni glagoli uza se imaju predmet radnje u genitivu.\n Smatraš li ovu tvrdnju točnom?
Ova tvrdnja nije točna, prijelazni glagoli uza se imaju predmet radnje u akuzativu.
- Primjer: Ljudi gledaju utakmicu. - predmet radnje je utakmicu, ta imenica je u A.
- Kada uz glagol dolazi predmet radnje u A kažemo da je glagol prijelazan.
Kakav je po prijelaznosti glagol u rečenici: Oblačim se toplije jer je hladno.
Glagol oblačim se je povratni glagol, kazuje da vršitelj radnje radnju obavlja sam na sebi.
Kakav je prema predmetu radnje glagol u rečenici: Ivan poslije škole ide k baki.
- Glagol u ovoj rečenici je neprijelazan.
- Vršitelj radnje je Ivan, radnja je ide, uz glagol ne dolazi predmet radnje u akuzativu. (Ivan ide - komu? ili čemu?)
Izbaci uljeza
Svi su glagoli, osim prijelaznih glagola, vrste povratnih glagola.
Prepoznaj vrstu glagola prema prijelaznosti u ovoj rečenici: On se stalno okreće prema prozoru.
Glagol okretati se je povratni glagol jer je uz njega povratna zamjenica se.
Kakav je prema prijelaznosti glagol u rečenici: Koliko dugo si se pripremao za natjecanje?
Glagol u ovoj rečenici je povratan, kazuje da vršitelj radnje radnju obavlja sam na sebi ( spremati se) .