Učitavam...
Odredi u koje glagolsko vrijeme pripada glagol u rečenici: „Marko i Mirko pisahu dobre stihove.“!
Glagol „pisahu“ je u imperfektu. Imperfekt je prošlo nesvršeno glagolsko vrijeme.
Što su vidski parnjaci?
Vidski parnjaci su dva glagola istog značenja od kojih je jedan svršenog vida, a drugi nesvršenog vida. Na primjer, pisati-napisati, kuhati-skuhati.
Koje glagolske kategorije se određene u primjeru: „Glagol „pazio sam“ je u prvom licu jednine.“?
U primjeru: „Glagol „pazio sam“ je u prvom licu jednine.“ određeno je da je glagol „pazio sam“ u prvom licu (glagolska kategorija lica) i u jednini (kategorija broja).
Odredi kakav je glagol u rečenici: „Jedem kolač.“!
Glagol „jedem“ je prijelazni glagol jer upućuje na direktni, tj. izravni objekt (u akuzativu bez prijedloga). Najčešći prijelazni glagoli su: željeti, voljeti i htjeti.
Koja od idućih opcija NIJE prošlo glagolsko vrijeme?
Prošla glagolska vremena su: pluskvamperfekt, aorist, perfekt i imperfekt. Kondicional prošli nije glagolsko vrijeme, nego glagolski način.
Što se izriče glagolom „pocrvenjeti“?
Glagolom „pocrvenjeti“ izriče se stanje. Glagolima radnje kazujemo svjesnu, voljnu, namjernu radnju, na primjer: peglati, prati. Glagoli zbivanja ukazuju na zbivanje u čovjeku koje nije svjesno i namjerno, na primjer: odrastati, titrati. Glagoli stanja kazuju stanje u kojem se netko ili nešto nalazi, njima možemo izreći: zbivanja u prirodi (bujati, cvasti), zbivanja u ljudima (bojati se, starjeti) položaj tijela (ležati, čučati) boravljenje (biti, boraviti) boje (žutjeti, crvenjeti se) i stanje svijesti (drijemati, sanjati).
Koja od idućih opcija NIJE glagolska kategorija?
U hrvatskome standardnom jeziku glagoli imaju sedam kategorija: vida, lica, broja, stanja, prijelaznosti, vremena i načina. Rod je morfološka kategorija imenskih riječi.
Koje glagolske kategorije se određene u primjeru: „Glagol „smijem se“ je povratni.“?
U primjeru: „Glagol „smijem se“ je povratni.“ određeno je da je glagol „smijem se“ povratni (glagolska kategorija prijelaznosti).
Kakvi mogu biti glagoli prema stanju?
S obzirom na to vrši li subjekt radnju ili je pak trpi, razlikujemo dva glagolska stanja: radno (aktiv) i trpno (pasiv).
Što su glagoli?
Glagoli su promjenjive riječi kojima se izriče radnja (raditi, peći), stanje (mirovati, spavati) i zbivanje (kišiti, roditi se).
Kakvi mogu biti glagoli prema vidu?
Glagoli se prema vidu dijele na svršene, nesvršene i dvovidne. Nesvršeni glagoli mogu odgovoriti na pitanje Što sada radim? (npr. Radim kviz za djecu.), a svršeni glagoli mogu se umetnuti u rečenicu primjerice Kad _____, bit ću. (npr. Kad završim novi kviz za djecu, bit ću sretna.). Dvovidni glagoli mogu se koristiti u oba slučaja te mogu kazivati i nesvršenost i svršenost kakve radnje.
Odredi koja od idućih rečenica NE sadrži pomoćne glagole!
Pomoćni glagoli u hrvatskom standardnom jeziku su biti i htjeti. Rečenica: „On ne želi ići tamo.“ ne sadrži pomoćni glagol. U rečenici: „Ja ću pomoći baki s kuhanjem.“ pomoćni glagol je „ću“, skraćeno od hoću, što je oblik pomoćnog glagola htjeti. U rečenici: „Nećeš li pomoći s ovim zadatkom?“ pomoćni glagol je „nećeš“, što je niječni oblik pomoćnog glagola htjeti.
Odredi u koje glagolsko vrijeme pripada riječ „bijahu“ u rečenici: „Kad su Franci naselili Galiju, Rimljani već bijahu pokorili Gale.“!
Glagol „bijahu“ je u pluskvamperfektu. Pluskvamperfekt je pretprošlo glagolsko vrijeme. Pluskvamperfekt se može pisati na dva načina pa se ova rečenica može napisati i ovako: „Kad su Franci naselili Galiju, Rimljani su već bili pokorili Gale.“
Kako se nazivaju glagoli koji uza sebe imaju riječ SE?
Glagoli koji uza sebe imaju riječ se nazivaju se povratni glagoli. Oni se dalje dijele na prave povratne, neprave povratne i uzajamnopovratne glagole. Kod pravih povratnih glagola riječ se može se zamijeniti oblikom sebe te je se zapravo skraćeni oblik povratne zamjenice sebe (vidim se). Kod nepravih povratnih glagola riječ se ne može se zamijeniti oblikom sebe te je ona čestica (veselim se). Kod uzajamnopovratnih glagola radnju u kojoj sudjeluju najmanje dva subjekta (hrvati se, grudati se, natjecati se).
Odredi koji su od idućih glagola svršeni?
Glagol leći je svršen jer je radnja koju izvodi (lijeganje) završena.
Koja od idućih opcija NIJE glagolska kategorija načina?
Kategorija načina definira zapovjednost ili uvjetnost radnje. Prema kategoriji načina glagoli spadaju u: imperativ, kondicional sadašnji (prvi), kondicional prošli (drugi) i optativ. Imperfekt je glagolsko vrijeme.
Kakvi mogu biti glagoli prema kategoriji vremena?
Glagolska se vremena dijele na prošla, sadašnje i buduća.
Odredi je li rečenica: „Posao je napravljen.“ radna ili trpna!
Rečenica: „Posao je napravljen.“ je trpna jer subjekt ne vrši radnju, već je trpi.
Kakvi mogu biti glagoli prema prijelaznosti?
Glagoli se prema prijelaznosti dijele na prijelazne, neprijelazne i povratne. Ovom se kategorijom izriče odnos objekta i glagola te se njome iskazuje prelazi li radnja na objekt ili ne.
Kako se naziva promjena glagola prema licima?
Sprezanje ili konjugacija je gramatička promjena oblika glagola prema licima, broju, vremenima i načinima. Stupnjevanje ili komparacija je promjena oblika pridjeva kojoj se pokazuje različit stupanj osobine. Sklonidba ili deklinacija je mijenjanje riječi po padežu.