Učitavam...
Učinak širenja Osmanlija i njihov utjecaj na Hrvatsku i Europu
Tko je izabran za hrvatskog kralja na saboru koji je održan u Dubravi pokraj Čazme?
Prikaži odgovor
Par dana nakon sabora u Cetinu, 6. siječnja 1527. godine, na saboru u Dubravi pokraj Čazme slavonsko plemstvo je odabralo Ivana Zapolju za hrvatskog kralja.
Vrati na pitanje
Koje godine je nastao grad Karlovac?
Prikaži odgovor
Karlovac je nastao 13. srpnja 1579. godine. Dobio je ime po svojem osnivaču, austrijskom nadvojvodi Karlu. Građen je u obliku šesterokrake zvijezde kao trvđava koaj je trebala štititi od osmanlijskih osvajanja.
Vrati na pitanje
Koje godine se odigrala Bitka za Sisak?
Prikaži odgovor
Bitka za Sisak se odigrala 1593. godine. U velikoj bitci poražena je osmanlijska vojska, a poginuo je i bosanski paša Hasan-paša Predojević-
Vrati na pitanje
Koja od navedenih država nije bila dio saveza kršćanskih država koje su za cilj imali potiskivanje Osmanlija iz Europe?
Prikaži odgovor
Njemačka nije bila dio saveza kršćanskih država koje su za cilj imali potiskivanje Osmanlija iz Europe. Svetu ligu su činile Habsburška Monarhija, Poljska i Mletačka Republika.
Vrati na pitanje
Pokraj kojeg grada u Ugarskoj je hrvatski vojni zapovjednik Nikola Jurišić zaustavio veliku osmansku vojsku na putu prema Beču?
Prikaži odgovor
Hrvatski vojni zapovjednik Nikola Jurišić je zaustavio veliku osmansku vojsku na putu prema Beču kod Ugarskog grada Kisega.
Vrati na pitanje
Na ušću koje rijeke se nalazila utvrda Zrinskih, novi Zrin koju su spalile Osmanlije?
Prikaži odgovor
Na ušću rijeke Mure se nalazila utvrda Zrinskih, novi Zrin, koju su spalile Osmanlije.
Vrati na pitanje
Za stanovništvo kojeg našeg grada se često koristi naziv uskoci?
Prikaži odgovor
Uskoci je naziv koji se često koristio za Senjane.
Vrati na pitanje
Gdje su pogubljeni Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan 30. travnja 1671. godine?
Prikaži odgovor
Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan su pogubljeni 30. travnja 1671. godine u Bečkome Novom Mjestu.
Vrati na pitanje
Do koje godine je oslobođena gotovo cijela Slavonija od osmanlijske vlasti?
Prikaži odgovor
Do 1688. godine je oslobođena gotovo cijela Slavonija od osmanlijske vlasti. U oslobađanju Slavonije istaknuo se fra Luka Ibrišimović.
Vrati na pitanje
Središte Hrvatske krajine bio je grad:
Prikaži odgovor
Na prostoru južno od Kupe organizirana je Hrvatska Krajine. Središte joj je bio grad Karlovac.
Vrati na pitanje
Među ugarskim plemstvom bilo je dosta:
Prikaži odgovor
Među ugarskim plemstvom bilo je dosta protestanata, što je dovelo do sukoba s Habsburzima koji su bili katolici i koji su željeli suzbiti širenje protenstatizma.
Vrati na pitanje
Koje godine Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan odlaze na pregovore s carem u Beč?
Prikaži odgovor
Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan odlaze na pregovore s carem u Beč 1670. godine. Unatoč obećanjima, uhićeni su i slijedeće godine smaknuti pod optužbom za veleizdaju.
Vrati na pitanje
Tražeći pomoć u svojoj borbi za oslobođenje od Habsburgovaca hrvatski i ugarski velikaši tražili su pomoć:
Prikaži odgovor
Tražeći pomoć u svojoj borbi za oslobođenje od Habsburgovaca hrvatski i ugarski velikaši tražili su pomoć Francuske. Francuski je kralj o svemu obavijestio Habsburge.
Vrati na pitanje
Koje godine je održan sabor u Cetinu?
Prikaži odgovor
Na saboru u Cetinu, održanom 1. siječnja 1527. godine, hrvatsko plemstvo je izabralo Ferdinanda I. Habsburškog za kralja.
Vrati na pitanje
Na području koje države žive Gradiščanski Hrvati?
Prikaži odgovor
Gradišćanski Hrvati žive na području Austrije. U razdoblju od 15. do 17. stoljeća najznačajni migracije Hrvata u inozemstvo su područja austrijske i mađarske zemlje. Najveći broj hrvatskih naselja je nastao na području istočne Austrije, zapadnoj Mađarskoj te prostorima južne Slovačke.
Vrati na pitanje
Koja je jedina hrvatska utvrda koja je odolijevala napadima Osmanlija?
Prikaži odgovor
Jedina hrvatska utvrda koja je odolijevala napadima Osmanlija bila je utvrda Klis, u zaleđu Splita.
Vrati na pitanje
Čija vojska pod vodstvom kralja Jana Sobjeskog je pristigla u pomoć Beču i tako ga spasila od prodora Osmanlija?
Prikaži odgovor
Poljska vojska, pod vodstvom kralja Jana Sobjeskog, je pristigla u pomoć Beču i tako ga spasila od prodora Osmanlija.
Vrati na pitanje
Osmansko Carstvo bilo je uređeno kao:
Prikaži odgovor
Osmansko Carstvo bilo je uređeno kao feudalno društvo. Sultan je dodjeljivao zemljišne posjede u zamjenu za obavljanje službe i kao nagradu vojnicima. Dobivena zemlja nije se mogla nslijeđivati.
Vrati na pitanje
Odredbama mira u Srijemskim Karlovcima stvorena je hrvatska granica s kojom državom koja se održala sve do danas?
Prikaži odgovor
Odredbama mira u Srijemskim Karlovcima stvorena je hrvatska granica s Bosnom. Ta se granica održala sve do danas.
Vrati na pitanje
Kako se nazivao porez \"po muškoj glavi\" koji su plaćali nemuslimanski narodi na osvojenim područjima?
Prikaži odgovor
Porez \"po muškoj glavi\" koji su plaćali nemuslimanski narodi na osvojenim područjima se nazivao harač.
Vrati na pitanje
Osnovna dužnost Vlaha bila je:
Prikaži odgovor
Vlasima je nazivano pravoslavno i katoličko stanovnštvo u osmanlijskoj vojsci. Vlase se pozvalo da se nsele u Vojnoj krajini i zauzvrat za vojnu službu bili su oslobođeni feudalnih obveza.
Vrati na pitanje
Tko je na saboru u Cetinu jednoglasno izabran za hrvatskog kralja?
Prikaži odgovor
Na saboru u Cetinu, održanom 1. siječnja 1527. godine, hrvatsko plemstvo je izabralo Ferdinanda I. Habsburškog za kralja.
Vrati na pitanje
Na prostoru južno od Kupe organizirana je:
Prikaži odgovor
Na prostoru južno od Kupe organizirana je Hrvatska Krajina. Središte joj je bio grad Karlovac.
Vrati na pitanje
Koje godine su Osmanlije prvi put bezuspješno napale Beč?
Prikaži odgovor
Osmanlije su prvi put bezuspješno napale Beč 1529. godine. Tri godine kasnije su pokušali novi pohod na Beč, ali ih je u tome spriječio hrvatski zapovjednik Nikola Jurišić.
Vrati na pitanje
Tko je vodio obradu utvrde Klis?
Prikaži odgovor
Jedina utvrda koja je odolijevala osmanlijskim napadima bila je utvrda Klis. Njezinu obranu vodio je Petar Kružić.
Vrati na pitanje
U kojem stoljeću moć Osmanlija slabi?
Prikaži odgovor
Moć Osmanlija slabi u XVII. stoljeću. Vodili su manje osvajačkih ratova i moć sultana nije bila toliko jaka. Gospodarstvo Osmanskog Carstva je zaostajalo za Europom kao i njihova vojna tehnika. Povrh toga, bilo je sve više kršćanskih pobuna i ustanaka.
Vrati na pitanje
Važnu ulogu u doba osmanske vlasti u Bosni imali su:
Prikaži odgovor
Važnu ulogu u doba osmanske vlasti u Bosni imali su franjevci. To je vrijeme bilo osobito teško za Katoličku Crkvu i samo su franjevci ostali u Bosni brinuti za kršćane.
Vrati na pitanje
Središte Banske krajine bilo je u:
Prikaži odgovor
Na području između Save i Kupe organizirana je Banska krajina sa središtem u Petrinji.
Vrati na pitanje
U kojoj rijeci se utopio Hasan paša-Predojević?
Prikaži odgovor
Bosanski paša Hasan-paša Predojević se utopio u rijeci Kupi tokom Bitke za Sisak 1593. godine.
Vrati na pitanje
Oslobađanje Like i Krbave provedeno je u lipnju i srpnju:
Prikaži odgovor
Svećenik Marko Mesić se posebno istaknuo u oslobađanju Like od osmanske vlasti. Oslobađanje Like i Krbave provedeno je u lipnju i srpnju 1689. godine.
Vrati na pitanje
Koliko je trajao Veliki bečki rat?
Prikaži odgovor
Veliki bečki rat ili Rat Svete lige s ciljem potiskivanja Osmanlija iz Europe je trajao od 1683. do 1699. godine.
Vrati na pitanje
Koje godine je nakon 145 godina osmanlijske vlasti oslobođen Budim i većina Ugarske?
Prikaži odgovor
Nakon 145 godina osmanlijske vlasti Budim i većina Ugarske su oslobođeni 1686. godine. Tada su stvoreni uvjeti i za oslobađanje Hrvatske.
Vrati na pitanje
Koji habsburški car je sklopio mir s Osmanlijama kako bi uspješno vodio rat protiv Francuske?
Prikaži odgovor
Kralj Leopold I. Habsburški sklopio je s Osmanlijama mir u Vašvaru. Očekivao je novi rat s Francuskom, a da ne mora ratovati na dvije strane, sklopio je mir s Osmanlija i čekao rat s Francuskom. U Hrvatskoj i Ugarskoj taj su mir nazvali sramotnim mirom i zahtijevali nastavak rata.
Vrati na pitanje
Koji svećenik se posebno istaknuo u oslobađanju Like od osmanske vlasti?
Prikaži odgovor
Svećenik Marko Mesić se posebno istaknuo u oslobađanju Like od osmanske vlasti. Oslobađanje Like i Krbave provedeno je u lipnju i srpnju 1689. godine.
Vrati na pitanje
Potkraj kojeg stoljeća je bosanski paša Hasan-paša Predojević naumio prodrijeti do Zagreba i tako omogućiti osvajanje ostatka Hrvatske?
Prikaži odgovor
Potkraj XVI. stoljeća je bosanski paša Hasan-paša Predojević naumio prodrijeti do Zagreba i tako omogućiti osvajanje ostatka Hrvatske. Dao je sagraditi Petrinju iz koje je najeravao napadati Sisak. U odlučnoj Bitci za Sisak 1593. godine osmanlijska vojska je poražena, a Hasan-paša Predojević je poginuo.
Vrati na pitanje
Koja povelja je po prvi put ovjerena hrvatskim grbom šahovnicom?
Prikaži odgovor
Cetingradska povelja iz 1527. godine je po prvi put ovjerena hrvatskim grbom - šahovnicom.
Vrati na pitanje
Tko je radi djelotvornije obrane od osmanskih napada počeo ustrojavati vojne posade u Hrvatskoj i Slavoniji?
Prikaži odgovor
Radi djelotvornije obrane od osmanskih napada Ferdinand Habsburški je počeo ustrojavati vojne posade u Hrvatskoj i Slavoniji.
Vrati na pitanje
Kako se naziva savez sklopljen radi potiskivanja Osmanlija iz Europe?
Prikaži odgovor
Savez sklopljen radi potiskivanja Osmanlija iz Europe se zove Sveta liga. Činile su ga Habsburška monarhija, Poljska i Mletačka Republika.
Vrati na pitanje
Uz koga je stala većina ugarskog plemstva nakon smrti kralja Ludovika II. Jagelovića?
Prikaži odgovor
Nakon smrti kralja Ludovika II. Jagelovića koji nije imao muškog nasljednika, većina ugarskog plemstva je stala uz Ivana Zapolju, potomka ugledne ugarske velikaške obitelji podrijetlom iz Slavonije.
Vrati na pitanje
S dolaskom Osmanlija na osvojenim područjima započeo je proces poznat kao:
Prikaži odgovor
S dolaskom Osmanlija na osvojenim područjima započeo je proces poznat kao islamizacija - širenje islama.
Vrati na pitanje
Habsburgovci su po vjerskom opredjeljenju bili:
Prikaži odgovor
Habsburgovci su bili katolici i željeli su suzbiti širenje protenstatizma.
Vrati na pitanje
Koje godine je Ferdinand II. izdao Vlaške statute?
Prikaži odgovor
Kralj Ferdinand II. je izdao Vlaške statute 1630. godine. Tom ispravom Vlasi su dobili posebna prava.
Vrati na pitanje
Koje godine je zaključen Mir u Srijemskim Karlovcima?
Prikaži odgovor
Mir u Srijemskim Karlovcima je zaključen 1699. godine. Njime je Osmansko Carstvo izgubilo velika područja.
Vrati na pitanje
Koje godine Hrvatska ulazi u personalnu uniju s austrijskim zemljama?
Prikaži odgovor
Hrvatska ulazi u personalnu uniju s austrijskim zemljama 1527. godine nakon što je na saboru u Cetinu Ferdinand I. Habsburški izabran za kralja.
Vrati na pitanje
Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan osuđeni su na smrt pod optužbom za veleizdaju zbog sklapanja saveza s:
Prikaži odgovor
Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan osuđeni su na smrt pod optužbom za veleizdaju zbog sklapanja saveza s Osmanlijama.
Vrati na pitanje
U kojoj od država je islamizacija ostavila najdublje korijene?
Prikaži odgovor
Islamizacija, proces širenja islama, je nadublje korijene otavila u Bosni. Narod u Bosni bio je bez snažnije crkvene organizacije tako da je mnogo ljudi prešlo na islam, što je donosilo mnoge povlastice.
Vrati na pitanje
Koje godine su Osmanlije pod vodstvom velikog vezira Kara Mustafe još jednom stigli do Beča?
Prikaži odgovor
Osmanlije su 1683. godine, pod vodstvom velikog vezira Kara Mustafe, još jednom stigli do Beča. Opkoljenom gradu stigle su poljska i njemačka vojska u pomoć i tako ga spasile od prodora Osmanlija.
Vrati na pitanje
Koja republika je uvidjevši da se ne može Osmanskom Carstvu oduprijeti oružjem odlučila priznati njegovu vlast i plaćati godišnji danak?
Prikaži odgovor
Dubrovačka Republika je, uvidjevši da se ne može Osmanskom Carstvu oduprijeti oružjem, odlučila priznati njegovu vlast i plaćati godišnji danak.
Vrati na pitanje
Kako su u Hrvatskoj i Ugarskoj nazvali sklopljeni mir u Vašvaru?
Prikaži odgovor
Mir u Vašvaru s Osmanlijama je sklopio kralj Leopold I. Habsburški. U Hrvatskoj i Ugarskoj taj su mir nazvali sramotnim mirom i zahtijevali nastavak rata.
Vrati na pitanje
Gdje je bilo sjedište Slavonske krajine?
Prikaži odgovor
Na području između Drave i Save organizirana je Slavonska krajina, sa središtem u Varaždinu.
Vrati na pitanje
Tko je zapovjedao utvrdom Siget na jugu Ugarske, te se suprostavio moćnoj osmanlijskoj vojsci na putu prema Beču?
Prikaži odgovor
Utvrdom Siget na jugu Ugarske zapovijedao je hrvatski ban Nikola Šubić Zrinski. On se suprostavio moćnoj osmanlijskoj vojsci na putu prema Beču.
Vrati na pitanje
Stalni sustav obrane sastavljen od niza utvrda s vojnim posadama nazivao se:
Prikaži odgovor
Stalni sustav obrane sastavljen od niza utvrda s vojnim posadama nazivao se Vojna krajina. Vojna krajina je nastla početkom XVII. stoljeća.
Vrati na pitanje
Na području koje države danas žive Moliški Hrvati?
Prikaži odgovor
Moliški Hrvati žive na področju današnje Italije (pokrajina Molise).
Vrati na pitanje
Koje godine je sklopljen mir u Požarevcu kojim je Osmansko Carstvo ustupilo Habsburškoj Monarhiji i dio Ugarske?
Prikaži odgovor
Mir u Požarevcu, kojim je Osmansko Carstvo ustupilo Habsburškoj Monarhiji i dio Ugarske, je sklopljen 1718. godine.
Vrati na pitanje
Koji hrvatski ban se posebno istaknuo u bitci za Sisak?
Prikaži odgovor
U bitci za Sisak 1593. godine posebno se istaknuo hrvatski ban Toma Erdody.
Vrati na pitanje
Područja u Dalmaciji koja su bila oslobođena od Osmanlija priključena su:
Prikaži odgovor
Područja u Dalmaciji koja su bila oslobođena od Osmanlija priključena su Mletačkoj Republici.
Vrati na pitanje
Koji osmanlijski sultan je umro nekoliko dana prije pada utvrde Siget?
Prikaži odgovor
Nekoliko dana prije pada utvrde Siget umro je sultan Sulejman Veličanstveni. Njegova smrt je zatajena da ne bi utjecala na ishod bitke. Sultanova smrt označila je početak slabljenja osmanlijskih osvajanja u Europi.
Vrati na pitanje
Tko se posebno istaknuo u oslobađanju Slavonije od osmanlijske vlasti?
Prikaži odgovor
Do 1688. godine je oslobođena gotovo cijela Slavonija od osmanlijske vlasti. U oslobađanju Slavonije istaknuo se fra Luka Ibrišimović.
Vrati na pitanje
Hrvatski ban i Sabor su početkom XVII. stoljeća dobili pravo da upravljaju:
Prikaži odgovor
Hrvatski ban i Sabor su početkom XVII. stoljeća dobili pravo da upravljaju Banskom krajinom sa središtem u Petrinji.
Vrati na pitanje
Sredinom kojeg stoljeća je počelo ustrojavanje vojne posade u Hrvatskoj i Slavoniji?
Prikaži odgovor
Sredinom XVI. stoljeća je počelo ustrojavanje vojne posade u Hrvatskoj i Slavoniji. Vojne posade su se povezale u krajine (pogranične krajeve).
Vrati na pitanje