Učitavam...
Razvoj srednjovjekovnih gradova
Sredinom kojeg stoljeća se Dubrovnik počinje nazivati republikom?
Prikaži odgovor
Sredinom XV. stoljeća Dubrovnik se počinje nazivati republikom. Zaštitnik Dubrovnika je sv. Vlaho.
Vrati na pitanje
U prvoj polovici kojeg stoljeća su Dubrovčani počeli kovati novac?
Prikaži odgovor
Dubrovčani su se na posredničkoj trgovini u drugoj polovici XIII. i početkom XIV. stoljeća znatno obogatili. Počeli su kovati novac u prvoj polovici XIV. stoljeća.
Vrati na pitanje
Dubrovčani su se bavili:
Prikaži odgovor
Dubrovčani su se u srednjem vijeku bavili trgovinom. Održavali su trgovačke veze s Italijom, Egiptom i Crnim morem i kontrolirali trgovinu u Bosni i Srbiji.
Vrati na pitanje
Većina srednjovjekovnih kuća je bila od:
Prikaži odgovor
Većina srednjovjekovnih kuća je bila od drveta i imala slamnati krov pa je vatra bila velika opasnost za srednjovjekovne gradove.
Vrati na pitanje
Glavna zanimanja stanovnika srednjovjekovnih gradova bili su:
Prikaži odgovor
Glavna zanimanja stanovnika srednjovjekovnih gradova bili su trgovina i obrt.
Vrati na pitanje
Koja od navedenih građevina se nalazi u Dubrovniku?
Prikaži odgovor
Knežev dvor u Dubrovniku je palača sagrađena kao sjedište vlade i stan kneza.
Vrati na pitanje
Koji današnji grad je nosio rimski naziv Epidaur?
Prikaži odgovor
Rimski naziv Epidaur je nosio današnji grad Cavtat. Zbog navale Slavena Epidaur je propao i sagrađen je novi grad Ragusim.
Vrati na pitanje
Zaštitnik Dubrovnika je:
Prikaži odgovor
Sredinom XV. stoljeća Dubrovnik se počinje nazivati republikom. Zaštitnik Dubrovnika je sv. Vlaho.
Vrati na pitanje
Kome su Dubrovčani da bi se zaštitili plaćali danak?
Prikaži odgovor
Dolazak Osmanlija na Balkanski poluotok ugrozioje razvoj Drbrovačke Republike. Da bi se zaštitili, Dubrovčani su Osmanlijama plaćali danak - novčano davanje.
Vrati na pitanje
Koji naziv je zbog prevlasti na Jadranu i Sredozemlju nosila Mletačka Republika?
Prikaži odgovor
Zbog uspješnog sudjelovanja u križarskim ratovima i prevlasti na Jadranu i Sredozemlju Mletačka Republika je nosila naziv \"kraljica mora\".
Vrati na pitanje
Dubrovnik znači:
Prikaži odgovor
Dubrava znači šuma i zato Dubrovnik znači šumovit.
Vrati na pitanje
Koji hrvatski grad ima najduži kameni zid u Europi?
Prikaži odgovor
Ston na poluotoku Pelješcu je planski sagrađen 1335. godine u blizini solana. Ima najduži kameni zid u Europi (5,5 km) i drugi najduži na svijetu nakon Kineskog zida.
Vrati na pitanje
Koji ban je sklopio ugovor s Dubrovčanima o slobodnoj trgovini u Bosni?
Prikaži odgovor
Krajem XII. stoljeća ban Kulin, koji je vladao u Bosni, sklopio je s Drubrovčanima ugovor kojim im je dopustio slobodnu trgovinu u njegovoj zemlji. U tom se ugovoru prvi put spominje hrvatsko ima Dubrovnika.
Vrati na pitanje
Radi zaštite trgovačkih interesa nastaju udruženja trgovaca:
Prikaži odgovor
Radi zaštite trgovačkih interesa nastaju srednjovjekovna udruženja trgovaca zvana gilde.
Vrati na pitanje
Kako su se nazivala udruženja trgovaca na obalama Sjevernog i Baltičkog mora?
Prikaži odgovor
Srednjovjekovna druženja trgovaca na obalama Sjevernog i Baltičkog mora su se zvale Hanze.
Vrati na pitanje
U centru srednjovjekovnih gradova uglavnom nalazila gradska vijećnica i:
Prikaži odgovor
U centru srednjovjekovnih gradova uglavnom nalazila gradska vijećnica i crkva.
Vrati na pitanje
U prvoj polovici kojega stoljeća je osnovan Dubrovnik?
Prikaži odgovor
Dubrovnik je najvjerojatnije osnovan u prvoj polovici VII. stoljeća, kada je zboh navale Slavena propao rimski grad Epidaur (današnji Cavtat).
Vrati na pitanje
Udruženja obrtnika nazivaju se:
Prikaži odgovor
Udruženja obrtnika nazivaju se cehovi. Oni su nadzirali cijenu i kvalitetu proizvedene obrtničke robe.
Vrati na pitanje
Kako se nazivaju vjerske i strukturne udruge građana koje se javljaju u srednjem vijeku?
Prikaži odgovor
Vjerske i strukturne udruge građana koje se javljaju u srednjem vijeku nazivaju se bratovštine. Strukovne bratovštine okupljale su ljude istih zanimanja i imale su zadatak štititi poslovne interese svojih članova. Vjerske bratovštine njegovale su vkerski život članova i pružale pomoć.
Vrati na pitanje
Svako grad je imao svoj središnji trg, a oko trga su bogati građani podizali svoje:
Prikaži odgovor
Svako grad je imao svoj središnji trg, a oko trga su bogati građani podizali svoje palače.
Vrati na pitanje
Koje godine je Dubrovnik zavatila pandemija kuge?
Prikaži odgovor
Tijekom velike kuge 1348. godine je stradala gotovo polovica stanovništva Dubrovnika što je usporilo razvoj grada.
Vrati na pitanje
Koji križarski rat je Venecija iskoristila da zavlada Dubrovnikom?
Prikaži odgovor
Venecija je iskoristila Četvrti križarski rat početkom XIII. stoljeća da zavlada Dubrovnikom.
Vrati na pitanje