Križarski ratovi i njihove posljedice

Križari su 1204. godine osvojili i opljačkali Carigrad te srušili Bizantsko Carstvo i uspostavili Latinsko.

Prvi križarski ratovi vodili su se zbog vjerskih interesa. Papa Urban II. pozvao je kršćane da oslobode Jeruzalem i Svetu zemlju od muslimanske vlasti.

Arapski trgovci su preuzeli tehniku izrade papira od Kineza.

Križari su osvojili i opljačkali Zadar 1202. godine i predali ga Veneciji kao naplatu prijevoza do Svete zemlje.

Za epidemiju kuge 1348. godine optuženi su Židovi da su otrovali bunare kako bi usmrtili što više kršćana. Uslijedili su masovni pokolji Židova diljem Europe.

Kad su Turci Seldžuci osvojili Malu Aziju, Palestinu i Siriju, bizantski car se obration papi za pomoć. Papa Urban II. je 1095. godine pozvao sve kršćane da oslobode Jeruzalem i Svetu zemlju od muslimanske vlasti. Odaziv je bio golem i 1096. godine je započep prvi križarski rat.

Suživot Arapa i Židova imao je vrhunac na Pirinejskom poluotoku u VIII. i IX. stoljeću kada Židovi aktivno sudjeluju u napretku društva i znanosti.

Za epidemiju kuge 1348. godine optuženi su Židovi da su otrovali bunare kako bi usmrtili što više kršćana. Uslijedili su masovni pokolji Židova diljem Europe.

Kad su Turci Seldžuci osvojili Malu Aziju, Palestinu i Siriju, bizantski car se obration papi za pomoć. Papa Urban II. je 1095. godine, na saboru u Clermontu, pozvao sve kršćane da oslobode Jeruzalem i Svetu zemlju od muslimanske vlasti. Odaziv je bio golem i 1096. godine je započep prvi križarski rat.

Dječji križarski rat je započeo 1212. godine. Djecu između osme i šesnaeste godine poslali su u Svetu zemlju jer su mislili da će djeca svojom nevinošću uspjeti osvojiti ono što vojnici i grešnici nisu mogli.

Za potrebe trgovine Arapi su od Indijaca preuzeli brojke, ali su im dodali nulu. Time su nastale arapske brojke.

Važan doprinos križarskih ratova europskoj civilizaciji je razvoj trgovine. Najviše su profitirali pomorski gradovi Venecija i Genova.

Gradovi u Europi poput Venecije počinju zarađivati na prijevozu križara u Svetu Zemlju u XII. stoljeću.

Egipatski sultan Saladin je osvojio Jeruzalem nakon stotinjak godina križarske vlasti nad gradom. Tako je otpočeo drugi križarski rat.

Križarskih ratova je bilo osam. Vođeni su od 1096. do 1291. godine kad je pala zadnja križarska utvrda.

Red svetog Ivana Jeruzalemskoga stvoren je u XII. stoljeću za brigu o siromašnim, bolesnim i ranjenim hodočasnicima u Svetoj zemlji.

Od križarskih ratova plemstvo počinje kao oznaku svoje obitelji upotrebljavati grbove i grade se raskošnije kuće.

Posljednja križarska utvrda je bila Akra u Palestini koju su muslimani osvojili 1291. godine.

Za epidemiju kuge 1348. godine optuženi su Židovi da su otrovali bunare kako bi usmrtili što više kršćana. Uslijedili su masovni pokolji Židova diljem Europe.

Kršćanska sveta mjesta u Palestini su bila pod vlašću Arapa od VII. stoljeća. Arapi nisu ometali europske hodočasnike. To se promijenilo kad su Turci Seldžuci osvojili to područje u XI. stoljeću.

Deus vult! Bog to želi! Tim je uzvikom 1096. godine počeo Prvi križarski rat. Nakon tri godine križari su osvojili Jeruzalem i vladali njime stotinjak godina.

Uoči prvog križarskog rata je prethodilo masovno pljačkanje i ubijanje Židova u području rijeke Rajne. Mržnja prema Židovima je doživjela vrhunac za izbijanja epidemije kuge 1348. godine za što su optuženi i masovno ubijani Židovi.

Kad su Turci Seldžuci osvojili Malu Aziju, Palestinu i Siriju, bizantski car se obration papi za pomoć. Papa Urban II. je 1095. godine, na saboru u Clermontu, pozvao sve kršćane da oslobode Jeruzalem i Svetu zemlju od muslimanske vlasti. Odaziv je bio golem i 1096. godine je započep prvi križarski rat.

Deus vult! Bog to želi! Tim je uzvikom 1096. godine počeo Prvi križarski rat. Nakon tri godine, 1099. godine, križari su osvojili Jeruzalem i vladali njime stotinjak godina.

Važan doprinos križarskih ratova europskoj civilizaciji je razvoj trgovine. Najviše su profitirali pomorski gradovi Venecija i Genova.

Arapski moreplovci su u Kini naučili upotrebljavati magnetsku iglu, budući kompas.

Red svetog Ivana Jeruzalemskoga stvoren je u XII. stoljeću za brigu o siromašnim, bolesnim i ranjenim hodočasnicima u Svetoj zemlji. Red se još nazivao ivanovci ili hospitalci.

Kad su Turci Seldžuci preuzeli vlast u Bagdadskom Kalifatu i osvojili Malu Aziju, Palestinu i Siriju, bizantski car se obration papi za pomoć. Papa Urban II. je 1095. godine, na saboru u Clermontu, pozvao sve kršćane da oslobode Jeruzalem i Svetu zemlju od muslimanske vlasti. Odaziv je bio golem i 1096. godine je započep prvi križarski rat.

Jedna od najrazvijenijih arapskih znanosti bila je medicina.

Križ kojeg su križari prišivali na svoja odijela bio je crvene boje i bio je simbol borbe za Krista. Zbog križa vitezovi su nazvani križarima, a njihovi pohodi križarskim ratovima.

U kršćanskoj Europi Židovi su se mogli baviti samo trgovinom i novčarstvom. Prevladavao je neprijateljski stav prema njima, plaćali su posebne poreze i nametalo im se nošenje posebnih oznaka za raspoznavanje.

Križarski ratovi su završeni 1291. godine kada su muslimani osvojili posljednju križarsku utvrdu, Akru u Palestini.