Hrvatska u razvijenom i kasnom srednjem vijeku

Žigmund nije imao muškog nasljednika pa ga je naslijedio suprug njegove kćeri Albert Habsburški.

Ladislav Napuljski je 1403. godine došao u Zadar i ondje je okrunjen za kralja.

Šubići su bili prisiljeni 1347. godine predati Ostrovicu Ludoviku I. Zauzvrat su dobili utvrdu Zrin u Slavoniji i od tada se obitelj naziva Zrinskima.

Koloman se 1102. godine okrunio za hrvatskog kralja. U slijedeće tri godine njegovu vlast su priznali i dalmatinski gradovi, neki dragovoljno, dok je druge poput Splita i Zadra Koloman morao osvojiti. Zadar je osvojen 1105. godine.

Kada su se Tatari približili Gradecu, Bela je pobjegao u Dalmaciju. Sakrio se u dobro utvrđen Trogir.

Sredinom XIII. stoljeća u Slavoniji se uzdigla obitelj Babonića. Vladali su cijelim prostorom južno od Save i Kupe gotovo do rijeke Bosne.

Knezovi krčki pojavili su se u XII. stoljeću. Vladali su otokom Krkom kao mletački vazali.

Početkom XV. stoljeća najjači krčki knez Nikola svom rodu dodaje novi naziv - Frankopani.

Nakon smrti Žigmunda Luksemburškog obitelj Habsburg se uključila u borbe za prijestolje u Hrvatskoj i Ugarskoj.

Kralj Ludovik II. se suprostavio Osmanlijama na Mohačkom polju 1526. godine. Nije želio čekati vojsku Kreste Frankapana ili Ivana Erdelja, nego sam pobijediti Osmanlije i tako se proslaviti. Ugarska vojska je doživjela težak poraz, a kralj je poginuo u bijegu.

Kralj Andrija II. Arpadović se odrekao grada Zadra u korist Mlečana jer nije mogao platiti pomorski prijevoz pri odlasku u križarski rat.

Ludovik I. Anžuvinski je krenuo u osvajanje Dalmacije 1356. godine. Poslao je vojsku na mletačke posade u Dalmaciji, ali i na samu Veneciju. Godine 1358. potpisan je mir u Zadru kojim se venecija odrekla posjeda pd Kvarnera do Drača.

Za vrijeme bana Petra Berislavića Omsanlije nisu osvojili nijedan dio hrvatskog prostora. Poginuo je u sukobu s Osmanlijama 1520. godine pokraj Korenice.

Kralj Andrija II. Arpadović se, nakon povratka iz križarskog rata, morao odreći svojih reformi i 1222. izdati Zlatnu bulu, dokument u kojem je ograničio vlast vladara u korist plemstva.

Nakon smrti Matije Korvina za kralja je izabran Vladislav II. Jagelović jer su velikaši smatrali da će on najmanje ugrožavati njihove povlastice.

Sredinom XIII. stoljeća iz Azije u Europu su provalili Mongoli ili Tatari. Njihov vođa Batu-kan je porazio Ugare na rijeci Šaju i otjerao kralja Belu IV. prema Hrvatskoj.

Petar Berislavić je postao hrvatskim banom 1514. godine. Cijelo vrijeme nije imao novčanu potporu za obrane od Osmanlija, no za vrijeme njegovog banovanja Osmanlije nisu osvojili nijedan dio hrvastkog prostora.

Žigmund Luksemburški je 1408. godine provalio u Bosnu, zarobio bosanskog kralja i veliki broj velikaša te ih sve dao pogubiti. Nakon toga predao mu se i vojvoda Hrvoje, čime je završen 25-godišnji otpor protiv budimskog dvora.

Osmanlije su 1521. godine, pod Sulejmanom I. Veličanstvenim, osvojile Beograd, važnu ugarsku utvrdu na Dunavu.

Kralj Bela IV. je Zlatnom bulom 1242. godine dao zagrebačkom Gradecu položaj slobodnog kraljevskog grada.

Žigmund je smatrao da će mu pobjeda protiv Osmanlija pomoći poboljšati položaj. No, u bitci kod Nikopolja u Bugarskoj 1396. godine je Žigmund Luksemburški doživio težak poraz od Osmanlija.

Sredinom XIII. stoljeća iz Azije u Europu su provalili Mongoli ili Tatari. Njihov vođa Batu-kan je porazio Ugare na rijeci Šaju i otjerao kralja Belu IV. prema Hrvatskoj.

Nakon sukoba Frankopana s Matijom Korvinom, Mlečani su na poziv Frankapana zauzeli tok Krk. Time je Hrvatska izgubila posljednji otok koji je bio u njezinoj vlasti.

Kralj Ludovik II. se suprostavio Osmanlijama na Mohačkom polju 1526. godine. Nije želio čekati vojsku Kreste Frankapana ili Ivana Erdelja, nego sam pobijediti Osmanlije i tako se proslaviti. Ugarska vojska je doživjela težak poraz, a kralj je poginuo u bijegu.

Knez Nelipac je vladao utvrdom Knin. Knin je bip važna utvrda na putu prema Jadranu.

Kralj Andrija II. Arpadović se odrekao grada Zadra u korist Mlečana jer nije mogao platiti pomorski prijevoz pri odlasku u križarski rat.

Vinodolski zakonik je pisan 1288. godine i najstariji je zakonik pisan hrvatskim jezikom i glagoljicom. Zakonik sadrži obveze vinodolskog stanovništva.

Koloman se 1102. godine u Biogradu okrunio za hrvatskog kralja. Od tada su Hrvatska i Ugarska bile povezane osobom vladara u personalnu uniju.

Na rijeci Šaju je u Ugarskoj izbila bitka između vojske kralja Bele IV. i Tatara. Kralj je bio prisiljen bježati prema jugu.

Mlečani i križari su tokom Četvrtog križarskog rata došli do Zadra 1202. godine i osvojili grad.

Bitka na Krbavskom polju se odigrala 1493. godine i Hrvatska vojska je bila teško poražena od Osmanlija.

Nakon što su predali kralju Ludoviku I. Ostrovicu, Šubići su dobili utvrdu Zrin u Slavoniji. Od tada se obitelj naziva Zrinskima.

Sustav utvrda poznatiji pod nazivom Vojna krajina se počeo razvijati za vrijeme kralja Matije Korvina.

Matija Korvin je u Bosni osnovao Jajačku i Srebreničku banovinu i sagradio niz utvrda.

Sulejman I. Veličanstveni postaje sultanom 1520. godine i kreće u nova osvajanja Hrvatske i Ugarske.

Andrija III. je bio posljednji Arpadović koji je umro u vrijeme dolaska Anžuvinaca na vlast.

Kralj Ludovik II. Anžuvinac je umro 1382. godine. Nije imo mučkih potomaka pa je odredio da ga naslijedi kćer Marija.

Nakon što se nije uspio izboriti za prijestolje, Ivaniš Korvin je od Vladislava Jagelovića dobio naziv slavnoskog hercega.

Sin Pavla Šubića, Mladen II., nije uspio održati moć Šubića. U sukobu 1322. godine Mladen je poražen i odveden u Ugarsku gdje mu se gubi svaki trag.

1301. godine na hrvatsko-ugarsko prijestolje, uz pomoć Bribiraca, je došla nova vladarska obitelj, napuljski Anžuvinci.

Sporazum Pacta Conventa je zaključen 1102. godine između kralja Kolomana i hrvatskog plemstva. Hrvatsko plemstvo je prihvatilo Kolomana za kralja, a za uzvrat su uživali svoje posjede i bili oslobođeni plaćanja poreza.

Na čelu Neretvanske kneževine bili su kneževi iz obitelji Kačić. Središte im je bilo u Omišu.

Nakon smrti Ladislava V. Habsburga za kralja Hrvatske i Ugarske je izabran Matija Korvin.

U XII. stoljeću započinje uspon hrvatskih velikaških obitelji. One će u slijedećim razdobljima hrvatske povijest imati veliki utjecaj na mnoge događaje.

Polovicom XV. stoljeća, u bitci kod Varne u današnjoj Bugarskoj, je poginuo ugarsko-hrvatski kralj Vladislav I. Jagelović.

U Križevcima je održan sabor 1397. godine gdje je Žigmund dao pogubiti bana i druge pristaše Ladislava Napuljskog. Taj događaj je poznati kao \"krvavi sabor križevački\".

Mlečani i križari su tokom Četvrtog križarskog rata došli do Zadra 1202. godine i osvojili grad. Slijedeće godine su zapovijedili da se grad razori.

Žigmund Luksemburški je u dva rata protiv Mletačke Republike pokušao neuspješno vratiti Dalmaciju.

Nakon smrti Petra Berislavića banom je postao Ivan Karlović. Zbog nedostatka novca nije mogao opremiti vojsku te se nije mogao oduprijeti Osmanlijama.

Petar Svačić nije dopusio Mađarima prijelaz preko hrvatske zemlje i dolazi do sukoba 1097. godine u kojem su Hrvati poraženi, a Petar je poginuo.

Uz Bribir, najistaknutija hrvatska obitelj XII. stoljeća, knezovi Šubići, posjedovali su i utvrdu Ostrovicu.

U XII. stoljeću počinje uspon velikaške obitelji Kačića. Bili su na čelu Neretvanske kneževine sa središtem u Omišu.

Nakon razdoblja vladavine dinastije Trpimirovića ugarska dinastija Arpadovića dolazi na hrvatsko prijestolje. Dobili su ime po Arpadu, mađarskom vladaru s prijelaza IX. i X stoljeća.

Matija Korvin je osnovao Senjsku kapetaniju sa zadaćom da štiti Hrvatsko primorje od Omanlija i Venecije.

Za vrijeme bana Petra Berislavića Omsanlije nisu osvojili nijedan dio hrvatskog prostora. Poginuo je u sukobu s Osmanlijama 1520. godine pokraj Korenice.

Vođa bosanskih velikaša koji su se pridružili hrvatskim velikašima u buni nakon krvavog sabora je bio Hrvoje Vukčić Hrvatinić.

Matija Korvin jeuveo poreznu reformu prema kojoj su porezen morali plaćati svi staleži. Tako je napunio državnu blagajnu.

Početkom XII. stoljeća mletački dužd je zauzeo veliki dio istočne obale Jadrana.

1301. godine na hrvatsko-ugarsko prijestolje, uz pomoć Bribiraca, je došla nova vladarska obitelj, napuljski Anžuvinci. Karlo je u Ostrogonu okrunjen za ugarsko-hrvastkog kralja kao Karlo I.

Bosanski velikaš Stjepan Vukčić Kosača je sredinom XV. stoljeća uzeo naziv hercega.

Šubići, knezovi bribirski, su vladali utvrđenim gradovima Bribirom i Ostrovicom, u zaleđu Zadra i Šibenika. Za vrijeme kneza Pavla I. su Bribirci bili na vrhuncu svoje moći.

Najstariji zakonik pisan hrvatskim jezikom i glagoljicom je nastao u Vinodolu 1288. godine. Zakonik sadrži obveze vinodolskog stanovništva.

Ban Emerik Derenčin je dočekao Osmanlije na Krbavskom polju. Frankapani su predlagali da dočekaju Osmanlije u klancima, no ban je htio bitku na otvorenom polju.

Početkom XIV. stoljeća je obitelj Babonić bila na vrhuncu moći kada je Stjepan III. Babonić postao slavonski ban.

Koloman se 1102. godine u Biogradu okrunio za hrvatskog kralja. Od tada su Hrvatska i Ugarska bile povezane osobom vladara u personalnu uniju.

Nakon prodora vojske Matije Korvina do Bosne i Sarajeva, Osmanlije su krenule u protunapad. Zauzeli su dolinu Neretve i izbili na more. 1482. godine Hercegovina je pala pod njihovu vlast.

Mongoli ili tatari su bili nomadski narod i živjeli su u plemenima. Ujedinio ih je Džingis-kan i poveo u velika osvajanja. Stvorio je najveće kopneno carstvo u povijesti.

Ladislav Napuljski je za 100 000 dukata 1409. godine prodao Dalmaciju Veneciji.

Koloman se 1102. godine u Biogradu okrunio za hrvatskog kralja. Od tada su Hrvatska i Ugarska bile povezane osobom vladara u personalnu uniju.

Mletačka Republika je do svoje propasti krajem XVIII. stoljeća vladala istočnom obalom Jadrana.

Ladislav Napuljski je 1403. godine došau u Zadar i ondje okrunjen za kralja.

Nakon smrti Vladislava Jagelovića kod Varne za kralja je izabran Ladislav V. Habsburški.

Za vrijeme bana Petra Berislavića Omsanlije nisu osvojili nijedan dio hrvatskog prostora. Poginuo je u sukobu s Osmanlijama 1520. godine pokraj Korenice.