Crkva i pismenost u srednjem vijeku

Kliment Ohridski je sastavio ćirilicu i nazvao ga u čast svog učitelja Ćirila.

Najpoznatiji i najutjecajniji benediktinski samostan nalazio se u Clunyju u Francuskoj. Osnovan je početkom X. stoljeća i veličinom je bio najveća građevina u Europi sve do XVI. stoljeća.

Crkveni sabor je sazvan u Splitu 925. godine. Odlučeno je da će crkveni poglavar postati splitski nadbiskup Ivan.

Bašćanska ploča je najvažniji glagoljaški spomenik u Hrvatskoj. Nastala je na otoku Krku oko 1100. godine i spominje samostan sv. Lucije.

Crkva bosanska je bila posebna inačica kršćanstva. Na čelu Crkve bosanske je bio djed, a pripadnici Crkve su se nazivali krstjanima.

Prvo sveučilište na hrvatskom tlu osnovano je u Zadru 1396. godine.

Glagoljski natpis Župe Dubrovačke potječe iz XI. stoljeća. Njegov tekst govori o gradnji same crkve i o upotrebi glagoljice u okolici Dubrovnika.

Splitski nadbiskup Ivan je 925. godine postao crkvenim poglavarom na području Dalmacije i Hrvatske.

Valunska ploča je pronađena na otoku Cresu. Osim natpisa na starohrvatskom ei glagoljici, ima natpis i na latinskome i latinici.

Prvo sveučilište u Europi osnovano je krajem XI. stoljeća u Bologni.

Prije odlaska u Velikomoravsku Konstantin je sastavio glagoljicu, pismo koje je bilo prilagođeno slavenskom jeziku.

Braća Ćiril i Metod potječu iz grada Soluna. Njihovo učenje ima najveću zaslugu za širenje kršćanske vjere među Slavenima.

Sjedište pravoslavnog patrijarha je bilo u Carigradu.

Na području današnje Bosne i Hercegovine i Dalmacije koristila se i bosančica koju se naziva hrvatskom ćirilicom. Tako su se na hrvatskom tlu u srednjem vijeku koristila tri pisma: latinica, glagoljica i ćirilica.

Crkveni raskol se dogodio 1054. godine. Papa i patrijarh izopćili su jedan drugoga iz Crkve. Od tada se Kršćanska Crkva dijeli na zapadnu (Katoličku) i istočnu (Pravoslavnu) Crkvu.

Na zapadu je najveći utjecaj imao papa kao poglavar Katoličke (rimske) Crkve.

Knez Branimir dopustio je slavensko bogoslužje, što je pridonijelo širenju kršćanstva među Hrvatima.

Bašćanska ploča je najvažniji glagoljaški spomenik u Hrvatskoj. Nastala je na otoku Krku oko 1100. godine i spominje hrvatskog kralja Zvonimira.

Prvo sveučilište u Europi osnovano je krajem XI. stoljeća u Bologni.

Kralj Ladislav je utemeljio Zagrebačku biskupiju što se spominje u ispravi ostrogonskog biskupa Felicijana iz 1134. godine.

Uz franjevce, novi red koji se pojavljuje u Francuskoj u XIII. stoljeću su dominikanci ili Red propovjednika.

Oko 1200. godine osnovano je sveučilište u Parizu, a nakon toga sveučilište u Padovi.

Kršćanstvo se najviše širilo djelovanjem misionara (vjesnika vjere), u čemu su se posebno isticali irski misionari, koji su mirnim putem širili kršćansku vjeru.

Najpoznatiji i najutjecajniji benediktinski samostan nalazio se u Clunyju u Francuskoj. Osnovan je početkom X. stoljeća i veličinom je bio najveća građevina u Europi sve do XVI. stoljeća.

Bašćanska ploča je najvažniji glagoljaški spomenik u Hrvatskoj. Nastala je oko 1100. godine na otoku Krku i spominje hrvatskog kralja Zvonimira.

Prvi hrvatski vladar koji je politički ujedinio hrvatske krajeve te vladao područjem od Drave do Jadrana je bio kralj Tomislav.

Ostrogonski nadbiskup Felicijan je 1134. godine dosudio zagrebačkom biskupu Macilinu posjed Dubravu. Njegova isprava je najstariji dokument koji spominje Zagrebačku biskupiju.

Za vrijeme održavanja prvog crkvenog sabora 925. godine ninska biskupija je imala najveći teritorij.

Franjevački red ili Red male braće utemeljio je sv. Franjo Asiški u XIII. stoljeću. Temeljni zavjeti reda bili su siromaštvo, čistoća i poslušnost.

Drugi crkveni sabor je održan 928. godine. Njime su potvrđeni zaključci prethodnog sabora, a ninska biskupija je ukinuta. Raspravljalo se i o jeziku bogoslužja.

Kršćanstvo se najviše širilo djelovanjem misionara (vjesnika vjere), u čemu su se posebno isticali irski misionari, koji su mirnim putem širili kršćansku vjeru.

Radi boljeg ustroja Crkve u većim crkvenim središtima djeluju nadbiskupi. Oni rukovode radom biskupa i župnika.

Glagoljica počinje prodirati na područje Hrvatske krajem IX. stoljeća, najvjerojatnije još za života braće Konstantina i Metoda.

Nadgrobni spomenici srednjovjekovne Bosne se nazivaju stećci. Na stećcima su prikazivani prizori iz svakidašnjeg života i vjerovanja.

Benediktinski samostani nazivaju se opatijama, a na njihovu čelu nalazio se opat.

Prvi benediktinski samostan je osnovao 529. godine sveti Benedikt u Italiji. Krilatica benediktinaca je bila ora et labora - moli i radi.

1060. godine je u Splitu održan crkveni sabor na kojem je određeno da se svećenici ne smiju ženiti i nositi bradu.

U benediktinskim samostanima najviše se njegovala latinica i latinska pismenost.

Za širenje kršćanske vjere među Slavenima najveće zasluge ima učenje braće iz Soluna Ćirila (Konstantina) i Metoda.

Nakon Crkvenog raskola, sredinom IX. stoljeća, u Ninu je osnovana hrvatska biskupija. Bila je neovisna o splitskom nadbiskupu koji je podržao patrijarha umjesto pape.

Franjevački red ili Red male braće utemeljio je sv. Franjo Asiški iz Asizije u Italiji u XIII. stoljeću. Temeljni zavjeti reda bili su siromaštvo, čistoća i poslušnost.

Prvi benediktinski samostan je osnovao 529. godine sveti Benedikt u Italiji. Krilatica benediktinaca je bila ora et labora - moli i radi.

Najvažniji red srednjeg vijeka bili su benediktinci. Prvi benediktinski samostan je osnovao 529. godine sveti Benedikt u Italiji. Njihova krilatica je bila ora et labora - moli i radi.

Drugi crkveni sabor je održan 928. godine. Njime su potvrđeni zaključci prethodnog sabora, a ninska biskupija je ukinuta. Raspravljalo se i o jeziku bogoslužja.

Prvo sveučilište na hrvatskom tlu osnovano je u Zadru 1396. godine.

Dominikanci ili Red propovjednika je utemeljio Dominik de Guzman u Francuskoj u XIII. stoljeću. Dominikanci su se skrbili za bolesne, siromašne, utamničene i posvećivali se obrazovanju mladih, umjetnosti i znanosti.

U Ninu je sredinom IX. stoljeća osnovana hrvatska biskupija nakon Crkvenog raskola. Bila je neovisna o splitskom nadbiskupu koji je podržao patrijarha.

Samostanske škole su morale osposobiti učitelje za potrebe dominikanskog reda. Od XIV. stoljeća su dominikanski samostani morali imati knjižnice s točno određenim knjigama.

Papa Ivan X. je uputio pismo splitskom nadbiskupu Ivanu i hrvatskom kralju Tomislavu uoči crkvenog sabora u Splitu. Papa negoduje što se bogoslužje odvija na slavenskome, a ne na latinskom jeziku.

Bašćanska ploča je najvažniji glagoljaški spomenik u Hrvatskoj. Nastala je oko 1100. godine i spominje hrvatskog kralja Zvonimira.

Crkveni raskol se dogodio 1054. godine. Papa i patrijarh izopćili su jedan drugoga iz Crkve. Od tada se Kršćanska Crkva dijeli na zapadnu (Katoličku) i istočnu (Pravoslavnu) Crkvu.

Prije nego su prihvatili kršćanstvo, Hrvati su bili mnogobošci. Vjerovali su u više bogova i u mitološka bića. Pretkršćanski hrvatski Bog se nazivao Perun.

U pismima pape Ivana X. s početka X. stoljeća nalazimo prve pouzdane podatke o glagoljanju u Hrvatskoj. U njima papa negoduje što se služba Božja odvija na slavenskome, a ne na latinskom jeziku.

U doba kneza Branimira najvažnije crkveno središte bio je Split. Nakon Crkvenog raskola 1054. godine u Ninu je osnovana hrvatska biskupija, neovisna o splitskom nadbiskupu.

Prvi hrvatski vladar koji je politički ujedinio hrvatske krajeve te vladao područjem od Drave do Jadrana je bio kralj Tomislav.

Prvi benediktinski samostan je osnovao 529. godine sveti Benedikt u Italiji. Posebno pravilo kod benediktinaca bilo je provesti čitav život u istom samostanu.

Zbog visokog stupnja obrazovanja svojih svećenika, čak su četiri pripadnika benediktinskog reda iz Clunyja postali papama.

Glagoljica se najvjerojatnije najprije pojavila na području Kvarnera. Zatim se širila na obale Istre, područje Like, sjeverne Dalmacije i dalje.

Potkraj XII. stoljeća na hrvatske područje prodire ćirilica koja se miješala sa glagoljicom. Primjerice, na Bašćanskoj ploči ima i ćiriličnih slova.

Hrvati su u većem broju počeli prihvaćati kršćanstvo u IX. stoljeću kada su na područje između Drave i Jadranskog mora došli franački misionari benediktinci.

Crkveni sabor je sazvan u Splitu 925. godine. Odlučeno je da će crkveni poglavar postati splitski nadbiskup Ivan.

Na području današnje Bosne i Hercegovine i Dalmacije koristila se i bosančica koju se naziva hrvatskom ćirilicom. Tako su se na hrvatskom tlu u srednjem vijeku koristila tri pisma: latinica, glagoljica i ćirilica.

Službeni jezik Rimske Crkve bio je latinski. Zato je papa negodovao što se bogoslužje na hrvatskim prostorima obavlja na slavenskom jeziku.

Crkvenog poglavara Pravoslavne Crkve nazivamo patrijarh.