U ovom obliku dogodila se jotacija.\n

\n
• lagati - lag(ati) + ji = laži ---> jotacija (g+j=ž).
\n

Imperativ izriče savjet, zapovijed, molbu i savjet. U ovoj rečenici izrečena je molba.

Ovom rečenicom izrečena je zabrana. Glagol u imperativu može izricati savjet, zapovijed, molbu - to se vidi iz konteksta rečenice.

Imperativ nema oblik za 1. osobu jednine. Imperativ glagola nositi glasi:\n\nJednina:\n

\n
• 1. --
\n
• 2. nosi
\n
• 3. neka nosi
\n

\nMnožina:\n

\n
• 1. nosimo
\n
• 2. nosite
\n
• 3. neka nose
\n

Ovim glagolima izrečen je savjet. Glagol u imperativu može izricati savjet, zapovijed, molbu - to se vidi iz konteksta rečenice.

Ova tvrdnja je točna. Postoje glagolska vremena i glagolski načini.\n

\n
• Glagolski načini su: imperativ, kondicional 1. i kondicional 2.,
\n
• Glagolska vremena su: prezent, perfekt, futur1., futur 2., perfekt, pluskvamperfekt, aorist, imperfekt.
\n
• Ostali glagolski oblici su: infinitiv, glagolski pridjev radni, glagolski pridjev trpni.
\n

U ovom obliku dogodila se sibilarizacija:\n

\n
• sijeći- sijek(u)+ i= sijeci
\n

\nSibilarizacija je glasovna promjena kod koje se k, g, h ispred i mijenjaju u c, z,s.

Imperativ glagola biti glasi:\nJednina:\n

\n
• 1. ---
\n
• 2. budi
\n
• 3. neka bude
\n

\nMnožina\n

\n
• 1. budimo
\n
• 2. budite
\n
• 3. neka budu
\n

Imperativ možemo tvoriti od svih glagola. To je zapovjedni način kojim se izriče savjet, zapovijed, molba, poticaj.

Glagoli u imperativu nemaju 1.osobu jednine. Imperativ glagola pisati glasi:\n

\n
• 1. -- 
\n
• 2. piši
\n
• 3. neka piše 
\n
• 1. pišimo
\n
• 2. pišite
\n
• 3. neka pišu
\n

U ovom primjeru dogodila se palatalizacija:\n

\n
• skakati- skak(ati) + ji= skači
\n

\nPalatalizacija je glasovna promjena u kojoj se k,g,h ispred e mijenjaju u č, ž,š.

Imperativ za 3. osobu jednine i množine tvori se od neka + prezent glagola.\nPrimjer glagola pisati:\n

\n
• imperativ u 3. osobi jednine glasi neka piše,
\n
• imperativ u 3. osobi množine glasi neka pišu.
\n

U imperativu je glagol poslušajte, to je oblik za 2. osobu množine- vi poslušajte.

Imperativ je zapovjedni način, njime izričemo zapovijed, molbu, savjet.\nImperativ glagola ići glasi:\n

\n
• 1. --
\n
• 2. ti idi
\n
• 3. on, ona, ono neka ide
\n
• 1. mi idimo
\n
• 2. vi idite
\n
• 3. oni, one, ona neka idu.
\n

\nImperativ nema oblik za 1. osobu jednine, a 3. osoba u jednini i množini tvori se od neka i prezenta.

Imperativ glagola trčati za 2. osobu jednine glasi trči. Imperativ glagola trčati:\n\nJednina\n

\n
• 1.--
\n
• 2. trči
\n
• 3. neka trči
\n

\nMnožina\n

\n
• 1. trčimo
\n
• 2. trčite
\n
• 3. neka trče
\n

Da, imperativ glagola htjeti glasi:\nJednina\n

\n
• 1. ---
\n
• 2. htjedni
\n
• 3. neka htjedne
\n

\nMnožina\n

\n
• 1. htjednimo
\n
• 2. htjednite
\n
• 3. neka htjednu.
\n

Oblik za imperativ glagola piti u 2. osobi jednine glasi pijte. Imperativ glagola piti:\nJednina\n

\n
• 1.--
\n
• 2. pij
\n
• 3. neka pije
\n

\nMnožina\n

\n
• 1. pijmo
\n
• 2. pijte
\n
• 3. neka piju
\n

U imperativu je glagol reci, to je oblik za 2. osobu jednine imperativa od glagola reći. Ovim oblikom zapovijedamo- reci.

U imperativu je glagol u rečenici: Nosi ta pisma brzo u poštu!. U rečenici Napisali su poruke. je glagol u perfektu, a u rečenici Nosi uvijek svijetle traperice. je u prezentu. Ima isti oblik kao i glagol u rečenici Nosi ta pisma brzo u poštu!, no samo je jedan u imperativu. To prepoznajemo po značenju i prema sadržaju rečenice.