Glagoli prema predmetu radnje
ŽELIŠ UČITI
LAKŠE I BRŽE?
Otključaj sav naš sadržaj! 🤓
Pretplati se

Prijelaznost glagolske radnje je osobina glagola da radnja prelazi na predmet radnje.\nSlažeš li se s ovom tvrdnjom?

Prijelaznost glagolske radnje je osobina glagola da radnja prelazi s glagola na predmet radnje. Prema prijelaznosti razlikujemo:\n
    \n
  • Prijelazni glagoli - kod njih radnja prelazi na predmet radnje (Ivan piše zadaću. koga? ili što? piše - zadaću)
    • \n
  • Neprijelazni glagoli - kod njih radnja ne prelazi na predmet radnje (Ivan sjedi na klupi.)
    • \n
  • Povratni glagoli - uz njih uvijek dolazi povratna zamjenica se (Spremam se brzo.)
    • \n

Glagol odmarati i odmarati se iz primjera može biti prijelazan i povratan?
Primjeri: Odmaram se svako popodne./Odmaram ruke.

    \n
  • Da, ova tvrdnja je točna.
    • \n
\nU rečenici: Odmaram se svako popodne. - glagol odmarati se je povratan, dok je u drugom primjeru prijelazan jer uz njega dolazi predmet radnje u akuzativu - Odmaram ruke. - koga? ili što? odmaram.

Izbaci uljeza:

\n

Svršeni glagoli su vrsta glagola prema glagolskom vidu, a svi ostali su glagoli prema predmetu radnje.

\n

Kakav je po prijelaznosti glagol u rečenici: Oblačim se toplije jer je hladno.

Glagol oblačim se je povratni glagol, kazuje da vršitelj radnje radnju obavlja sam na sebi.

Kakav je prema prijelaznosti glagol u rečenici: Koliko dugo si se pripremao za natjecanje?

Glagol u ovoj rečenici je povratan, kazuje da vršitelj radnje radnju obavlja sam na sebi ( spremati se) .

Kakva osobina glagola je prijelaznost?

Prijelaznost je osobina glagola koja izriče prijelaznost radnje na predmet radnje.\n
    \n
  • Prijelazni glagoli - kod njih radnja prelazi na predmet radnje (Ivan piše zadaću.)
    • \n
  • Neprijelazni glagoli- kod njih radnja ne prelazi na predmet radnje (Ivan sjedi na klupi.)
    • \n
  • Povratni glagoli- uz njih uvijek dolazi povratna zamjenica se (Spremam se brzo.)
    • \n

Kakvi su prijelazni glagoli?

Prijelazni glagoli su glagoli koji uza se imaju predmet radnje u akuzativu.\n
    \n
  • Primjer: Lucija je jučer dugo pisala zadaću.
    • \n
  • Lucija je vršiteljica radnje, radnja je je pisala, zadaću je predmet radnje.
    • \n

Kakav je glagol u rečenici: Napiši zadaću iz povijesti i geografije za sutra.

    \n
  • Glagol napisati prijelazni je glagol, uz njega dolazi predmet radnje u akuzativu.
    • \n
  • Primjer: Napiši- koga? ili što?- zadaću.
    • \n

Prijelazni glagoli vežu se uz riječ u:

\n

Prijelazni glagoli su glagoli koji uza sebe vežu imenicu u akuzativu. Kažemo da radnja prelazi na imenicu u akuzativu (predmet radnje).

\n\n\n\n

Tata peče palačinke.

\n\n\n\n
  • peče KOGA? ŠTO? -> palačinke
  • Radnja glagola peći prelazi na imenicu u akuzativu (palačinke).
\n

Prestani se plakati! Prepoznaj pogrešku u ovoj rečenici!

Pogreška je jer glagol plakati nije prijelazan, uz njega ne dolazi povratna zamjenica se.\n
    \n
  • Rečenica bi trebala glasiti: Prestani plakati!
    • \n

Kakav je prema predmetu radnje glagol u rečenici: Ivan poslije škole ide k baki.

    \n
  • Glagol u ovoj rečenici je neprijelazan.
    • \n
  • Vršitelj radnje je Ivan, radnja je ide, uz glagol ne dolazi predmet radnje u akuzativu. (Ivan ide - komu? ili čemu?)
    • \n

Hodala sam cijelo popodne oko jezera.
Kakav je prema prijelaznosti glagol u ovoj rečenici?

Glagol u ovoj rečenici je neprijelazan jer uz njega ne može stajati predmet radnje / imenica ili zamjenica/ u akuzativu.

Kakav je glagol po prijelaznosti radnje u rečenici: Učenici spavaju po šatorima i kućicama.

Glagol u rečenici je neprijelazan, uz njega ne može stajati predmet radnje u akuzativu.

Kakav je prema prijelaznosti glagol u rečenici:Čvrsto je vjerovala njegovoj priči.

Glagol je vjerovala je neprijelazan jer uz njega ne dolazi predmet radnje/imenica ili zamjenica/ u akuzativu.\n
    \n
  • Čvrsto je vjerovala- komu? ili čemu?
    • \n

Prepoznaj rečenicu koja je netočna!

Netočna rečenica je Sjedni se na svoje mjesto. - >glagol sjedni nije povratni glagol i ne piše se uz njega zamjenica se, dakle ispravno je: Sjedni na svoje mjesto.\n
    \n
  • Glagol iz druge rečenice je povratni glagol, on kazuje da vršitelj obavlja radnju sam na sebi.
    • \n

Kako dijelimo glagole s obzirom na prijelaznost?

Glagole prema prijelaznosti dijelimo na prijelazne, neprijelazne i povratne glagole.\n
    \n
  • Prijelazni su oni koji uza se imaju predmet radnje (to je imenica ili zamjenica) u akuzativu. Primjer: čitati knjigu- čitati - koga? ili što? knjigu
    • \n
  • Neprijelazni su oni koji uza se ne mogu imati predmet radnje u akuzativu. Primjer: sjediti na klupi - sjediti- na komu ? ili čemu?
    • \n
  • Povratni glagoli su oni koji uza se imaju povratnu zamjenicu. Primjer: oblačiti se - radnju netko obavlja sam na sebi
    • \n

Neprijelazni glagoli su glagoli koji uza se ne mogu imati predmet radnje u akuzativu. Smatraš li ovu tvrdnju točnom?

Neprijelazni glagoli su glagoli koji uza se ne mogu imati predmet radnje u akuzativu.\n
    \n
  • Primjer: Ivana spava na terasi.-> uz glagol spava ne može doći predmet radnje u akuzativu, dakle ovaj glagol je neprijelazan.
    • \n

Kontroliraj se pred ljudima.
Kakav je glagol prema prijelaznosti u ovoj rečenici?

Glagol u ovoj rečenici je povratan jer uz njega dolazi povratna zamjenica se.

Povratni glagol umivati se je:

\n

Povratni glagol umivati se je pravi povratni glagol jer riječ se možemo zamijeniti za sebe -> umivati sebe/umivati se.

\n

Glagoli spremati se, oblačiti se, tuširati se su povratni glagoli.\n Smatraš li ovo točnim?

Ova tvrdnja je točna -> glagoli kao spremati se, tuširati se nazivamo povratni glagoli. Uza njih uvijek dolazi povratna zamjenica se.\n
    \n
  • Povratni glagoli kazuju da netko sam na sebi obavlja radnju.
    • \n

Prepoznaj vrstu glagola prema prijelaznosti u ovoj rečenici: On se stalno okreće prema prozoru.

Glagol okretati se je povratni glagol jer je uz njega povratna zamjenica se.

Prijelazni glagoli uza se imaju predmet radnje u genitivu.\n Smatraš li ovu tvrdnju točnom?

Ova tvrdnja nije točna, prijelazni glagoli uza se imaju predmet radnje u akuzativu.\n
    \n
  • Primjer: Ljudi gledaju utakmicu. - predmet radnje je utakmicu, ta imenica je u A.
    • \n
  • Kada uz glagol dolazi predmet radnje u A kažemo da je glagol prijelazan.
    • \n

Kako dijelimo glagole prema predmetu radnje?

\n

Glagole prema predmetu radnje dijelimo na prijelazne, neprijelazne i povratne.

\n

Neprijelazni glagoli stoje samostalno i radnja izrečena njime ne prelazi na drugu riječ?

\n

Neprijelazni glagoli su glagoli koji uz sebe nemaju imenicu u akuzativu. Radnja neprijelaznog glagola ne može prijeći na imenicu u akuzativu.

\n\n\n\n
  • Marko trči. DA
  • Marko trči noge. NE –> glagol trčati ne može prijeći na imenicu u akuzativu (noge)
\n\n\n\n

\n

Izbaci uljeza

\n

Svi su glagoli, osim prijelaznih glagola, vrste povratnih glagola.

\n

Kakav je prema prijelaznosti glagol u rečenici: Ivana stoji na litici.

Glagolu ovoj rečenici je neprijelazan, uz glagol ne stoji predmet radnje u akuzativu.\n
    \n
  • Ivana stoji -> na komu? ili čemu?- na litici.
    • \n