KarticeGlagoli prema predmetu radnje

Glagoli prema predmetu radnje

Porsche

Hodala sam cijelo popodne oko jezera.
Kakav je prema prijelaznosti glagol u ovoj rečenici?

Prikaži odgovor
Glagol u ovoj rečenici je neprijelazan jer uz njega ne može stajati predmet radnje / imenica ili zamjenica/ u akuzativu.
Vrati na pitanje

Prepoznaj vrstu glagola prema prijelaznosti u ovoj rečenici: On se stalno okreće prema prozoru.

Prikaži odgovor
Glagol okretati se je povratni glagol jer je uz njega povratna zamjenica se.
Vrati na pitanje

Kakav je prema predmetu radnje glagol u rečenici: Ivan poslije škole ide k baki.

Prikaži odgovor
    \n
  • Glagol u ovoj rečenici je neprijelazan.
  • \n
  • Vršitelj radnje je Ivan, radnja je ide, uz glagol ne dolazi predmet radnje u akuzativu. (Ivan ide - komu? ili čemu?)
  • \n
Vrati na pitanje

Glagoli spremati se, oblačiti se, tuširati se su povratni glagoli.\n Smatraš li ovo točnim?

Prikaži odgovor
Ova tvrdnja je točna -> glagoli kao spremati se, tuširati se nazivamo povratni glagoli. Uza njih uvijek dolazi povratna zamjenica se.\n
    \n
  • Povratni glagoli kazuju da netko sam na sebi obavlja radnju.
  • \n
Vrati na pitanje

Prijelaznost glagolske radnje je osobina glagola da radnja prelazi na predmet radnje.\nSlažeš li se s ovom tvrdnjom?

Prikaži odgovor
Prijelaznost glagolske radnje je osobina glagola da radnja prelazi s glagola na predmet radnje. Prema prijelaznosti razlikujemo:\n
    \n
  • Prijelazni glagoli - kod njih radnja prelazi na predmet radnje (Ivan piše zadaću. koga? ili što? piše - zadaću)
  • \n
  • Neprijelazni glagoli - kod njih radnja ne prelazi na predmet radnje (Ivan sjedi na klupi.)
  • \n
  • Povratni glagoli - uz njih uvijek dolazi povratna zamjenica se (Spremam se brzo.)
  • \n
Vrati na pitanje

Kako dijelimo glagole s obzirom na prijelaznost?

Prikaži odgovor
Glagole prema prijelaznosti dijelimo na prijelazne, neprijelazne i povratne glagole.\n
    \n
  • Prijelazni su oni koji uza se imaju predmet radnje (to je imenica ili zamjenica) u akuzativu. Primjer: čitati knjigu- čitati - koga? ili što? knjigu
  • \n
  • Neprijelazni su oni koji uza se ne mogu imati predmet radnje u akuzativu. Primjer: sjediti na klupi - sjediti- na komu ? ili čemu?
  • \n
  • Povratni glagoli su oni koji uza se imaju povratnu zamjenicu. Primjer: oblačiti se - radnju netko obavlja sam na sebi
  • \n
Vrati na pitanje

Kakav je prema prijelaznosti glagol u rečenici: Koliko dugo si se pripremao za natjecanje?

Prikaži odgovor
Glagol u ovoj rečenici je povratan, kazuje da vršitelj radnje radnju obavlja sam na sebi ( spremati se) .
Vrati na pitanje

Prestani se plakati! Prepoznaj pogrešku u ovoj rečenici!

Prikaži odgovor
Pogreška je jer glagol plakati nije prijelazan, uz njega ne dolazi povratna zamjenica se.\n
    \n
  • Rečenica bi trebala glasiti: Prestani plakati!
  • \n
Vrati na pitanje

Kako dijelimo glagole prema predmetu radnje?

Prikaži odgovor
\n

Glagole prema predmetu radnje dijelimo na prijelazne, neprijelazne i povratne.

\n
Vrati na pitanje

Kakav je prema prijelaznosti glagol u rečenici:Čvrsto je vjerovala njegovoj priči.

Prikaži odgovor
Glagol je vjerovala je neprijelazan jer uz njega ne dolazi predmet radnje/imenica ili zamjenica/ u akuzativu.\n
    \n
  • Čvrsto je vjerovala- komu? ili čemu?
  • \n
Vrati na pitanje

Kakav je po prijelaznosti glagol u rečenici: Oblačim se toplije jer je hladno.

Prikaži odgovor
Glagol oblačim se je povratni glagol, kazuje da vršitelj radnje radnju obavlja sam na sebi.
Vrati na pitanje

Glagol odmarati i odmarati se iz primjera može biti prijelazan i povratan?
Primjeri: Odmaram se svako popodne./Odmaram ruke.

Prikaži odgovor
    \n
  • Da, ova tvrdnja je točna.
  • \n
\nU rečenici: Odmaram se svako popodne. - glagol odmarati se je povratan, dok je u drugom primjeru prijelazan jer uz njega dolazi predmet radnje u akuzativu - Odmaram ruke. - koga? ili što? odmaram.
Vrati na pitanje

Kakva osobina glagola je prijelaznost?

Prikaži odgovor
Prijelaznost je osobina glagola koja izriče prijelaznost radnje na predmet radnje.\n
    \n
  • Prijelazni glagoli - kod njih radnja prelazi na predmet radnje (Ivan piše zadaću.)
  • \n
  • Neprijelazni glagoli- kod njih radnja ne prelazi na predmet radnje (Ivan sjedi na klupi.)
  • \n
  • Povratni glagoli- uz njih uvijek dolazi povratna zamjenica se (Spremam se brzo.)
  • \n
Vrati na pitanje

Prijelazni glagoli uza se imaju predmet radnje u genitivu.\n Smatraš li ovu tvrdnju točnom?

Prikaži odgovor
Ova tvrdnja nije točna, prijelazni glagoli uza se imaju predmet radnje u akuzativu.\n
    \n
  • Primjer: Ljudi gledaju utakmicu. - predmet radnje je utakmicu, ta imenica je u A.
  • \n
  • Kada uz glagol dolazi predmet radnje u A kažemo da je glagol prijelazan.
  • \n
Vrati na pitanje

Povratni glagol umivati se je:

Prikaži odgovor
\n

Povratni glagol umivati se je pravi povratni glagol jer riječ se možemo zamijeniti za sebe -> umivati sebe/umivati se.

\n
Vrati na pitanje

Kakav je glagol u rečenici: Napiši zadaću iz povijesti i geografije za sutra.

Prikaži odgovor
    \n
  • Glagol napisati prijelazni je glagol, uz njega dolazi predmet radnje u akuzativu.
  • \n
  • Primjer: Napiši- koga? ili što?- zadaću.
  • \n
Vrati na pitanje

Neprijelazni glagoli stoje samostalno i radnja izrečena njime ne prelazi na drugu riječ?

Prikaži odgovor
\n

Neprijelazni glagoli su glagoli koji uz sebe nemaju imenicu u akuzativu. Radnja neprijelaznog glagola ne može prijeći na imenicu u akuzativu.

\n\n\n\n
  • Marko trči. DA
  • Marko trči noge. NE –> glagol trčati ne može prijeći na imenicu u akuzativu (noge)
\n\n\n\n

\n
Vrati na pitanje

Kakav je prema prijelaznosti glagol u rečenici: Ivana stoji na litici.

Prikaži odgovor
Glagolu ovoj rečenici je neprijelazan, uz glagol ne stoji predmet radnje u akuzativu.\n
    \n
  • Ivana stoji -> na komu? ili čemu?- na litici.
  • \n
Vrati na pitanje

Kontroliraj se pred ljudima.
Kakav je glagol prema prijelaznosti u ovoj rečenici?

Prikaži odgovor
Glagol u ovoj rečenici je povratan jer uz njega dolazi povratna zamjenica se.
Vrati na pitanje

Kakvi su prijelazni glagoli?

Prikaži odgovor
Prijelazni glagoli su glagoli koji uza se imaju predmet radnje u akuzativu.\n
    \n
  • Primjer: Lucija je jučer dugo pisala zadaću.
  • \n
  • Lucija je vršiteljica radnje, radnja je je pisala, zadaću je predmet radnje.
  • \n
Vrati na pitanje

Neprijelazni glagoli su glagoli koji uza se ne mogu imati predmet radnje u akuzativu. Smatraš li ovu tvrdnju točnom?

Prikaži odgovor
Neprijelazni glagoli su glagoli koji uza se ne mogu imati predmet radnje u akuzativu.\n
    \n
  • Primjer: Ivana spava na terasi.-> uz glagol spava ne može doći predmet radnje u akuzativu, dakle ovaj glagol je neprijelazan.
  • \n
Vrati na pitanje

Kakav je glagol po prijelaznosti radnje u rečenici: Učenici spavaju po šatorima i kućicama.

Prikaži odgovor
Glagol u rečenici je neprijelazan, uz njega ne može stajati predmet radnje u akuzativu.
Vrati na pitanje