Glagoli prema predmetu radnje
Kakav je prema prijelaznosti glagol u rečenici: Ivana stoji na litici.
Prikaži odgovor
Glagolu ovoj rečenici je neprijelazan, uz glagol ne stoji predmet radnje u akuzativu.\n
- \n
- Ivana stoji -> na komu? ili čemu?- na litici. \n
Vrati na pitanje
Kakav je prema prijelaznosti glagol u rečenici:Čvrsto je vjerovala njegovoj priči.
Prikaži odgovor
Glagol je vjerovala je neprijelazan jer uz njega ne dolazi predmet radnje/imenica ili zamjenica/ u akuzativu.\n
- \n
- Čvrsto je vjerovala- komu? ili čemu? \n
Vrati na pitanje
Kakav je prema prijelaznosti glagol u rečenici: Koliko dugo si se pripremao za natjecanje?
Prikaži odgovor
Glagol u ovoj rečenici je povratan, kazuje da vršitelj radnje radnju obavlja sam na sebi ( spremati se) .
Vrati na pitanje
Neprijelazni glagoli stoje samostalno i radnja izrečena njime ne prelazi na drugu riječ?
Prikaži odgovor
\n
Neprijelazni glagoli su glagoli koji uz sebe nemaju imenicu u akuzativu. Radnja neprijelaznog glagola ne može prijeći na imenicu u akuzativu.
\n\n\n\n- Marko trči. DA
- Marko trči noge. NE –> glagol trčati ne može prijeći na imenicu u akuzativu (noge)
Vrati na pitanje
Prestani se plakati! Prepoznaj pogrešku u ovoj rečenici!
Prikaži odgovor
Pogreška je jer glagol plakati nije prijelazan, uz njega ne dolazi povratna zamjenica se.\n
- \n
- Rečenica bi trebala glasiti: Prestani plakati! \n
Vrati na pitanje
Kakav je glagol po prijelaznosti radnje u rečenici: Učenici spavaju po šatorima i kućicama.
Prikaži odgovor
Glagol u rečenici je neprijelazan, uz njega ne može stajati predmet radnje u akuzativu.
Vrati na pitanje
Povratni glagol umivati se je:
Prikaži odgovor
\n
Povratni glagol umivati se je pravi povratni glagol jer riječ se možemo zamijeniti za sebe -> umivati sebe/umivati se.
\n Vrati na pitanje
Kakva osobina glagola je prijelaznost?
Prikaži odgovor
Prijelaznost je osobina glagola koja izriče prijelaznost radnje na predmet radnje.\n
- \n
- Prijelazni glagoli - kod njih radnja prelazi na predmet radnje (Ivan piše zadaću.) \n
- Neprijelazni glagoli- kod njih radnja ne prelazi na predmet radnje (Ivan sjedi na klupi.) \n
- Povratni glagoli- uz njih uvijek dolazi povratna zamjenica se (Spremam se brzo.) \n
Vrati na pitanje
Kontroliraj se pred ljudima.
Kakav je glagol prema prijelaznosti u ovoj rečenici?
Prikaži odgovor
Glagol u ovoj rečenici je povratan jer uz njega dolazi povratna zamjenica se.
Vrati na pitanje
Prijelazni glagoli uza se imaju predmet radnje u genitivu.\n Smatraš li ovu tvrdnju točnom?
Prikaži odgovor
Ova tvrdnja nije točna, prijelazni glagoli uza se imaju predmet radnje u akuzativu.\n
- \n
- Primjer: Ljudi gledaju utakmicu. - predmet radnje je utakmicu, ta imenica je u A. \n
- Kada uz glagol dolazi predmet radnje u A kažemo da je glagol prijelazan. \n
Vrati na pitanje
Prepoznaj vrstu glagola prema prijelaznosti u ovoj rečenici: On se stalno okreće prema prozoru.
Prikaži odgovor
Glagol okretati se je povratni glagol jer je uz njega povratna zamjenica se.
Vrati na pitanje
Glagoli spremati se, oblačiti se, tuširati se su povratni glagoli.\n Smatraš li ovo točnim?
Prikaži odgovor
Ova tvrdnja je točna -> glagoli kao spremati se, tuširati se nazivamo povratni glagoli. Uza njih uvijek dolazi povratna zamjenica se.\n
- \n
- Povratni glagoli kazuju da netko sam na sebi obavlja radnju. \n
Vrati na pitanje
Kako dijelimo glagole prema predmetu radnje?
Prikaži odgovor
\n
Glagole prema predmetu radnje dijelimo na prijelazne, neprijelazne i povratne.
\n Vrati na pitanje
Kakav je prema predmetu radnje glagol u rečenici: Ivan poslije škole ide k baki.
Prikaži odgovor
- \n
- Glagol u ovoj rečenici je neprijelazan. \n
- Vršitelj radnje je Ivan, radnja je ide, uz glagol ne dolazi predmet radnje u akuzativu. (Ivan ide - komu? ili čemu?) \n
Vrati na pitanje
Neprijelazni glagoli su glagoli koji uza se ne mogu imati predmet radnje u akuzativu. Smatraš li ovu tvrdnju točnom?
Prikaži odgovor
Neprijelazni glagoli su glagoli koji uza se ne mogu imati predmet radnje u akuzativu.\n
- \n
- Primjer: Ivana spava na terasi.-> uz glagol spava ne može doći predmet radnje u akuzativu, dakle ovaj glagol je neprijelazan. \n
Vrati na pitanje
Kakav je po prijelaznosti glagol u rečenici: Oblačim se toplije jer je hladno.
Prikaži odgovor
Glagol oblačim se je povratni glagol, kazuje da vršitelj radnje radnju obavlja sam na sebi.
Vrati na pitanje
Hodala sam cijelo popodne oko jezera.
Kakav je prema prijelaznosti glagol u ovoj rečenici?
Prikaži odgovor
Glagol u ovoj rečenici je neprijelazan jer uz njega ne može stajati predmet radnje / imenica ili zamjenica/ u akuzativu.
Vrati na pitanje
Kakav je glagol u rečenici: Napiši zadaću iz povijesti i geografije za sutra.
Prikaži odgovor
- \n
- Glagol napisati prijelazni je glagol, uz njega dolazi predmet radnje u akuzativu. \n
- Primjer: Napiši- koga? ili što?- zadaću. \n
Vrati na pitanje
Prijelaznost glagolske radnje je osobina glagola da radnja prelazi na predmet radnje.\nSlažeš li se s ovom tvrdnjom?
Prikaži odgovor
Prijelaznost glagolske radnje je osobina glagola da radnja prelazi s glagola na predmet radnje. Prema prijelaznosti razlikujemo:\n
- \n
- Prijelazni glagoli - kod njih radnja prelazi na predmet radnje (Ivan piše zadaću. koga? ili što? piše - zadaću) \n
- Neprijelazni glagoli - kod njih radnja ne prelazi na predmet radnje (Ivan sjedi na klupi.) \n
- Povratni glagoli - uz njih uvijek dolazi povratna zamjenica se (Spremam se brzo.) \n
Vrati na pitanje
Glagol odmarati i odmarati se iz primjera može biti prijelazan i povratan?
Primjeri: Odmaram se svako popodne./Odmaram ruke.
Prikaži odgovor
- \n
- Da, ova tvrdnja je točna. \n
Vrati na pitanje
Kakvi su prijelazni glagoli?
Prikaži odgovor
Prijelazni glagoli su glagoli koji uza se imaju predmet radnje u akuzativu.\n
- \n
- Primjer: Lucija je jučer dugo pisala zadaću. \n
- Lucija je vršiteljica radnje, radnja je je pisala, zadaću je predmet radnje. \n
Vrati na pitanje
Kako dijelimo glagole s obzirom na prijelaznost?
Prikaži odgovor
Glagole prema prijelaznosti dijelimo na prijelazne, neprijelazne i povratne glagole.\n
- \n
- Prijelazni su oni koji uza se imaju predmet radnje (to je imenica ili zamjenica) u akuzativu. Primjer: čitati knjigu- čitati - koga? ili što? knjigu \n
- Neprijelazni su oni koji uza se ne mogu imati predmet radnje u akuzativu. Primjer: sjediti na klupi - sjediti- na komu ? ili čemu? \n
- Povratni glagoli su oni koji uza se imaju povratnu zamjenicu. Primjer: oblačiti se - radnju netko obavlja sam na sebi \n
Vrati na pitanje