Zemljina revolucija i toplinski pojasevi

Zemlja se okreće oko svoje osi, to vidimo u izmjeni dana i noći, te oko Sunca, što vidimo u promjeni godišnjih doba.

Sjeverna i južna polarnica paralele su koje se nalaze 66.5 stupnjeva sjeverno i južno od ekvatora.

Ravnina ekliptike je zamišljena ravnina po kojoj se Zemlja giba oko Sunca, a ima oblik spljoštene kružnice - elipse.

Tijekom toplijeg dijela godine, ljeti, u hladnom pojasu odvija se polarni dan, odnosno Sunce ne zalazi iza horizonta. Na polovima polarni dan traje 6 mjeseci. U hladnom dijelu godine umjesto polarnog dana nastupa polarna noć.

Gibanje Zemlje oko Sunca naziva se Zemljina revolucija. 365 dana i 6 sati je potrebno Zemlji da okruži oko Sunca.

Paralele koje se nalaze na 23,5° sjeverne i južne geografske širine nazivaju se obratnice. Obratnice odvajaju žarki pojas od umjerenih pojaseva.

Paralele koje se nalaze na 66,5° sjeverne i južne geografske širine nazivaju se polarnice. Polarnice odvajaju hladne pojaseve od umjerenih pojaseva.

Veljača svake četiri godine dobiva 29. dan. Sunčeva godina traje 365 dana i 6 sati, ali zbog lakšeg računanja kalendarska godina traje 365 dana, pa se zbog ovih 6 sati svake 4 godine dodaje 1 dana u veljači.

Prvi dan ljeta na sjevernoj polutki započinje 21.6 (lipnja) kada sunčeve zrake okomito padaju na sjevernu obratnicu.

Zemljina je os nagnuta za 23,5°, odnosno toliki je kut između ravnine ekvatora i ravnine ekliptike. Zemljinu nagnutost možeš vidjeti i kod nagnutosti globusa.

Zemlja se nalazi u položaju ravnodnevnice na početku proljeća (21. ožujka) i jeseni (23. rujna). Na ta dva dana dan i noć jednako traju.

Ravnina ekliptike je kružnica po kojoj se Zemlja okreće oko Sunca.

Polarni dan i noć su pojave koje se događaju u hladnim toplinskim pojasevima kada veći dio godine bude topao i svjetliji (polarni dan) i hladniji i mračniji dio godine (polarna noć).

Zemlja je podijeljena na pet toplinskih pojaseva: žarki pojas, sjeverni umjereni, sjeverni hladni, južni umjereni i južni hladni toplinski pojas.

Revolucija Zemlje nije jednaka jer ovisi o udaljenosti Zemlje od Sunca. Kada je Zemlja bliže suncu brzina okretanja je veća, a kada je udaljenija brzina je manja.

Prvi dan jeseni na sjevernoj polutki započinje 23.9 (rujna) kada sunčeve zrake okomito padaju na ekvator.

Sjeverni i južni toplinski pojasevi nalaze se između sjeverne obratnice i polarnice te južne obratnice i polarnice. U ovim toplinskim pojasevima kut upada sunčevih zraka se mijenja pa dolazi i do pravilne izmjene godišnjih doba.

Sunčeva godina traje 365 dana i 6 sati, toliko je potrebno Zemlji da okruži oko Sunca.

Toplinski pojas između Sjevernog pola i sjeverne polarnice naziva se hladni ili polarni pojas. Na njegovom području Sunčeve zrake većinu godine padaju pod malim kutom pa je to najhladniji pojas planeta.

Sunčeva godina predstavlja okret Zemlje oko Sunca te traje 365 dana i 6 sati. Kalendarska godina koristi se radi lakšeg računanja vremena te iznosi 365 godina, ali svake četiri godine kalendarska godina ima 366 dana (6 sati x 4 godine = 24h, tj. 1 dan).

Prijestupna godina javlja se svake četiri godine, zato što se 6 sati Sunčeve godine u razdoblju od 4 godine zbroji i tvori 24 sata odnosno novi dan.

Zemljina os s ravninom ekliptike zatvara kut od 66.5 stupnjeva, dok ravnina ekvatora i ravnina ekliptike zatvaraju kut od otprilike 23.5 stupnjeva.

Prvi dan zime na sjevernoj polutki započinje 21.12 (prosinca) kada sunčeve zrake okomito padaju na južnu obratnicu.

Proljetna ravnodnevica je položaj u kojemu se nalazi Zemlja 21.3 kada sunčeve zrake okomito padaju na ekvator i kada dan i noć traju 12h.

Zbog lakšeg računanje dogovoreno je da kalendarska godina traje 365 dana. Dok Sunčeva godina traje 365 dana i 6 sati, toliko je potrebno Zemlji da okruži oko Sunca.

Kruženje Zemlje oko svoje osi zove se rotacija, budući da se Zemlja 'rotira' odnosno vrti oko svoje osi.

21. prosinca na sjevernoj polutci započinje zima, a u isto vrijeme na južnoj polutci započinje ljeto.

Polarnice se nalaze na 66,5° sjeverne i južne geografske širine i odvajaju hladne pojaseve od umjerenih.

Žarki toplinski pojas obuhvaća prostor između sjeverne i južne obratnice gdje sunčeve zrake padaju okomito veći dio godine. U Žarkome pojasu nema izmjene godišnjih doba već je cijelo vrijeme ljeto.

Zemljina revolucija je proces kruženja Zemlje oko Sunca. 365 dana i 6 sati je potrebno Zemlji da okruži oko Sunca.

Obratnice se nalaze na 23,5° sjeverne i južne geografske širine i odvajaju žarki pojas od umjerenih pojaseva.

Na sjevernoj polutci jesen započinje 23. rujna, a istog datuma na južnoj polutci započinje proljeće.

Toplinski pojas između sjeverne i južne obratnice naziva se žarki ili tropski pojas. Na njegovom području Sunčeve zrake većinu godine padaju okomito pa je najtopliji pojas planeta.

Na sjevernoj polutci proljeće započinje 21. ožujka, a istog datuma na južnoj polutci započinje jesen.

Prijestupna godina nastaje svake četiri godine kada kalendarska godina ima 366 dana. Prijestupna godina nastaje zbog toga što kalendarska godina traje 365 dana, a Sunčeva godina 365 dana i 6 sati i kada 6 sati pomnožimo s 4 godine dobijemo jedan dan, tj. 24 sata.

Kruženje Zemlje oko svoje osi zove se rotacija, budući da se Zemlja 'rotira' odnosno vrti oko svoje osi.

21. ožujka i 23. rujna Zemlja se nalazi u položaju ravnodnevnice te na ta dva dana dan i noć jednako traju na cijeloj Zemlji jer Sunce jednako obasjava sjevernu i južnu polutku.

21. lipnja na sjevernoj polutci započinje ljeto, a u isto vrijeme na južnoj polutci započinje zima.

Zimski suncostaj je položaj Zemlje u kojemu se nalazi 21.12 kada sunčeve zrake okomito padaju na južnu obratnicu i kada dan na sjevernoj polutci traje 8h, a noć 16h.

Zbog nagnutosti Zemljine osi i zbog Zemljine revolucije izmjenjuju se godišnja doba. S obzirom na nagnutost Zemljine osi, različiti dijelovi Zemlje tijekom kruženja Zemlje oko Sunca primaju različitu količinu Sunčeve energije što uvjetuje godišnja doba.

Jesenska ravnodnevica je položaj u kojemu se nalazi Zemlja 23.9 kada sunčeve zrake okomito padaju na ekvator i kada dan i noć traju 12h.

Sjeverna i južna obratnica paralele su koje se nalaze 23.5 stupnjeva sjeverno i južno od ekvatora.

Prvi dan proljeća na sjevernoj polutki započinje 21.3 (ožujka) kada sunčeve zrake okomito padaju na ekvator.

Zemljina revolucija traje 365 dana i 6 sati i to se naziva Sunčevom godinom.

Toplinski pojasevi na Zemlji su sjeverni i južni hladni pojas, sjeverni i južni umjereni pojas te žarki pojas.

Svaka prijestupna godina ima dan više od 'obične' jer se 6 sati Sunčane godine u razdoblju od 4 godine zbroji i tvori 24 sata odnosno puni novi dan.

Ljetni suncostaj je položaj Zemlje u kojemu se nalazi 21.6 kada sunčeve zrake okomito padaju na sjevernu obratnicu i kada dan na sjevernoj polutci traje 16h, a noć 8h.

Kada na sjevernoj polutci započinje ljeto, 21. lipnja, na južnoj polutci započinje zima. Isto tako, u prosincu kada na sjevernoj polutci započinje zima, na južnoj polutci započinje ljeto.

Zagrijavanje Zemlje nije ravnomjerno. Kada sunčeve zrake padaju okomito zagrijavanje je veće, a kada je kut veći zagrijavanje je manje.

Hrvatska se cijelom svojom površinom nalazi u sjevernom umjerenom toplinskom pojasu, između sjeverne polarnice i sjeverne obratnice.

Zemlja se nalazi u položaju suncostaja na početku ljeta (21. lipnja) i zime (21. prosinca). 21. lipnja, kada je ljetni suncostaj, dan traje najduže, a noć najkraće. 21. prosinca, kada je zimski suncostaj, dan traje najkraće, a noć najduže.

Sjeverni i južni hladni toplinski pojasevi nalaze se između Sjevernog pola i sjeverne polarnice te Južnog pola i južne obratnice. U ovim toplinskim pojasevima sunčeve zrake padaju pod malim kutom te nema pravilne izmjene godišnjih doba niti pravilne izmjene dana i noći.

Zemljina revolucija je okretanje Zemlje oko Sunca čija je posljedica izmjena godišnjih doba.