Stvaranje suvremene države Hrvatske

Međunarodno priznanje Republike Hrvatske započelo je nakon njezina proglašenja neovisnosti. Island je prvi priznao Hrvatsku neovisnost, a 15.1.1992. uslijedilo je i međunarodno priznanje Republike Hrvatske.

Dan neovisnosti Republike Hrvatske obilježava se 25.6. jer je na navedeni datum 1991. Hrvatska postala neovisna od Jugoslavije.

Krajem 80-ih godina prošlog stoljeća u Jugoslaviji je došlo do nezadovoljstva naroda koji su tražili demokratske promjene što je kasnije rezultiralo raspadom Jugoslavije i ratovima.

Katoličanstvo, protestantizam, židovstvo te njemački i mađarski jezik obilježavaju srednjoeuropski kulturno-civilizacijski krug. Ovaj kulturno-civilizacijski krug oblikovan je u različitim državnim tvorevinama i kulturnim zajednicama na području Europe sjeverno i sjeverozapadno od Hrvatske.

Demokracija, koju nazivamo i vladavinom naroda, državno je uređenje u kojemu svi građani imaju pravo sudjelovati u odabiru vlasti i radu države. Ovaj oblik vlasti Hrvatska je preuzela svojom samostalnošću 1991. godine.

Turcizmi su riječi koje dolaze iz turskog jezika, a koje su ušle u hrvatski jezik kao što su na primjer: ćuprija, ćufte, jastuk, dugme, jogurt,...

Jugoslavija je bila državna tvorevina u kojoj se nalazila Hrvatska prije osamostaljenja. Osim Hrvatske u Jugoslaviji su se još nalazile: Slovenija, Srbija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Crna Gora, Srbija i Sjeverna Makedonija.

Germanizmi su riječi koje dolaze iz njemačkog jezika, a koje su ušle u hrvatski jezik kao što su na primjer: šank, bina. bruh, flaša, knedla,...

Dan neovisnosti Republike Hrvatske obilježava se 25.6. jer je na navedeni datum 1991. Hrvatska postala neovisna od Jugoslavije.

Hrvatski sabor započeo je s radom na datum 30. svibnja 1990. godine te se danas taj datum obilježava kao Dan državnosti. Bitan trenutak u povijesti Hrvatskog sabora zbio se i 25. lipnja 1991. kada je to državno tijelo donijelo odluku o osamostaljenju Hrvatske.

Srednjoeuropski kulturno-civilizacijski krug utjecao je najviše na središnju Hrvatsku. Obilježja navedenog kruga su: širenje židovstva, protestantizma, katoličanstva te mađarskog i njemačkog jezika.

Talijanizmi su riječi koje dolaze iz talijanskog jezika, a koje su ušle u hrvatski jezik kao što su na primjer: pjat, šporko, priša, šugaman, barka,...

Mediteranski ili sredozemni kulturno-civilizacijski krug najviše je utjecao na prostor Primorske Hrvatske. Obilježja navedenog kruga su širenje katoličanstva i talijanskog jezika, ali utjecaj je vidljiv i u arhitekturi te umjetnosti.

Pravoslavlje, islam te turski i srpski jezik obilježavaju jugoistočnoeuropski kulturno-civilizacijski krug. Ovaj kulturno-civilizacijski krug karakteriziraju veze i povijesni utjecaji država (kako postojećih, tako i bivših) te naroda na području jugoistoka Europe.

Nakon proglašenja neovisnosti, bitan korak u procesu osamostaljenja Republike Hrvatske bio je njeno međunarodno priznanje. 15. siječnja obilježavamo Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske, sjećajući se 15. siječnja 1992. godine kada su sve države tadašnje Europske zajednice (kasnije Europske unije) priznale Hrvatsku.

Hrvatski sabor započeo je s radom 30.5.1990. godine što se uzima kao dan kada obilježavamo Dan državnosti u Hrvatskoj.

Hrvatska je samostalnost ostvarila 1991. godine izdvojivši se iz države koja se nazivala Jugoslavija. Do 1991. godine Hrvatska se u Jugoslaviji nalazila zajedno s još pet republika: Slovenijom, Bosnom i Hercegovinom, Srbijom, Crnom Gorom i Makedonijom.

Island je prvi priznao neovisnost Hrvatske 19.12.1991. godine.

Jugoistočnoeuropski kulturno-civilizacijski krug najviše je utjecao na istočni dio Hrvatske. Obilježja navedenog kruga su: širenje pravoslavlja (Srbija) i islama (Osmansko Carstvo) te srpskog i turskog jezika.

Turcizmi su riječi koje dolaze iz turskog jezika, a koje su ušle u hrvatski jezik kao što su na primjer: ćuprija, ćufte, jastuk, dugme, jogurt,...

Germanizmi su riječi koje dolaze iz njemačkog jezika, a koje su ušle u hrvatski jezik kao što su na primjer: šank, bina. bruh, flaša, knedla,...

Katoličanstvo i talijanski jezik obilježavaju sredozemni ili mediteranski kulturno-civilizacijski krug. On je ponajprije vidljiv na prostoru južne i zapadne Hrvatske gdje su kroz povijest Talijani i državne tvorevine poput Mletačke Republike imale veliki utjecaj.

Talijanizmi su riječi koje dolaze iz talijanskog jezika, a koje su ušle u hrvatski jezik kao što su na primjer: pjat, šporko, priša, šugaman, barka,...

Nacionalni identitet čini sve ono zbog čega se netko osjeća pripadnikom nekog naroda, a to su uglavnom jezik, kultura i teritorij na kojemu netko živi.