Rasprostranjenost i vrste tla u Hrvatskoj

Proces isušivanja i odvodnje kojim je čovjek močvarna i aluvijalna tla pretvorio u obradive površine nazivamo melioracijom. Područja s močvarnim tlima koja su melioracijom pretvorena u obradive površine nalaze se u dijelovima Nizinske Hrvatske uz velike rijeke, a u Primorskoj Hrvatskoj najvažniji su primjeri dolina rijeke Mirne u Istri i delta Neretve.

Crnica je najvažnije tlo u Nizinskoj Hrvatskoj. Crnica je naziv dobila prema boji tla, a nju je uzrokovao humus. Crnica se u Nizinskoj Hrvatskoj najviše nalazi u Baranji te na istoku Slavonije.

Najvrjednije i najkvalitetnije tlo u Hrvatskoj naziva se crnica. Nastala je na lesnim ravnjacima Istočne Hrvatske (konkretno, u istočnoj Slavoniji, Baranji i Srijemu) i bogata je humusom što uzrokuje visoku plodnost i poljoprivrednu iskoristivost.

Sklop stijena koje zadržavaju vodu nazivaju se fliš. Flišna područja izuzetno su važna za razvoj poljoprivrede. Najznačajnije flišne zone u Primorskoj Hrvatskoj su: Ravni kotari i Konavle. Postoji i flišni otoci kao što su: Krk, Brač, Pag i Rab.

Smeđa tla naziv su dobila po boji koja u njima prevladava. Sama smeđa tla manje su plodna jer padaline ispiru hranjive tvari iz njih. Javljaju se u gorskim krajevima Nizinske Hrvatske.

Tla se razlikuju prema različitim obilježjima kao što su boja, sastav, nastanak,...

U Primorskoj Hrvatskoj možemo pronaći močvarna tla, crvenicu te smeđa tla. Na prostoru Primorske Hrvatske ima relativno mnogo stjenovitog tla te tla gdje je veliki utjecaj čovjeka.

Znanost o tlima naziva se pedologija (grč. pedon = tlo). Pedologija se, konkretno, bavi sastavom tla i njegovim oblicima, kao i procesima nastanka tla, proučava načine korištenja tla, klasifikaciju tala i dr.

Neposredno uz velike rijeke, u reljefno najnižim predjelima, nastaju aluvijalna ili naplavna tla. Ovaj tip tala nastao je taloženjem riječnih nanosa prilikom poplava, a u velikoj mjeri iskorištena su u poljoprivredne svrhe, najčešće nakon isušivanja tla.

Močvarna tla u Primorskoj Hrvatskoj možemo pronaći u dolinama rijeka, a najpoznatiji takav dio u Hrvatskoj je uz rijeku Neretvu.

Naplavna i močvarna tla nastaju djelovanjem rijeka koje talože svoje materijale tijekom visokih vodostaja. Ovakva tla javljaju se uglavnom u dolinama rijeka.

Smeđa tla prevladavaju u Gorskoj Hrvatsko dok u onim višim dijelovima postaju kamenjari.

Isprana, plitka i kisela tla siromašna humusom i plodnošću viših dijelova Gorske Hrvatske nazivamo podzolima. Podzoli nastaju zbog velike količine padalina u ovom dijelu Hrvatske, čime voda ispire hranjive tvari iz tla niz padine te ono gubi na kvaliteti i plodnosti.

Na brežuljcima, pobrđima i gorama Nizinske Hrvatske najzastupljenija tla su smeđa tla. Nešto su manje poljoprivredne iskoristivosti od aluvijalnih tala i crnice zbog manjeg udjela humusa koji je posljedica njegovog snažnijeg ispiranja iz tla.

Smeđa tla prevladavaju u Gorskoj Hrvatsko dok u onim višim dijelovima postaju kamenjari.

Obradivih površina u Gorskoj Hrvatskoj je malo, a najveće poljoprivredne površine su polja u kršu od kojih treba istaknuti Ličko, Gacko i Krbavsko polje u Gorskoj Hrvatskoj.

Crvenica je slabije plodno i plitko tlo karakteristične intenzivne crvene boje koju uzrokuje željezo u njenom sastavu. Nalazimo ju u primorskim dijelovima Hrvatske i često je čovjekovim utjecajem pretvorena u obradivo tlo.

Podzoli su isprana tla iz kojih su djelovanjem vode isprane hranjive tvari.

Prapor ili les je sediment nastao djelovanjem vjetra. Žute je boje, a građen je uglavnom od kremena i gline. Najveće lesne zaravni u Hrvatskoj nalaze se u Nizinskoj Hrvatskoj. Tako treba izdvojiti one najvažnije, a to su: Erdutska, Vukovarska, Baranjska i Đakovačka.

Crvenica je vrsta tla specifična za zapadnu Istru. Crvenica nosi naziv zbog svoje boje koju je uzrokovao spoj raznih minerala u tlu. Crvenica je pogodna za razvoj vinogradarstva.

U Nizinskoj Hrvatskoj razlikujemo crnicu, smeđa tla, močvarna tla, isprana tla i naplavna tla.

Močvarna tla u Primorskoj Hrvatskoj možemo pronaći u dolinama rijeka, a najpoznatiji takav dio u Hrvatskoj je uz rijeku Neretvu.

Crnica nastaje na lesnoj podlozi, odnosno na lesnim zaravnima Istočne Hrvatske (konkretno, u istočnoj Slavoniji, Baranji i Srijemu). Važno je spomenuti kako se radi o najvrjednijem i najkvalitetnijem tlu u Hrvatskoj, bogatom humusom što uzrokuje visoku plodnost i poljoprivrednu iskoristivost.

Sklop stijena koje zadržavaju vodu nazivaju se fliš. Flišna područja izuzetno su važna za razvoj poljoprivrede. Najznačajnije flišne zone u Primorskoj Hrvatskoj su: Ravni kotari i Konavle. Postoji i flišni otoci kao što su: Krk, Brač, Pag i Rab.

Melioracija je proces kojim se isušuju močvare i pretvaraju u obradivo tlo. Močvarna tla izuzetno su pogodna za poljoprivredu jer obiluju organizmima čijim raspadom se dobiva na plodnosti tla.