Biološka raznolikost Republike Hrvatske

Na sprječavanje smanjenja bioraznolikosti možemo utjecati na niz načina kao što su: edukacija ljudi, sadnja lokalnih biljnih vrsta, smanjenjem upotrebe kemikalija u prirodi, smanjenjem onečišćenja i zagađenja okoliša,...

Šuma Dundo nalazi se na otoku Rabu i specifična je po očuvanosti hrasta crnike.

Makija je degradirani, niži biljni pokrov u Primorskoj Hrvatskoj, prvenstveno prisutan na kamenjaru, a uvelike je nastao krčenjem prvotnih šuma tih prostora. Ukoliko dođe do daljnje degradacije i krčenja makije, nastaje garig, još niži oblik sredozemne vegetacije.

Bioraznolikost predstavlja različitost svih biljnih i životinjskih vrsta na nekome prostoru.

Endemi su biljne ili životinjske vrste koje žive samo na određenom prostoru. Najpoznatiji životinjski endem u Hrvatskoj je čovječja ribica koja živi u Dinarskom kršu, a od biljnih endema najpoznatiji su dubrovačka zečina i velebitska degenija.

Spačva je prostor na na istoku Republike Hrvatske poznat kao najveći zasad hrasta lužnjaka u ovome dijelu Europe. Hrast lužnjak ondje uspijeva izrazito dobro jer mu pogoduju vlažna tla koja se ondje prostiru.

Šuma Dundo nalazi se na otoku Rabu i specifična je po očuvanosti hrasta crnike.

U Gorskoj Hrvatskoj prevladava šuma bukve koja se u nižim dijelovima miješa s hrastom, a u višim s jelom, borom i smrekom. S porastom nadmorske visine šume zamjenjuju šikare i planinski pašnjaci.

Crvenica je tipično obojano tlo krških prostora pogodno za uzgoj vinove loze, voća i povrća koje nastaje vrlo dugotrajno i čini mala, ali iznimno značajna plodna područja Primorske Hrvatske.

Medvjed, ris i vuk zaštićene su europske zvijeri koje svoje stanište imaju i u Gorskoj Hrvatskoj.

Gotovo 2/5 Hrvatske prekriveno je šumama. Najviše je šuma na prostoru Gorske Hrvatske što je povezano s klimom koja se ondje prostire.

Šuma Dundo nalazi se na otoku Rabu i specifična je po očuvanosti hrasta crnike.

Makija je tipična vegetacija za sredozemnu klimu, a radi se zapravo o grmolikim vazdazelenim šikarama. U takvim šikarama obitavaju najotrovnije zmije u Hrvatskoj - poskoci.

Osim vrbe, jasena i topole koji rastu uz rijeke u Nizinskoj treba spomenuti i ostale šumske vrste koje se ondje prostiru, a to su: hrast kitnjak, kesten, hrast medunac, cer, bukva, jela,...

Gorska Hrvatska prostor je u Hrvatskoj koji je najviše pokriven šumama. Od šumskih vrsta najviše se prostiru bukva i jela, a porastom nadmorskih visina šume se pretvaraju u pašnjake i šikare.

Osim vuka, medvjeda i risa koji žive u šumama Gorske Hrvatske treba spomenuti i srne, jelene, divlje svinje,...

Temperatura, padaline i vrsta tla glavni su faktori o kojima ovisi rasprostranjenost šumskih vrsta. Lako se može uvidjeti kako se poklapaju pružanja nekih vegetacijskih zona i klimatskih tipova.

Gotovo 2/5, točnije 37% Hrvatske prekriveno je šumama. Najviše je šuma na prostoru Gorske Hrvatske što je povezano s klimom koja se ondje prostire.

Mediteransko bilje dio je biljnog svijeta koji raste u Primorskoj Hrvatskoj. Dio takvog bilja često se koristi u kuhinji, a to su na primjer ružmarin, lovor, kadulja,...

Vrba, jasen i topola najčešće su vrste drveta koje ćemo pronaći uz rijeke Nizinske Hrvatske.

Najraširenije šumske vrste u Hrvatskoj su bukva, hrast lužnjak i hrast kitnjak koji čine preko 50% ukupnih šumskih vrsta u Hrvatskoj.

U porječjima Save, Drave i Spačve u istočnoj Slavoniji prevladavaju šume hrasta lužnjaka. Površinom i količinom drvne mase posebno se ističe Spačvanska šuma. Zbog visoke kvalitete drveta, slavonski hrast lužnjak poznat je i po svojoj uporabnoj vrijednosti.

Biljke kao što su spomenute kadulja, ružmarin, lovor i smilje jednim nazivom zovemo mediteranskim biljem koje je karakteristično za područje Primorske Hrvatske. Spomenuta bilja bitan su sastojak mediteranske kuhinje.

Šume u Primorskoj Hrvatskoj sačinjene su uglavnom od šumskih vrsta koje su prilagođene klimatskim uvjetima koji ondje prevladavaju. Pa tako imamo u Primorskoj Hrvatskoj šume crnog i alepskog bora, hrasta crnike, a u unutrašnjosti šume hrasta medunca te bijelog i crnog graba.

Biljne ili životinjske vrste koje obitavaju samo na određenom prostoru nazivamo endemima. U Hrvatskoj su prisutni u vodama, na površini i na podzemlju. Neki od primjera endema u Hrvatskoj su čovječja ribica, hrvatska sibireja i velebitska degenija.

Raznolikost svih živih bića u prirodnom okolišu nazivamo bioraznolikost. Važno je spomenuti kako je bioraznolikost na području Hrvatske i cijelog svijeta posljednjih desetljeća u sve većoj opasnosti uslijed pretjeranog čovjekova utjecaja.

Međunarodni dan biološke raznolikosti i Dan zaštite prirode obilježavaju se isti dan, 22.5.. Cilj obilježavanja ovih dana je kako bi se pobudila svijest kod ljudi o važnosti očuvanja prirode.

Mediteransko bilje dio je biljnog svijeta koji raste u Primorskoj Hrvatskoj. Dio takvog bilja često se koristi u kuhinji, a to su na primjer ružmarin, lovor, kadulja,...

Međunarodni dan biološke raznolikosti i Dan zaštite prirode obilježavaju se isti dan, 22.5.. Cilj obilježavanja ovih dana je kako bi se pobudila svijest kod ljudi o važnosti očuvanja prirode.