Klimatski elementi - vjetrovi, vlaga i naoblaka

Količinu vodene pare u zraku označavamo pojmom vlažnost zraka. Vlažnost zraka ovisi o blizini izvora vode koja može isparavati pretvarajući se u vodenu paru.

Polarni istočni vjetrovi su planetarni vjetrovi hladnih pojaseva koji pušu iz smjera istoka od polova prema obratnicama. Na sjevernoj polutci polarni istočni vjetrovi pušu sa sjeveroistoka, dok na južnoj polutci pušu s jugoistoka.

Vodena para nastaje isparavanjem vode u zrak. Do isparavanja vode dolazi uslijed zagrijavanja voda na Zemlji djelovanjem energije Sunca.

Polarni vjetrovi planetarni su vjetrovi koji pušu u hladnim toplinskim pojasevima od polova prema polarnicama.

Glavni zapadni vjetrovi, kao što im i samo ime kaže, pušu iz smjera zapada prema istoku od obratnica prema polarnicama. Na sjevernoj polutci glavni zapadni vjetrovi pušu s jugozapada, dok na južnoj polutci pušu sa sjeverozapada.

Pasati su planetarni vjetrovi žarkog pojasa koji pušu iz smjera istoka od obratnica prema ekvatoru. Na sjevernoj polutci pasati pušu sa sjeveroistoka, dok na južnoj polutci pušu s jugoistoka.

Planetarni ili stalni vjetrovi su vjetrovi koji pušu konstantno tijekom cijele godine. Razlikujemo tri vrste planetarnih vjetrova: pasate, zapadne vjetrove i polarne vjetrove.

Količinu vodene pare u zraku označavamo pojmom vlažnost zraka. Vlažnost zraka ovisi o blizini izvora vode koja može isparavati pretvarajući se u vodenu paru.

Magla je zapravo oblak pri tlu te nastaje na isti način kao i oblak, samo ne u visinama već pri tlu.

Sparina predstavlja stanje kada je topao zrak pun vodene pare.

Lokalni vjetrovi su vjetrovi koji pušu samo na nekom području, a u Hrvatskoj su najznačajniji bura, jugo i maestral.

Opća raspodjela tlaka zraka na razini cijelog planeta uvjetuje nastanak planetarnih vjetrova, odnosno vjetrova koji pušu u približno istom smjeru tijekom cijele godine. U planetarne vjetrove ubrajamo pasate, glavne zapadne vjetrove i polarne istočne vjetrove.

Polarni istočni vjetrovi su planetarni vjetrovi hladnih pojaseva koji pušu iz smjera istoka od polova prema obratnicama. Na sjevernoj polutci polarni istočni vjetrovi pušu sa sjeveroistoka, dok na južnoj polutci pušu s jugoistoka.

Oblaci su nakupina kristala leda i kapljica vode koja se nalazi visoko u atmosferi. Nastaju kada se topao i vlažan zrak ohladi te višak vodene pare koji više ne može zadržavati prelazi u tekuće stanje.

Voda u prirodi kruži i ne nestaje. Kruženjem vode u prirodi voda samo mijenja agregatno stanje u kojemu se pojavljuje.

Porastom temperature zraka raste i količina vodene pare koju zrak može primiti. Iz tog razloga najsnažnije padaline padaju u najtoplijem dijelu godine.

Zapadni vjetrovi planetarni su vjetrovi koji pušu u umjerenim toplinskim pojasevima od obratnica prema polarnicama.

Pasati su planetarni vjetrovi koji pušu u žarkome pojasu od obratnica prema ekvatoru. Na sjevernoj hemisferi pušu iz smjera sjeveroistoka, a na južnoj hemisferi iz smjera jugoistoka.

Oblaci i magla nastaju hlađenjem vlažnog zraka koji više ne može zadržati vodenu paru pa ona prelazi u vrlo sitne kapljice vode ili ledene kristaliće. Oblaci nastaju u visini, a magla pri tlu.

Vlažnost zraka predstavlja količinu vodene pare koja se nalazi u zraku. Vlažnost zraka bit će veća u područjima bogatima vodom u odnosu na ona sušna razdoblja. Isto tako, vlažnost zraka ovisi o temperaturi zraka jer topli zrak može primiti više vodene pare.

Glavni zapadni vjetrovi, kao što im i samo ime kaže, pušu iz smjera zapada prema istoku od obratnica prema polarnicama. Na sjevernoj polutci glavni zapadni vjetrovi pušu s jugozapada, dok na južnoj polutci pušu sa sjeverozapada.