Tlo i biljni pokrov Hrvatske

Crnica je najvažnije tlo u Nizinskoj Hrvatskoj. Crnica je naziv dobila prema boji tla, a nju je uzrokovao humus. Crnica se u Nizinskoj Hrvatskoj najviše nalazi u Baranji te na istoku Slavonije.

Šume hrasta crnike, šume alepskog bora i dalmatinskog bora najraširenije su šume u Primorskoj Hrvatskoj. Osim spomenutih, na prostoru Primorske Hrvatske raširene su i šume hrasta medunca i bijelog graba.

Osim vuka, medvjeda i risa koji žive u šumama Gorske Hrvatske treba spomenuti i srne, jelene, divlje svinje,...

Pedologija je znanost koja se bavi proučavanjem tla.

Crnica je najvažnije tlo u Nizinskoj Hrvatskoj. Crnica je naziv dobila prema boji tla, a nju je uzrokovao humus. Crnica se u Nizinskoj Hrvatskoj najviše nalazi u Baranji te na istoku Slavonije na području prapornih ravnjaka.

Pedologija je znanost koja se bavi proučavanjem tla.

Sklop stijena koje zadržavaju vodu nazivaju se fliš. Flišna područja izuzetno su važna za razvoj poljoprivrede. Najznačajnije flišne zone u Primorskoj Hrvatskoj su: Ravni kotari i Konavle. Postoji i flišni otoci kao što su: Krk, Brač, Pag i Rab.

Najraširenije šume u Gorskoj Hrvatskoj su šume bukve, ali one se s porastom nadmorske visine miješaju s hrastom, smrekom, jelom i borom. U najvišim dijelovima pojavljuju se planinski pašnjaci.

Sklop stijena koje zadržavaju vodu nazivaju se fliš. Flišna područja izuzetno su važna za razvoj poljoprivrede. Najznačajnije flišne zone u Primorskoj Hrvatskoj su: Ravni kotari i Konavle. Postoji i flišni otoci kao što su: Krk, Brač, Pag i Rab.

Najraširenija tla u Panonskoj Hrvatskoj, koja pronalazimo na laporima i u pobrđima nazivaju se smeđim tlima. Nešto su manje poljoprivredne iskoristivosti od aluvijalnih tala i crnice zbog manjeg udjela humusa koji je posljedica njegovog snažnijeg ispiranja iz tla.

Makija je tipična vegetacija za sredozemnu klimu, a radi se zapravo o grmolikim vazdazelenim šikarama. U takvim šikarama obitavaju najotrovnije zmije u Hrvatskoj - poskoci.

Močvarna crnica u Nizinskoj Hrvatskoj razvija se uz poplavne ravnice. Močvarna crnica plodno je tlo zbog velike količine humusa.

Šume hrasta kitnjaka, običnog graba i bukve najraširenije su šume na pobrđima Panonske Hrvatske (Medvednica, Psunj,...).

Aluvijalna tla su vrsta tla koja se pojavljuje u Nizinskoj Hrvatskoj uz velike rijeke kao što su: Drava, Sava, Dunav, Kupa,...

Osim vuka, medvjeda i risa koji žive u šumama Gorske Hrvatske treba spomenuti i srne, jelene, divlje svinje,...

Najraširenija tla u Panonskoj Hrvatskoj su smeđa tla na laporima. Ona nastaju na pobrđima, ali su manje plodnosti u odnosu na crnicu.

Šume hrasta crnice, šume alepskog bora i dalmatinskog bora najraširenije su šume u Primorskoj Hrvatskoj. Osim spomenutih, na prostoru Primorske Hrvatske raširene su i šume hrasta medunca i bijelog graba.

Crvenica je vrsta tla specifična za zapadnu Istru. Crvenica nosi naziv zbog svoje boje koju je uzrokovao spoj raznih minerala u tlu. Crvenica je pogodna za razvoj vinogradarstva.

Podzoli su isprana tla iz kojih su djelovanjem vode isprane hranjive tvari. Karakteristični su za planinska područja u Hrvatskoj s velikim količinama padalina.

Makija je degradirani, niži biljni pokrov u Primorskoj Hrvatskoj, prvenstveno prisutan na kamenjaru, a uvelike je nastao krčenjem prvotnih šuma tih prostora. Ukoliko dođe do daljnje degradacije i krčenja makije, nastaje garig, još niži oblik sredozemne vegetacije.

Šume hrasta kitnjaka, običnog graba i bukve najraširenije su šume na pobrđima Panonske Hrvatske (Medvednica, Psunj,...).

U porječjima Save, Drave i Spačve u istočnoj Slavoniji prevladavaju šume hrasta lužnjaka. Površinom i količinom drvne mase posebno se ističe Spačvanska šuma. Zbog visoke kvalitete drveta, slavonski hrast lužnjak poznat je i po svojoj uporabnoj vrijednosti.

U Gorskoj Hrvatskoj prevladava šuma bukve koja se u nižim dijelovima miješa s hrastom, a u višim s jelom, borom i smrekom. S porastom nadmorske visine šume zamjenjuju šikare i planinski pašnjaci.

Agrometeorologija je znanost koja se bavi proučavanjem klimatskih obilježja koja utječu na poljoprivredu i poljoprivredne kulture. Agrometeorološke prognoze vrlo su bitne za poljoprivrednike s obzirom da poljoprivredne djelatnosti, a naposljetku poljoprivredni prinosi uvelike ovise o vremenskim uvjetima.

Glavni tipovi tla u Primorskoj Hrvatskoj su: crvenica, smeđa tla te tla na flišnoj podlozi.

Hrast lužnjak najrasprostiraniji je u poplavnim ravnicama velikih rijeka kao što su Drava, Sava i Dunav. Spačva je prostor na na istoku Republike Hrvatske poznat kao najveći zasad hrasta lužnjaka u ovome dijelu Europe. Hrast lužnjak ondje uspijeva izrazito dobro jer mu pogoduju vlažna tla koja se ondje prostiru.

Isprana, plitka i kisela tla siromašna humusom i plodnošću viših dijelova Gorske Hrvatske nazivamo podzolima. Podzoli nastaju zbog velike količine padalina u ovom dijelu Hrvatske, čime voda ispire hranjive tvari iz tla niz padine te ono gubi na kvaliteti i plodnosti.

Glavni tipovi tla u Primorskoj Hrvatskoj su: crvenica, smeđa tla te tla na flišnoj podlozi.

Aluvijalna tla su vrsta tla koja se pojavljuje u Nizinskoj Hrvatskoj uz velike rijeke kao što su: Drava, Sava, Dunav, Kupa,...

Crvenica je tipično obojano tlo krških prostora pogodno za uzgoj vinove loze, voća i povrća koje nastaje vrlo dugotrajno i čini mala, ali iznimno značajna plodna područja Primorske Hrvatske.

Mediteransko začinsko bilje, poput ružmarina, mravinca, lavande, kadulje i timijana, prilagođeno je suhoj klimi i siromašnim tlima. Ovo bilje često ima aromatična ulja koja ga štite od isušivanja i štetnika te se koristi u kulinarstvu i medicini.