Pokazatelji razvijenosti

Države sa snažnom industrijskom proizvodnjom ili snažnim izvozom sirovina imat će u BDP-u izrazito velik udio sekundarnog sektora djelatnosti. Među takve države spadaju veliki azijski industrijski proizvođači poput Kine ili Južne Koreje.

Kako bismo usporedili države po razvijenosti (a znamo da neke imaju puno veće stanovništvo od drugih) koristimo BDP po stanovniku, izražen u američkim dolarima. Primjerice, 2021. godine, BDP Hrvatske iznosio je oko 17 tisuća dolara po glavi stanovnika.

Visoki BDP ne mora izravno značiti i visoku gospodarsku razvijenost. Neke države s velikim brojem stanovnika npr. Indija imaju visoki BDP, ali njihova gospodarska razvijenost nije velika. Zbog toga je bolje koristiti pokazatelj koji se zove BDP po glavi stanovnika.

Područja s vrlo visokim i visokim indeksom ljudskog razvoja u svijetu su gotovi jednaki onim prostorima s visokim dohotkom, a neka od takvih područja su: SAD i Kanada, Argentina i Čile u Južnoj Americi, gotovo svi dijelovi Europe izuzev istoka i jugoistoka, dijelovi Arapskog poluotoka, Japan i Južna Korea te Australija i Novi Zeland.

Indeks ljudskog razvoja pokazatelj je gospodarske razvijenosti koji uzima tri faktora pri analizi: očekivano trajanje života, BNP po stanovniku i obrazovanost stanovništva.

Stupanj razvijenosti gospodarstva govori nam o trenutnom stanju i razvoju istoga koristeći se brojnim pokazateljima kao što su na primjer: broj nezaposlenih, visina plaće, broj zaposlenih prema sektorima,...

Bruto nacionalni dohodak (BND) je pokazatelj gospodarskog razvoja koji se računa tako da se uzme ukupan dohodak svih dobara i usluga koje su ostvarili građani neke države, bilo u državi ili inozemstvu.

Indeks ljudskog razvoja pokazatelj je gospodarske razvijenosti koji uzima tri faktora pri analizi: očekivano trajanje života, BNP po stanovniku i obrazovanost stanovništva.

Hrvatska je 60. država svijeta gledajući BDP po glavi stanovnika s 15 137$/ glavi stanovnika. Usporedbe radi, najveći BDP po glavi stanovnika ima Luksemburg od čak 115 203$/glavi stanovnika, a najniži BDP po glavi stanovnika ima Južni Sudan, svega 225$/glavni stanovnika.

Jedan od glavnih načina kako mjerimo snagu gospodarstva neke države je bruto domaći proizvod (BDP). BDP označava ukupnu vrijednost svih dobara i usluga proizvedenih u nekoj državi, najčešće se izražava u američkim dolarima te, kako bismo mogli usporediti različite države, izražavamo ga po glavi stanovnika.

Pokazatelj razvijenosti koji osim gospodarskih čimbenika (konkretno BNP-a), u obzir uzima i pokazatelje poput trajanja života i obrazovanja nazivamo ljudski razvojni indeks ili HDI (Human Development Index). Nakon izračuna, dobiveni se rezultati dijele u četiri kategorije, od vrlo visokog do niskog HDI-ja.

Najviše udjele tercijarnog sektora djelatnosti u BNP-u imaju najrazvijenije države svijeta, premda je u većini svjetskih država, osim onih najslabije razvijenih, najsnažniji sektor upravo tercijarni sektor. Razlozi tomu tehnološki su napredak i značajna automatizacija djelatnosti primarnog i sekundarnog sektora, deindustrijalizacija i drugi procesi u okviru tercijarizacije gospodarstva.

Uglavnom se može reći kako države u kojima najveći dio stanovništva se bavi primarnim djelatnostima (proizvodi razmjerno jeftini), a najmanje tercijarnim djelatnostima (proizvodi razmjerno skupi) da su slabije razvijene. Iznimka može biti ako je veliki broj zaposlenih u tercijarnom sektoru, a opća stopa zaposlenosti je izrazito niska.

Hrvatska je 60. država svijeta gledajući BDP po glavi stanovnika s 15 137$/ glavi stanovnika. Usporedbe radi, najveći BDP po glavi stanovnika ima Luksemburg od čak 115 203$/glavi stanovnika, a najniži BDP po glavi stanovnika ima Južni Sudan, svega 225$/glavni stanovnika.

BDP ili bruto domaći proizvod je pokazatelj gospodarske razvijenosti, iskazuje se u američkim dolarima, a označava vrijednost svih proizvoda i usluga koje su proizveli stanovnici neke države u određenom vremenu.

Najviše udjele tercijarnog sektora djelatnosti u BNP-u imaju najrazvijenije države svijeta, premda je u većini svjetskih država, osim onih najslabije razvijenih, najsnažniji sektor upravo tercijarni sektor. Razlozi tomu tehnološki su napredak i značajna automatizacija djelatnosti primarnog i sekundarnog sektora, deindustrijalizacija i drugi procesi u okviru tercijarizacije gospodarstva.

Afričke države u pravilu spadaju među najnerazvijenije države svijeta prema pokazateljima razvijenosti (uz poneku azijsku državu), dok među najrazvijenije države svijeta većinom ubrajamo europske države, SAD i Kanadu, istočnoazijske države te Australiju i Novi Zeland.

Područja s niskim indeksom ljudskog razvoja u svijetu su slična onima s niskim dohotkom, a neka od takvih područja su: Srednja, Zapadna i dio Južne Afrike, Sirija, Afganistan i Jemen u Aziji,...

U razvijenim zemljama svijeta, u primarnom sektoru djelatnosti radi najmanji, a u tercijarnom najviši udio zaposlenih. Razlog tomu je snažna automatizacija i tehnološki napredak kad su u pitanju djelatnosti primarnog sektora (poglavito poljoprivreda) pa postoji manja potreba za zaposlenima u ovome sektoru.

Djelatnosti tercijarnog sektora donose najveće prihode, odnosno ostvaruju najveći udjel u BDP-u. Visokorazvijene države imaju izrazito razvijen tercijarni sektor djelatnosti, a samim time i visok BDP.

Bruto nacionalni dohodak je ukupni dohodak od svih dobara i usluga koje su ostvarili građani određene države. Razlikuje se od BDP-a po tome što se računa dohodak građana zarađen ne samo unutar države, nego i izvan nje.

BND po stanovniku dobije se tako da se ukupan BND podijeli s brojem stanovnika.

Mane BDP-a i BND-a po glavi stanovnika kao pokazatelja gospodarskog razvoja su to što ne prikazuju raspodjelu bogatstva u državi (dio može biti izrazito bogat, a dio siromašan) i što u malim državama većinu dohotka može stvoriti mala grupa bogatih pa dobijemo krivu sliku.