Zemljina ophodnja

Zemljina je os nagnuta za 23,5°, odnosno toliki je kut između ravnine ekvatora i ravnine ekliptike. Zemljinu nagnutost možeš vidjeti i kod nagnutosti globusa.

Radi jednostavnijeg računanja, premda Zemljina revolucija traje 365 dana i 6 sati, kalendarska godina traje 365 dana te se svake četiri godine dodaje jedan dan (takve godine nazivamo prijestupnim godinama).

Zbog nagnutosti Zemljine osi i zbog Zemljine revolucije izmjenjuju se godišnja doba. S obzirom na nagnutost Zemljine osi, različiti dijelovi Zemlje tijekom kruženja Zemlje oko Sunca primaju različitu količinu Sunčeve energije što uvjetuje godišnja doba.

Nagnutost Zemljine osi rezultira različitim trajanjem dana i noći pa je na polutci priklonjenoj Suncu dan dulji od noći i obratno. Jedino je na ekvatoru trajanje dana i noći potpuno jednako tijekom cijele godine.

Ravnina ophodnje je zamišljena ravnina po kojoj se Zemlja giba, odnosno kruži oko Sunca, a ima oblik spljoštene kružnice - elipse.

Ravnina ekliptike je kružnica po kojoj se Zemlja okreće oko Sunca.

Prijestupna godina javlja se svake četiri godine, zato što se 6 sati Zemljine godine u razdoblju od 4 godine zbroji i tvori 24 sata, odnosno novi dan.

Nagnutost Zemljine osi rezultira različitim trajanjem dana i noći pa je na polutci priklonjenoj Suncu dan dulji od noći i obratno. Jedino je na ekvatoru trajanje dana i noći potpuno jednako tijekom cijele godine.

Zemljina os s ravninom ekliptike zatvara kut od 66.5 stupnjeva, dok ravnina ekvatora i ravnina ekliptike zatvaraju kut od otprilike 23.5 stupnjeva.

Polarni dan je pojava kada je Sunce jedan cijeli dan stalno iznad obzora te ne zalazi. Polarna noć s druge strane je pojava suprotna od polarnog dana kada se Sunce ne pojavljuje iznad obzora. Na polovima polarni dan i polarna noć traju po 6 mjeseci.

Za Sunce se kaže da se prividno giba jer Sunce se ne okreće već se Zemlja okreće oko njega i oko svoje osi. Sunce se prividno giba od istoka prema zapadu jer se Zemlja rotira oko svoje osi od zapada prema istoku.

Zemljina godina traje 365 dana i 6 sati, toliko je potrebno Zemlji da okruži oko Sunca. Radi jednostavnijeg računanja, kalendarska godina traje 365 dana te se svake četiri godine dodaje jedan dan (takve godine nazivamo prijestupnim godinama).

Okret Zemlje oko Sunca traje 365 dana i 6 sati i to nazivamo Sunčevom godinom.

Kalendar najlakše možemo definirati kao popis dana, tjedana, mjeseci u godini. Danas se u Europi najčešće koriste julijanski i gregorijanski kalendar. Razlika između ova dva kalendara trenutno iznosi 13 dana.

Dan i noć različito traju zbog nagnutosti Zemljine osi. Onaj dio Zemlje koji je bliže Suncu imat će duži dan, a kraću noć i obratno. Jedino na ekvatoru dan i noć uvijek traju jednako.

Sunčeva godina predstavlja okret Zemlje oko Sunca te traje 365 dana i 6 sati. Kalendarska godina koristi se radi lakšeg računanja vremena te iznosi 365 godina, ali svake četiri godine kalendarska godina ima 366 dana (6 sati x 4 godine = 24h, tj. 1 dan).

Svaka prijestupna godina ima dan više od 'obične' jer se 6 sati Zemljine godine u razdoblju od 4 godine zbroji i tvori 24 sata, odnosno puni novi dan.

S obzirom na razliku između Zemljine i kalendarske godine, svake četiri godine moramo dodati jedan dan. Taj dan se dodaje na kraju veljače, pa drugi mjesec u godini svake četiri godine dobiva 29. dan.

Prijestupna godina nastaje svake četiri godine kada kalendarska godina ima 366 dana. Prijestupna godina nastaje zbog toga što kalendarska godina traje 365 dana, a Sunčeva godina 365 dana i 6 sati i kada 6 sati pomnožimo s 4 godine dobijemo jedan dan, tj. 24 sata.

Zemljina revolucija ili ophodnja je proces kruženja Zemlje oko Sunca. Za jedan obilazak oko Sunca, odnosno za jednu revoluciju, Zemlji je potrebno 365 dana i 6 sati, što nazivamo jednom Zemljinom godinom.

Zemlja se okreće oko svoje osi (to okretanje nazivamo Zemljina rotacija), što vidimo u izmjeni dana i noći, te oko Sunca (Zemljino okretanje oko Sunca nazivamo revolucijom ili ophodnjom Zemlje), što vidimo u promjeni godišnjih doba.

Zemljina revolucija predstavlja okretanje Zemlje oko Sunca. Okret Zemlje oko Sunca promatra se kao jedna Sunčeva godina na Zemlji. Prilikom okretanja Zemlje oko Sunca Zemljina os uvijek je jednako nagnuta u svemiru te se njezin nagib ne mijenja.

Gibanje Zemlje oko Sunca naziva se Zemljina revolucija ili Zemljina ophodnja. Za jedan obilazak oko Sunca, Zemlji je potrebno 365 dana i 6 sati, što nazivamo jednom Zemljinom godinom.