Učitavam...
Kako nazivamo oblik određivanja vremena kada vrijeme opisujemo prema podacima prikupljenim na meteorološkim postajama?
Objektivno određivanje vremena predstavlja određivanje vremena pomoću podataka prikupljenih na meteorološkim postajama, a određuju ga meteorolozi.
Kako se naziva prosječno stanje atmosfere nad nekim područjem?
Prosječno stanje atmosfere iznad nekoga područja naziva se klima. Kako bi se odredila klima nekoga prostora, potrebno je pratiti vrijeme i prikupljati podatke u razdoblju od 30 godina
Kako se zove hrvatska državna ustanova koja se bavi praćenjem, predviđanjem i istraživanjem vremena i klime?
Državni hidrometeorološki zavod (skraćeno DHMZ) državna je ustanova koja se bavi praćenjem, predviđanjem i istraživanjem vremena i klime u Hrvatskoj, kao i održavanjem mreže meteoroloških postaja.
Kako se naziva najniži sloj atmosfere najbliži Zemlji?
Najniži sloj atmosfere naziva se troposfera i njena debljina varira između 10 kilometara iznad polova do 20 kilometara iznad tropskih područja i ekvatora. Usto, troposfera je najgušći dio atmosfere i u njoj se događaju vremenske promjene.
Iznad kojega dijela Zemlje će atmosfera biti najtanja?
Atmosfera je Zemljin zračni omotač čija debljina nije jednaka na svim dijelovima. Najdeblja je iznad ekvatora, a najtanja iznad polova.
Kako se zovu znanstvenici koji sastavljaju vremensku prognozu?
Znanost koja se bavi predviđanjem vremena na temelju praćenja i mjerenja atmosferskih pojava naziva se meteorologija, a znanstvenici koji se njome bave nazivaju se meteorolozi.
Kako se naziva trenutačno stanje atmosfere nad nekim područjem?
Trenutačno stanje atmosfere iznad nekoga područja naziva se vrijeme. Vrijeme obično opisujemo kao \"sunčano\", \"vedro\", \"vjetrovito\", \"snježno\" i slično.
Kako se zove znanost koja se bavi predviđanjem vremena na temelju praćenja i mjerenja atmosferskih pojava?
Znanost koja se bavi predviđanjem vremena na temelju praćenja i mjerenja atmosferskih pojava naziva se meteorologija, a znanstvenici koji se njome bave nazivaju se meteorolozi.
Kroz koje je vremensko razdoblje potrebno pratiti vrijeme kako bi se odredila klima nekoga područja?
Kako bi se odredila klima nekoga prostora, potrebno je pratiti vrijeme i prikupljati podatke u razdoblju od 30 godina. Klimom nazivamo prosječno stanje atmosfere iznad nekoga područja.
Povećanjem nadmorske visine zrak postaje sve:
Povećanjem nadmorske visine, zrak se prorjeđuje jer mu se smanjuje gustoća. Najgušći je na razini mora, a na najvišim planinskim područjima Zemlje toliko je rijedak da manjak kisika onemogućuje dulji boravak ljudi.
Iako je teško odrediti točnu granicu atmosfere, na kojoj se visini ona obično postavlja?
Uobičajena granica između atmosfere i svemira postavlja se na 100 kilometara od Zemljine površine. Ipak, jasna granica između atmosfere i svemira ne postoji, već se zrak visinom prorjeđuje i prelazi u svemirski bezračni prostor.
Kako se zovu mjesta na kojima se mjere klimatski elementi poput temperature zraka, tlaka zraka ili padalina?
Mjesta na kojima se mjere klimatski elementi (npr. temperatura zraka, tlak zraka, padaline, naoblaka i sl.) nazivaju se meteorološke postaje. To su posebno uređena i određena mjesta opremljena uređajima za mjerenje spomenutih elemenata.
Koji od ovih pojmova NIJE klimatski element?
Među neke od najznačajnijih klimatskih elemenata ubrajaju se temperatura i tlak zraka, smjer i brzina vjetra, vlažnost zraka, naoblaka i padaline. Reljef spada u klimatske faktore.
Kako nazivamo oblik određivanja vremena kada vrijeme opisujemo prema osobnom mišljenju?
Subjektivno određivanje vremena predstavlja naše osobno viđenje vremena. Tako na primjer nekome učeniku je lijepo vrijeme kada vani pada snijeg, dok nekome drugome učeniku je to izuzetno loše vrijeme.
Kako se zove Zemljin zračni omotač?
Zemljin zračni omotač naziva se atmosfera. Atmosfera se pod utjecajem Zemljine gravitacije drži uz Zemlju, obavija ju i vrti se s njom. Iako ne postoji jasna granica atmosfere, obično ju postavljamo na visinu od 100 km od Zemljine površine.
Koji od ovih odgovora najbliže odgovara zastupljenosti plinova u zraku?
Raspodjela plinova u Zemljinom zračnom omotaču iznosi približno 78% dušika, 21% kisika, dok 1% tvore ostali plinovi. Važno je spomenuti kako uz spomenute plinove važnu ulogu igra i vodena para.
Temperatura i tlak zraka, naoblaka, padaline i brzina vjetra neki su od:
Temperatura i tlak zraka, smjer i brzina vjetra, vlažnost zraka, naoblaka i padaline neki su od najznačajnijih klimatskih elemenata. Klimatske elemente mjerimo u meteorološkim postajama, posebno uređenim i određenim mjestima opremljenima uređajima za mjerenje spomenutih elemenata.
Iznad kojega dijela Zemlje će atmosfera biti najdeblja?
Atmosfera je Zemljin zračni omotač čija debljina nije jednaka na svim dijelovima. Najdeblja je iznad ekvatora, a najtanja iznad polova.