Vrijeme i klima

Državni hidrometeorološki zavod (skraćeno DHMZ) državna je ustanova koja se bavi praćenjem, predviđanjem i istraživanjem vremena i klime u Hrvatskoj, kao i održavanjem mreže meteoroloških postaja.

Zemljin zračni omotač naziva se atmosfera. Atmosfera se pod utjecajem Zemljine gravitacije drži uz Zemlju, obavija ju i vrti se s njom. Iako ne postoji jasna granica atmosfere, obično ju postavljamo na visinu od 100 km od Zemljine površine.

Subjektivno određivanje vremena predstavlja naše osobno viđenje vremena. Tako na primjer nekome učeniku je lijepo vrijeme kada vani pada snijeg, dok nekome drugome učeniku je to izuzetno loše vrijeme.

Vremenska prognoza je oblik predviđanja vremena provođen od strane stručnjaka pomoću prikupljenih podataka.

Atmosfera je Zemljin zračni omotač građen od plinova gdje prevladavaju dušik (78%) i kisik (21%). Debljine je oko 100km, ali stvarnu granicu je teško odrediti.

Kako bi se odredila klima nekoga prostora, potrebno je pratiti vrijeme i prikupljati podatke u razdoblju od 30 godina. Klimom nazivamo prosječno stanje atmosfere iznad nekoga područja.

Klima je prosječno stanje u atmosferi nad nekim mjestom. Za određivanje klime uglavnom se koriste višegodišnja razdoblja, otprilike od oko 30 godina.

Atmosfera je Zemljin zračni omotač čija debljina nije jednaka na svim dijelovima. Najdeblja je iznad ekvatora, a najtanja iznad polova.

Vrijeme je trenutno stanje u atmosferi nad nekim mjestom.

Znanost koja se bavi predviđanjem vremena na temelju praćenja i mjerenja atmosferskih pojava naziva se meteorologija, a znanstvenici koji se njome bave nazivaju se meteorolozi.

Najniži sloj atmosfere naziva se troposfera i njena debljina varira između 10 kilometara iznad polova do 20 kilometara iznad tropskih područja i ekvatora. Usto, troposfera je najgušći dio atmosfere i u njoj se događaju vremenske promjene.

Klimatski elementi su pokazatelji o kojima ovisi vrijeme. Neki od klimatskih elemenata su: tlak zraka, temperatura, padaline, naoblaka, vlažnost zraka, smjer vjetra i brzina vjetra.

Atmosfera je Zemljin zračni omotač čija debljina nije jednaka na svim dijelovima. Najdeblja je iznad ekvatora, a najtanja iznad polova.

Meteorolog je osoba koja se bavi meteorologijom, odnosno praćenjem vremena i sastavljanjem vremenske prognoze.

Znanost koja se bavi predviđanjem vremena na temelju praćenja i mjerenja atmosferskih pojava naziva se meteorologija, a znanstvenici koji se njome bave nazivaju se meteorolozi.

Objektivno određivanje vremena predstavlja određivanje vremena pomoću podataka prikupljenih na meteorološkim postajama, a određuju ga meteorolozi.

Trenutačno stanje atmosfere iznad nekoga područja naziva se vrijeme. Vrijeme obično opisujemo kao \"sunčano\", \"vedro\", \"vjetrovito\", \"snježno\" i slično.

Prosječno stanje atmosfere iznad nekoga područja naziva se klima. Kako bi se odredila klima nekoga prostora, potrebno je pratiti vrijeme i prikupljati podatke u razdoblju od 30 godina

Objektivno određivanje vremena predstavlja određivanje vremena pomoću podataka prikupljenih na meteorološkim postajama, a određuju ga meteorolozi.

Troposfera je najniži sloj atmosfere i sloj u kojemu ljudi žive, a pruža se do 10km visine. Troposfera nije jednake debljine, najdeblja je na ekvatoru gdje je Zemlja ispupčena, a najtanja na polovima gdje je Zemlja spljoštena.

Uobičajena granica između atmosfere i svemira postavlja se na 100 kilometara od Zemljine površine. Ipak, jasna granica između atmosfere i svemira ne postoji, već se zrak visinom prorjeđuje i prelazi u svemirski bezračni prostor.

Atmosfera je podijeljena na 5 sfera odijeljenih pauzama. Troposfera je najniži sloj, a zatim slijede stratosfera, mezosfera, termosfera i egozsfera.

Temperatura i tlak zraka, smjer i brzina vjetra, vlažnost zraka, naoblaka i padaline neki su od najznačajnijih klimatskih elemenata. Klimatske elemente mjerimo u meteorološkim postajama, posebno uređenim i određenim mjestima opremljenima uređajima za mjerenje spomenutih elemenata.

Vrijeme je važno pratiti kako bismo mogli planirati svoje aktivnosti, npr. hoćemo li ići u šetnju u popodnevnim satima, hoću li ujutro u školu ići u majici ili ću obući i jaknu,...

Povećanjem nadmorske visine, zrak se prorjeđuje jer mu se smanjuje gustoća. Najgušći je na razini mora, a na najvišim planinskim područjima Zemlje toliko je rijedak da manjak kisika onemogućuje dulji boravak ljudi.

Državni hidrometeorološki zavod tijelo je u Hrvatskoj koje se bavi hidrologijom, meteorologijom, klimatologijom,... Osim toga, izdaje važna priopćenja o ekstremnim promjenama vremena koje mogu utjecati na ljude, imovinu, životinje,...

Mjesta na kojima se mjere klimatski elementi (npr. temperatura zraka, tlak zraka, padaline, naoblaka i sl.) nazivaju se meteorološke postaje. To su posebno uređena i određena mjesta opremljena uređajima za mjerenje spomenutih elemenata.

Subjektivno određivanje vremena predstavlja naše osobno viđenje vremena. Tako na primjer nekome učeniku je lijepo vrijeme kada vani pada snijeg, dok nekome drugome učeniku je to izuzetno loše vrijeme.