Najvažnije tercijarne djelatnosti u Hrvatskoj su turizam, promet, trgovina i ugostiteljstvo.

Promatrajući strukturu turista u Hrvatskoj prema zemljama iz kojih dolaze, vidimo kako je najviše turista iz Njemačke, oko četvrtine ukupnog broja turista, a brojni turisti dolaze i iz Slovenije, Austrije, Poljske, Češke itd. Udio domaćih turista iznosi oko 7 posto.

Turizam je najznačajnija djelatnost hrvatskog gospodarstva te čini čak 20%, odnosno jednu petinu bruto nacionalnog dohotka. Glavni preduvjeti za razvoj turizma u Hrvatskoj su očuvana priroda, ugodna klima, prirodne ljepote, bogata kulturna baština i ponuda te povoljan geografski položaj.

U faktore koje pridonose razvoju turizma u Hrvatskoj spadaju bogata prirodna (npr. prirodne ljepote) i kulturna baština (npr. očuvani stari gradovi), povoljan geografski položaj, obrazovana radna snaga, bogata turistička ponuda itd.

U glavne preduvjete i faktore koje pridonose razvoju turizma u Hrvatskoj spadaju bogata prirodna (npr. prirodne ljepote) i kulturna baština (npr. očuvani stari gradovi), povoljan geografski položaj, obrazovana radna snaga, bogata turistička ponuda itd.

Turizam u Hrvatskoj ima vrlo dugu tradiciju pa se tako sredinom 19. stoljeća pojavljuju prvi pisani vodiči i turističke organizacije, a prvi hotel na području današnje Hrvatske, hotel Kvarner, izgrađen je 1884. godine u Opatiji.

Razvoj turizma u Hrvatskoj možemo pratiti od kraja 19. stoljeća kada je u Opatiji izgrađen prvi hotel - Kvarner. Suvremeni oblik turizma u Hrvatskoj započinje od 60-ih godina 20. stoljeća te se i danas nastavlja razvijati.

Osim pozitivnih posljedica, turizam ima i svoje negativne strane. Među njima su narušavanje prirode, naročito u primorskom dijelu zemlje, zatim betonizacija i apartmanizacija obale, pretjerana gospodarska ovisnost o turizmu i dr.

Najposjećeniji nacionalni park u Hrvatskoj je NP Plitvička jezera, a idući po redoslijedu su NP Krka, Kornati i Brijuni. U godinama prije COVID-19 pandemije, hrvatske nacionalne parkove posjećivalo je, ukupno gledajući, oko 4 milijuna posjetitelja.

U Hrvatskoj najveći broj noćenja ostvaruju Nijemci koji čine gotovo četvrtinu svih turista. Nakon turista iz Njemačke slijede oni iz Slovenije, Austrije i Poljske, a tek na petom mjestu su domaći turisti.

Društveni čimbenici koji utječu na razvoj turizma mogu biti: kvaliteta smještajnih jedinica, razvijenost prometa, dostupnost informacija, kvaliteta sadržaja, obrazovanost osoblja,...

Razvoj turizma u Hrvatskoj možemo pratiti od kraja 19. stoljeća kada je u Opatiji izgrađen prvi hotel - Kvarner. Suvremeni oblik turizma u Hrvatskoj započinje od 60-ih godina 20. stoljeća te se i danas nastavlja razvijati.

Najviše turističkih noćenja, oko 30% ukupnih, bilježi Istarska županija, a nakon nje slijede Splitsko-dalmatinska, Primorsko-goranska te Zadarska. Istarska županija, osim prirodnih ljepota i kulturno-povijesnih atrakcija brojne turiste privlači i svojom blizinom Srednjoj Europi i Italiji odakle dolazi najznačajniji dio turista.

Turizam u Hrvatskoj obilježen je sezonalnošću, odnosno najveći dio dolazaka i prihoda od turizma se ostvaruje ljeti, između lipnja i rujna. Ipak, brojne destinacije na Jadranu pokušavaju produljiti ,,sezonu'' i na jesen i proljeće različitim kulturnim događanjima, kvalitetnijom ponudom i sl.

U Hrvatskoj je preko 70% stanovništva zaposleno u tercijarnim djelatnostima koje isto tako sudjeluju u BDP-u Hrvatske s preko 70% udjela.

Tercijarni sektor najsnažniji je gospodarski sektor u Hrvatskoj s udjelom zaposlenih od oko 70%, a sličan je i udio ovog sektora u ukupnom BDP-u države. Turizam, promet i trgovina tri su najvažnije djelatnosti tercijarnog sektora u Hrvatskoj.

Osim u Primorskoj Hrvatskoj i gradovima, turizam se ostvaruje i na seoskim područjima Hrvatske te ga nazivamo ruralnim turizmom. Taj oblik turizam postaje sve značajniji za dijelove Hrvatske u kojima turizam povijesno nije imao veći značaj (npr. Panonska i dijelovi Gorske Hrvatske).