Gorska Hrvatska najpošumljenije je područje Hrvatske, prvenstveno zbog slabije naseljenosti i manjka obradivog tla što je rezultiralo iskrčivanjem šuma u drugim dijelovima Hrvatske. Svojim naročito visokim udjelom šuma ističe se Gorski kotar (preko 80% površine prekrivaju šume).

U porječjima Save, Drave i Spačve u istočnoj Slavoniji prevladavaju šume hrasta lužnjaka. Površinom i količinom drvne mase posebno se ističe Spačvanska šuma. Zbog visoke kvalitete drveta, slavonski hrast lužnjak poznat je i po svojoj uporabnoj vrijednosti.

Crvenica je tipično obojano tlo krških prostora pogodno za uzgoj vinove loze, voća i povrća koje nastaje vrlo dugotrajno i čini mala, ali iznimno značajna plodna područja Primorske Hrvatske.

Isprana, plitka i kisela tla siromašna humusom i plodnošću viših dijelova Gorske Hrvatske nazivamo podzolima. Podzoli nastaju zbog velike količine padalina u ovom dijelu Hrvatske, čime voda ispire hranjive tvari iz tla niz padine te ono gubi na kvaliteti i plodnosti.

Među vazdazelenim šumama Primorske Hrvatske najznačajnije su one hrasta crnike te alepskog i crnog bora, dok bijeli grab spada u listopadne biljne vrste. Vazdazelene šume Primorske Hrvatske zauzimaju sve manje površine zbog štetnog utjecaja čovjeka.

Najraširenija tla u Panonskoj Hrvatskoj, koja pronalazimo na laporima i u pobrđima nazivaju se smeđim tlima. Nešto su manje poljoprivredne iskoristivosti od aluvijalnih tala i crnice zbog manjeg udjela humusa koji je posljedica njegovog snažnijeg ispiranja iz tla.

Sklop stijena koje zadržavaju vodu nazivaju se fliš. Flišna područja izuzetno su važna za razvoj poljoprivrede. Najznačajnije flišne zone u Primorskoj Hrvatskoj su: Ravni kotari i Konavle. Postoji i flišni otoci kao što su: Krk, Brač, Pag i Rab.

Agrometeorologija je znanost koja se bavi proučavanjem klimatskih obilježja koja utječu na poljoprivredu i poljoprivredne kulture. Agrometeorološke prognoze vrlo su bitne za poljoprivrednike s obzirom da poljoprivredne djelatnosti, a naposljetku poljoprivredni prinosi uvelike ovise o vremenskim uvjetima.

U Gorskoj Hrvatskoj prevladava šuma bukve koja se u nižim dijelovima miješa s hrastom, a u višim s jelom, borom i smrekom. S porastom nadmorske visine šume zamjenjuju šikare i planinski pašnjaci.

Šume hrasta crnike, šume alepskog bora i dalmatinskog bora najraširenije su šume u Primorskoj Hrvatskoj. Osim spomenutih, na prostoru Primorske Hrvatske raširene su i šume hrasta medunca i bijelog graba.

Pedologija je znanost koja se bavi proučavanjem tla.

U Primorskoj Hrvatskoj, ponajprije pronalazimo tri tipa tla: tla na flišu, crvenica i smeđa tla na vapnencima i dolomitima. Usto valja dodati i močvarna tla na području delte Neretve i doline Mirne koja su isušena i pretvorena u obradive površine. S druge strane, crnicu prvenstveno pronalazimo u Istočnoj Hrvatskoj.

Crnica je najvažnije tlo u Nizinskoj Hrvatskoj. Crnica je naziv dobila prema boji tla, a nju je uzrokovao humus. Crnica se u Nizinskoj Hrvatskoj najviše nalazi u Baranji te na istoku Slavonije na području prapornih ravnjaka.

Hrast kitnjak, lužnjak i cer spadaju među najraširenije biljne vrste Panonske Hrvatske, dok su biljne vrste hrast medunac i hrast crnika karakteristični za Primorsku Hrvatsku.

Aluvijalna tla su vrsta tla koja se pojavljuje u Nizinskoj Hrvatskoj uz velike rijeke kao što su: Drava, Sava, Dunav, Kupa,...

Makija je degradirani, niži biljni pokrov u Primorskoj Hrvatskoj, prvenstveno prisutan na kamenjaru, a uvelike je nastao krčenjem prvotnih šuma tih prostora. Ukoliko dođe do daljnje degradacije i krčenja makije, nastaje garig, još niži oblik sredozemne vegetacije.