Tlo i biljni pokrov Hrvatske

Isprana, plitka i kisela tla siromašna humusom i plodnošću viših dijelova Gorske Hrvatske nazivamo podzolima. Podzoli nastaju zbog velike količine padalina u ovom dijelu Hrvatske, čime voda ispire hranjive tvari iz tla niz padine te ono gubi na kvaliteti i plodnosti.

Crnica je najvažnije tlo u Nizinskoj Hrvatskoj. Crnica je naziv dobila prema boji tla, a nju je uzrokovao humus. Crnica se u Nizinskoj Hrvatskoj najviše nalazi u Baranji te na istoku Slavonije na području prapornih ravnjaka.

Najraširenije šume u Gorskoj Hrvatskoj su šume bukve, ali one se s porastom nadmorske visine miješaju s hrastom, smrekom, jelom i borom. U najvišim dijelovima pojavljuju se planinski pašnjaci.

Močvarna crnica u Nizinskoj Hrvatskoj razvija se uz poplavne ravnice. Močvarna crnica plodno je tlo zbog velike količine humusa.

Šume hrasta crnike, šume alepskog bora i dalmatinskog bora najraširenije su šume u Primorskoj Hrvatskoj. Osim spomenutih, na prostoru Primorske Hrvatske raširene su i šume hrasta medunca i bijelog graba.

Aluvijalna tla su vrsta tla koja se pojavljuje u Nizinskoj Hrvatskoj uz velike rijeke kao što su: Drava, Sava, Dunav, Kupa,...

Najraširenija tla u Panonskoj Hrvatskoj, koja pronalazimo na laporima i u pobrđima nazivaju se smeđim tlima. Nešto su manje poljoprivredne iskoristivosti od aluvijalnih tala i crnice zbog manjeg udjela humusa koji je posljedica njegovog snažnijeg ispiranja iz tla.

Glavni tipovi tla u Primorskoj Hrvatskoj su: crvenica, smeđa tla te tla na flišnoj podlozi.

Pedologija je znanost koja se bavi proučavanjem tla.

Hrast lužnjak najrasprostiraniji je u poplavnim ravnicama velikih rijeka kao što su Drava, Sava i Dunav. Spačva je prostor na na istoku Republike Hrvatske poznat kao najveći zasad hrasta lužnjaka u ovome dijelu Europe. Hrast lužnjak ondje uspijeva izrazito dobro jer mu pogoduju vlažna tla koja se ondje prostiru.

U porječjima Save, Drave i Spačve u istočnoj Slavoniji prevladavaju šume hrasta lužnjaka. Površinom i količinom drvne mase posebno se ističe Spačvanska šuma. Zbog visoke kvalitete drveta, slavonski hrast lužnjak poznat je i po svojoj uporabnoj vrijednosti.

Sklop stijena koje zadržavaju vodu nazivaju se fliš. Flišna područja izuzetno su važna za razvoj poljoprivrede. Najznačajnije flišne zone u Primorskoj Hrvatskoj su: Ravni kotari i Konavle. Postoji i flišni otoci kao što su: Krk, Brač, Pag i Rab.

Najraširenija tla u Panonskoj Hrvatskoj su smeđa tla na laporima. Ona nastaju na pobrđima, ali su manje plodnosti u odnosu na crnicu.

Šume hrasta kitnjaka, običnog graba i bukve najraširenije su šume na pobrđima Panonske Hrvatske (Medvednica, Psunj,...).

Aluvijalna tla su vrsta tla koja se pojavljuje u Nizinskoj Hrvatskoj uz velike rijeke kao što su: Drava, Sava, Dunav, Kupa,...

Makija je tipična vegetacija za sredozemnu klimu, a radi se zapravo o grmolikim vazdazelenim šikarama. U takvim šikarama obitavaju najotrovnije zmije u Hrvatskoj - poskoci.

Glavni tipovi tla u Primorskoj Hrvatskoj su: crvenica, smeđa tla te tla na flišnoj podlozi.

Šume hrasta crnice, šume alepskog bora i dalmatinskog bora najraširenije su šume u Primorskoj Hrvatskoj. Osim spomenutih, na prostoru Primorske Hrvatske raširene su i šume hrasta medunca i bijelog graba.

Podzoli su isprana tla iz kojih su djelovanjem vode isprane hranjive tvari. Karakteristični su za planinska područja u Hrvatskoj s velikim količinama padalina.

Mediteransko začinsko bilje, poput ružmarina, mravinca, lavande, kadulje i timijana, prilagođeno je suhoj klimi i siromašnim tlima. Ovo bilje često ima aromatična ulja koja ga štite od isušivanja i štetnika te se koristi u kulinarstvu i medicini.

Makija je degradirani, niži biljni pokrov u Primorskoj Hrvatskoj, prvenstveno prisutan na kamenjaru, a uvelike je nastao krčenjem prvotnih šuma tih prostora. Ukoliko dođe do daljnje degradacije i krčenja makije, nastaje garig, još niži oblik sredozemne vegetacije.

Agrometeorologija je znanost koja se bavi proučavanjem klimatskih obilježja koja utječu na poljoprivredu i poljoprivredne kulture. Agrometeorološke prognoze vrlo su bitne za poljoprivrednike s obzirom da poljoprivredne djelatnosti, a naposljetku poljoprivredni prinosi uvelike ovise o vremenskim uvjetima.

Sklop stijena koje zadržavaju vodu nazivaju se fliš. Flišna područja izuzetno su važna za razvoj poljoprivrede. Najznačajnije flišne zone u Primorskoj Hrvatskoj su: Ravni kotari i Konavle. Postoji i flišni otoci kao što su: Krk, Brač, Pag i Rab.

Osim vuka, medvjeda i risa koji žive u šumama Gorske Hrvatske treba spomenuti i srne, jelene, divlje svinje,...

Crvenica je vrsta tla specifična za zapadnu Istru. Crvenica nosi naziv zbog svoje boje koju je uzrokovao spoj raznih minerala u tlu. Crvenica je pogodna za razvoj vinogradarstva.

Crnica je najvažnije tlo u Nizinskoj Hrvatskoj. Crnica je naziv dobila prema boji tla, a nju je uzrokovao humus. Crnica se u Nizinskoj Hrvatskoj najviše nalazi u Baranji te na istoku Slavonije.

U Gorskoj Hrvatskoj prevladava šuma bukve koja se u nižim dijelovima miješa s hrastom, a u višim s jelom, borom i smrekom. S porastom nadmorske visine šume zamjenjuju šikare i planinski pašnjaci.

Crvenica je tipično obojano tlo krških prostora pogodno za uzgoj vinove loze, voća i povrća koje nastaje vrlo dugotrajno i čini mala, ali iznimno značajna plodna područja Primorske Hrvatske.

Pedologija je znanost koja se bavi proučavanjem tla.

Šume hrasta kitnjaka, običnog graba i bukve najraširenije su šume na pobrđima Panonske Hrvatske (Medvednica, Psunj,...).

Osim vuka, medvjeda i risa koji žive u šumama Gorske Hrvatske treba spomenuti i srne, jelene, divlje svinje,...