Na području Hrvatske možemo pronaći iduće klimatske tipove: umjereno topla vlažna s vrućim ljetima, vlažna snježno-šumska klima, umjereno topla vlažna s toplim ljetima te sredozemna klima s vrućim ljetima.

Čitava Nizinska Hrvatska bilježi umjereno toplu vlažnu klimu s toplim ljetima. Premda je klimatski tip isti, različiti dijelovi Nizinske Hrvatske bilježe manje razlike u klimi, npr. idući prema istoku Hrvatske, količina padalina se značajno smanjuje i sl.

Gorska Hrvatska bilježi, u prosjeku, najniže temperature, najmanju osunčanost i najviše padalina. Većina tog dijela Hrvatske bilježi umjereno toplu vlažnu klimu s toplim ljetom, kao i ostatak zemlje, no najviši dijelovi bilježe vlažnu snježno-šumsku klimu te čine najhladnije dijelove države.

Sredozemna klima s vrućim i suhim ljetom u Hrvatskoj prostire se u obalnom dijelu te unutrašnjosti uz obalu na prostoru Južnog Hrvatskoj Primorja. Navedena područja imaju sušno razdoblje ljeti, a padaline su koncentrirane najviše zimi, a najviša srednja mjesečna temperatura zraka prelazi 25 stupnjeva Celzijevih.

Umjereno topla vlažna klima s toplim ljetom u Hrvatskoj pruža se na prostoru Nizinske Hrvatske, većem dijelu Gorske Hrvatske te na istoku Istre.

Zbog utjecaja Jadranskog mora koje smanjuje razlike u zimskim i ljetnim temperaturama, zime u Primorskoj Hrvatskoj su blage i toplije nego u ostatku Hrvatske.

Vlažna nježno-šumska klima u Hrvatskoj prostire se u najvišim dijelovima kao što je Zavižan. Obilježja su joj velika količina padalina, svježa ljeta te hladne zime.

Sredozemnu klimu s vrućim ljetima još nazivamo i klimom masline s obzirom da maslini najbolje odgovaraju uvjeti sredozemne klime. Usto, maslina je jedna od najkarakterističnijih biljaka ove klime, pa ju, primjerice, pronalazimo širom Sredozemlja.

Obalni dio srednjeg i južnog dijela Primorske Hrvatske te dalmatinske otoke karakterizira sredozemna klima s vrućim ljetima. Sjeverni dijelovi Primorske Hrvatske, premda se također nalaze u obalnom području, bilježe umjereno toplu vlažnu klimu s vrućim ljetima.

Najviši dijelovi Dinarida bilježe klimatski tip pod nazivom vlažna snježno-šumska klima i jedini su dijelovi Hrvatske koji nemaju klimatski tip unutar C razreda.

Smještajem u sjevernom umjerenom pojasu na Hrvatsku djeluju i glavni zapadni vjetrovi koji donose tople i vlažne zračne mase na kopno.

Prilagodbe dalmatinskih biljaka na mediteransku klimu:
Duboko korijenje omogućava crpljenje vode iz dubljih slojeva tla.
Igličasto lišće smanjuje gubitak vode isparavanjem.
Tvrde iglice smanjuju transpiraciju i štite od isušivanja.

Zbog rastućeg utjecaja kontinentalnosti, količina padalina je sve niža idući prema istoku Hrvatske pa je Istočna Hrvatska dio zemlje s najmanjom količinom padalina.

Umjereno topla vlažna klima s toplim ljetom u Hrvatskoj pruža se na prostoru Nizinske Hrvatske, većem dijelu Gorske Hrvatske te na istoku Istre.

Na klimu Hrvatske značajno utječe njen smještaj u sjevernom umjerenom pojasu, Jadransko more koje smanjuje razlike ljetnih i zimskih temperatura te Dinaridi koji su reljefna prepreka između obale i unutrašnjosti zemlje.

Za razliku od juga Primorske Hrvatske koja bilježi sredozemnu klimu, sjeverni dio Primorske Hrvatske i unutrašnjost Dalmacije bilježe umjereno toplu vlažnu klimu s toplim ljetima. Na tom području nešto je veća količina padalina uz svježije zime.

Na klimu Hrvatske značajno utječe njen smještaj u sjevernom umjerenom pojasu, Jadransko more koje smanjuje razlike ljetnih i zimskih temperatura te Dinaridi koji su reljefna prepreka između obale i unutrašnjosti zemlje.

Umjereno topla vlažna klima s toplim ljetom u Hrvatskoj pruža se na prostoru Nizinske Hrvatske, većem dijelu Gorske Hrvatske te na istoku Istre. Samim time, pruža se i na prostoru glavnog grada Hrvatske - Zagreba.

Zbog rastućeg utjecaja kontinentalnosti, količina padalina je sve niža idući prema istoku Hrvatske pa je Istočna Hrvatska dio zemlje s najmanjom količinom padalina.

Zbog smještaja u sjevernom umjerenom pojasu, na području Hrvatske prevladavaju umjereno tople kišne klime (C razred). Od klimatskih tipova ističu se umjereno topla vlažna klima te sredozemna klima, a samo najviši dijelovi Hrvatske nemaju klimu C razreda, već vlažnu snježno-šumsku klimu koja pripada D klimatskom razredu.

Umjereno topla vlažna klima s vrućim ljetom u Hrvatskoj prostire se na području u zapadnom dijelu Istre, Kvarneru i Kvarnerskim otocima te u Dalmatinskoj Zagori.

Najviše srednje siječanjske temperature zraka u Hrvatskoj imaju priobalni dijelovi s naglaskom na južni dio primorja. Najniže srednje siječanjske temperature zraka u Hrvatskoj imaju dijelovi Gorske Hrvatske zbog utjecaja nadmorske visine.

Kao i čitava Nizinska Hrvatska, i veći dio Gorske Hrvatske bilježi umjereno toplu vlažnu klimu s toplim ljetima. Manji, ponajprije najviši dijelovi Gorske Hrvatske bilježe vlažnu snježno-šumsku klimu.

Umjereno toplu vlažnu klimu s toplim ljetima nazivamo još i klimom bukve s obzirom da je izvorna vegetacija u toj klimi šuma bukve. To možemo vidjeti i na prostoru Hrvatske s obzirom da šume bukve prevladavaju u većem dijelu Gorske Hrvatske i reljefno višim područjima Nizinske Hrvatske.