Tipovi klima u Hrvatskoj

Sredozemna klima s vrućim i suhim ljetom u Hrvatskoj prostire se u obalnom dijelu te unutrašnjosti uz obalu na prostoru Južnog Hrvatskoj Primorja. Navedena područja imaju sušno razdoblje ljeti, a padaline su koncentrirane najviše zimi, a najviša srednja mjesečna temperatura zraka prelazi 25 stupnjeva Celzijevih.

Umjereno topla vlažna klima s toplim ljetom u Hrvatskoj pruža se na prostoru Nizinske Hrvatske, većem dijelu Gorske Hrvatske te na istoku Istre.

Umjereno topla vlažna klima s toplim ljetom u Hrvatskoj pruža se na prostoru Nizinske Hrvatske, većem dijelu Gorske Hrvatske te na istoku Istre. Samim time, pruža se i na prostoru glavnog grada Hrvatske - Zagreba.

Dinaridi na klimu Hrvatsku utječu na način da sprječava prodore zračnih masa za zapada prema istoku. Osim toga, Dinaridi umanjuju utjecaj Jadranskog mora na kontinentalni dio Hrvatske.

Zbog smještaja u sjevernom umjerenom pojasu, na području Hrvatske prevladavaju umjereno tople kišne klime (C razred). Od klimatskih tipova ističu se umjereno topla vlažna klima te sredozemna klima, a samo najviši dijelovi Hrvatske nemaju klimu C razreda, već vlažnu snježno-šumsku klimu koja pripada D klimatskom razredu.

Čitava Nizinska Hrvatska bilježi umjereno toplu vlažnu klimu s toplim ljetima. Premda je klimatski tip isti, različiti dijelovi Nizinske Hrvatske bilježe manje razlike u klimi, npr. idući prema istoku Hrvatske, količina padalina se značajno smanjuje i sl.

Neki od najvažnijih čimbenika koji utječu na klimu Hrvatske su: raspored kopna i mora, reljef, nadmorska visina, geografska širina (sjeverni umjereni toplinski pojas),...

Kao i čitava Nizinska Hrvatska, i veći dio Gorske Hrvatske bilježi umjereno toplu vlažnu klimu s toplim ljetima. Manji, ponajprije najviši dijelovi Gorske Hrvatske bilježe vlažnu snježno-šumsku klimu.

U Hrvatskoj razlikujemo dva klimatska razreda, a to su umjereno tople vlažne klime i snježno-šumske klime. Od tipova klime razlikujemo četiri tipa klime, a to su: a) sredozemna klima s vrućim i suhim ljetomb) umjereno topla vlažna klima s toplim ljetom c) umjereno topla vlažna klima s vrućim ljetom d) vlažna snježno-šumska klima

Biljke rasprostranjene u području sredozemne klime imaju deblje stabljike, iglice ili dlakavo lišće kako bi smanjile gubitak vode. Korijenje biljaka je duboko kako bi došlo do vode koja se nalazi na većim dubinama. Primjeri biljaka koje su rasprostranjene u spomenutoj klimi su naranče, limun, masline,...

Obilježja sredozemne klime s vrućim ljetom u Hrvatskoj su da su ljeta suha i vruća dok su zime blage s padalinama. Zime su blage zbog utjecaja mora koje ublažava temperature zimi.

Jadransko more ima najveći utjecaj na klimu priobalnog dijela Republike Hrvatske. More ima svojstvo da se sporije zagrijava i hladi te tako ublažava ljeti i zime temperature na kopnu. Utjecaj Jadranskog mora ograničen je zbog pružanja Dinarida.

Vlažna nježno-šumska klima u Hrvatskoj prostire se u najvišim dijelovima kao što je Zavižan. Obilježja su joj velika količina padalina, svježa ljeta te hladne zime.

Vlažna snježno-šumska klima u Hrvatskoj prostire se u najvišim dijelovima Hrvatske (prostor Dinarida). Ljeta u ovom tipu klime su topla i vlažna, a zime su hladne. Najraširenija vegetacija u ovoj klimi su vazdazelene šume (npr. jela i bor).

Najviše srednje srpanjske temperature zraka u Hrvatskoj imaju priobalni dijelovi te istok Hrvatske. Najniže srednje srpanjske temperature zraka u Hrvatskoj imaju dijelovi Gorske Hrvatske zbog utjecaja nadmorske visine.

Sredozemna klima s vrućim ljetom u Hrvatskoj prostire se u dalmatinskom priobalju i dalmatinskim otocima.

Raspodjela srednje godišnje količine padalina pokazuje nam kako najveću količinu padalina u Hrvatskoj primaju dijelovi gdje se pružaju Dinaridi. Najkišovitiji dio je onaj oko Risnjaka, dok najmanje padalina primaju krajnji sjever Hrvatske te istok Slavonije i Baranja.

Umjereno topla vlažna klima s vrućim ljetom u Hrvatskoj prostire se na području u zapadnom dijelu Istre, Kvarneru i Kvarnerskim otocima te u Dalmatinskoj Zagori.

Hrvatska je smještena u sjevernom umjerenom toplinskom pojasu, gotovo u njegovom središnjem dijelu, a takav smještaj imao je utjecaj na rasprostranjenost klima u Hrvatskoj. Smještajem u sjevernom umjerenom pojasu na Hrvatsku djeluju i glavni zapadni vjetrovi koji donose tople i vlažne zračne mase na kopno.

Najviši dijelovi Dinarida bilježe klimatski tip pod nazivom vlažna snježno-šumska klima i jedini su dijelovi Hrvatske koji nemaju klimatski tip unutar C razreda.

Umjereno topla vlažna klima s toplim ljetom u Hrvatskoj pruža se na prostoru Nizinske Hrvatske, većem dijelu Gorske Hrvatske te na istoku Istre.

Najviše srednje siječanjske temperature zraka u Hrvatskoj imaju priobalni dijelovi s naglaskom na južni dio primorja. Najniže srednje siječanjske temperature zraka u Hrvatskoj imaju dijelovi Gorske Hrvatske zbog utjecaja nadmorske visine.

Gorska Hrvatska bilježi, u prosjeku, najniže temperature, najmanju osunčanost i najviše padalina. Većina tog dijela Hrvatske bilježi umjereno toplu vlažnu klimu s toplim ljetom, kao i ostatak zemlje, no najviši dijelovi bilježe vlažnu snježno-šumsku klimu te čine najhladnije dijelove države.

Zbog rastućeg utjecaja kontinentalnosti, količina padalina je sve niža idući prema istoku Hrvatske pa je Istočna Hrvatska dio zemlje s najmanjom količinom padalina.

Prilagodbe dalmatinskih biljaka na mediteransku klimu:Duboko korijenje omogućava crpljenje vode iz dubljih slojeva tla.Igličasto lišće smanjuje gubitak vode isparavanjem.Tvrde iglice smanjuju transpiraciju i štite od isušivanja.

Umjereno toplu vlažnu klimu s toplim ljetima nazivamo još i klimom bukve s obzirom da je izvorna vegetacija u toj klimi šuma bukve. To možemo vidjeti i na prostoru Hrvatske s obzirom da šume bukve prevladavaju u većem dijelu Gorske Hrvatske i reljefno višim područjima Nizinske Hrvatske.

Za razliku od juga Primorske Hrvatske koja bilježi sredozemnu klimu, sjeverni dio Primorske Hrvatske i unutrašnjost Dalmacije bilježe umjereno toplu vlažnu klimu s toplim ljetima. Na tom području nešto je veća količina padalina uz svježije zime.

Zbog utjecaja Jadranskog mora koje smanjuje razlike u zimskim i ljetnim temperaturama, zime u Primorskoj Hrvatskoj su blage i toplije nego u ostatku Hrvatske.

Zbog rastućeg utjecaja kontinentalnosti, količina padalina je sve niža idući prema istoku Hrvatske pa je Istočna Hrvatska dio zemlje s najmanjom količinom padalina.

Smještajem u sjevernom umjerenom pojasu na Hrvatsku djeluju i glavni zapadni vjetrovi koji donose tople i vlažne zračne mase na kopno.

Sredozemnu klimu s vrućim ljetima još nazivamo i klimom masline s obzirom da maslini najbolje odgovaraju uvjeti sredozemne klime. Usto, maslina je jedna od najkarakterističnijih biljaka ove klime, pa ju, primjerice, pronalazimo širom Sredozemlja.

Umjereno topla vlažna klima s toplim ljetom u Hrvatskoj najrašireniji je tip klime u Hrvatskoj, a prostire se u Nizinskoj Hrvatskoj, unutrašnjosti Istre te dijelu Gorske Hrvatske. Ljeta su topla, a na istoku Hrvatske i vruća, a padaline su zastupljene tijekom cijele godine. Najveći klimatski čimbenik na prostorima u Hrvatskoj s ovim tipom klime je utjecaj kopna koje se brzo grije i hladi pa ljeti uzrokuje visoke temperature, a zimi se brzo hladi pa temperature padaju i ispod 0 stupnjeva Celzijevih.

Umjereno topla vlažna klima s vrućim ljetom u Hrvatskoj prostire se u Dalmatinskoj zagori, dijelu velebitskog priobalja te priobalnom dijelu Istre i kvarnerskim otocima. Ljeta su vruća, a zime hladnije dok su padaline zastupljene tijekom cijele godine.