Klimatski elementi - temperatura zraka i tlak zraka

Troposfera je najniži i najgušći sloj atmosfere. S obzirom da Sunčeve zrake zagrijavaju površinu Zemlje stoga je najniži sloj Zemlje ujedno i onaj najtopliji.

Što je tijelo tamnije ima veću sposobnost upijanja sunčeve svjetlosti. Tako na primjer preko ljeta ako ostavimo crni i bijeli automobil na parkiralištu i mjerimo temperature u njima kroz neko vrijeme vidjet ćemo kako je crni auto doživio veće zagrijavanje u odnosu na bijeli.

Topli zrak je lakši od hladnog zraka te se zbog toga izdiže u visine, a hladni zrak ostaje pri tlu.

Termometar je sprava za mjerenje temperature zraka, a mjerna jedinica kojom se iskazuje temperatura zraka je stupanj Celzijev (°C).

Za izražavanje tlaka zraka najčešće se koristi mjerna jedinica hektopaskal (hPa), a mjerne jedinice Celzijev stupanj (°C) i Fahrenheit (°F) koriste se za izražavanje temperature zraka.

U pravilu, najhladniji dio dana je u zoru, zbog duljeg razdoblja bez Sunčeve energije tijekom noći kada se Zemljina površina hladi.

Na mjestima gdje se zrak zagrijava i uzdiže nastaje polje niskog tlaka zraka koje uvjetuje postanak naoblake i padalina. Drugim riječima. na područjima niskog tlaka zraka možemo očekivati oblačno i kišovito vrijeme.

Temperatura zraka opada s porastom nadmorske visine. Porastom nadmorske visine za 100m temperatura zraka opada za 0,5 stupnjeva Celzijevih. Isto tako, smanjenjem nadmorske visine za 100m temperatura zraka raste za 0,5 stupnjeva Celzijevih.

Ultraljubičasto zračenje je oblik zračenja koje nam dolazi od Sunca. Ultraljubičasto zračenje ima utjecaj na ljudsko zdravlje jer potiče stvaranje vitamina D, ali utječe i na tamnjenje kože. Osim što može imati pozitivne utjecaje, ultraljubičasto zračenje može imati i negativne posljedice gdje pri velikom izlaganju istome mogu nastati melanomi.

Ciklone - područja niskog tlaka zraka u kojemu zrak uz površinu struji od rubova prema središtu - karakterizira nestabilno, oblačno i kišovito vrijeme.

Područje visokog tlaka zraka u kojemu zrak uz površinu struji od središta prema rubovima naziva se anticiklona. Ciklone donose stabilno i vedro vrijeme.

Uređaj kojim mjerimo temperaturu zraka naziva se termometar, a temperaturu tijela mjerimo uređajem koji se naziva toplomjer.

Ciklona je područje tlaka zraka nižeg od 1013hPa gdje zrak struji od rubova prema središtu. Nastaju tako da se hladni zrak s polarnih područja sudara s toplim zrakom iz područja ekvatora. Ciklone donose nestabilno vrijeme, a na meteorološkim kartama su označene slovima N ili C.

Na mjestima gdje se zrak hladi i spušta nastaje polje visokog tlaka zraka koje uvjetuje razvedravanje. Veća područja visokog tlaka zraka gdje zrak prizemno struji od središta prema rubovima nazivamo anticiklonama.

Vjetar je strujanje zraka koje nastaje zbog razlika u tlaku zraka. S obzirom na to da nastaje zbog tih razlika, vjetar uvijek struji iz područja višeg u područje nižeg tlaka zraka. Što su razlike u tlaku veće, brzina vjetra je veća.

Porastom nadmorske visine i udaljavanjem od Zemljine površine temperatura se u pravilu smanjuje. Konkretno, u pravilu se za svakih 200 metara porasta nadmorske visine temperatura zraka smanji za 1°C.

Tlak zraka mjerimo uređajem koji se naziva barometar. Termometar služi za mjerenje temperature, higrometar za mjerenje vlage zraka, a anemometar za mjerenje brzine vjetra.

Tlak zraka predstavlja težinu stupca zraka kojim zrak pritišće Zemljinu površinu na površini od 1m kvadratnog.

Ciklona je područje tlaka zraka nižeg od 1013hPa gdje zrak struji od rubova prema središtu. Ciklone donose nestabilno vrijeme, a na meteorološkim kartama su označene slovima N ili C.

Srednja dnevna temperatura zraka pokazatelj je koji nam govori kolika je u prosjeku bila temperatura u jednome danu. Računa se tako da se temperatura zraka u 7h zbroji s onom izmjerenom u 14h i doda im se dva puta temperatura izmjerena u 21h, a zbroj se naposljetku podjeli s 4.

U pravilu, najtopliji dio dana je u rano poslijepodne, nakon najsnažnijeg zagrijavanja Zemljine površine Sunčevom energijom.

Faktori o kojima ovisi tlak zraka su: nadmorska visina, temperatura i vlaga u zraku. Porastom nadmorske visine tlak opada. Porastom temperature zrak je lakši te se izdiže i na tome području nastaje niski tlak zraka i obratno.

Uobičajena stopa pada temperature porastom nadmorske visine iznosi 1°C svakih 200 m nadmorske visine. S obzirom na to da je Sljeme za 900 m (1000-100) više od Zagreba, za 4,5°C je hladnije (900/200=4,5). Ako je temperatura zraka u Zagrebu 15,5°C, a na Sljemenu 4,5°C hladnija, konačan odgovor je da je na Sljemenu temperatura zraka 11°C.

Sunčeve zrake ne zagrijavaju Zemljinu površinu jednako kroz cijeli dan. U jutarnjim i večernjim satima nešto su niže temperature, dok je najtopliji dio dana iza podneva kada je zagrijavanje najjače.

Područje niskog tlaka zraka u kojemu zrak uz površinu struji od rubova prema središtu naziva se ciklona. Ciklone donose nestabilno vrijeme, naoblaku i padaline.

Za izražavanje temperature zraka u Hrvatskoj se najčešće koristi mjerna jedinica Celzijev stupanj (°C), u nekim dijelovima svijeta (npr. SAD) Fahrenheit (°F), dok se hektopaskal (hPa) koristi za izražavanje tlaka zraka, a hektolitar (hL) za obujam.

Prosječni tlak zraka na morskoj razini iznosi 1013 hektopaskala (hPa). Takav tlak zraka još nazivamo i normalnim tlakom zraka. Tlak zraka viši od 1013 hPa nazivamo visokim, a niži niskim.

Vjetar je strujanje zraka koje nastaje zbog razlika u tlaku zraka. S obzirom na to da nastaje zbog tih razlika, vjetar uvijek struji iz područja višeg u područje nižeg tlaka zraka. Porastom razlika u tlaku zraka, brzina vjetra je veća.

Anticiklona je područje tlaka zraka višeg od 1013hPa gdje zrak struji od središta prema rubovima. Anticiklone donose stabilno vrijeme, a na meteorološkim kartama su označene slovima V ili A.

Normalni tlak zraka iznosi 1013hPa, a vrijednosti veće od toga nazivamo visokim tlakom zraka, a manje vrijednosti niskim tlakom zraka.

Najvažniji izvor energije na Zemlji je Sunce. Sunčeve zrake zagrijavaju površinu Zemlje i atmosferu te pokreću atmosferske procese.

Barometar je sprava za mjerenje tlaka zraka. Tlak zraka iskazuje se dvjema mjernim jedinicama, a to su bar i hektopaskal.

Atmosfera se zagrijavanja pomoću sunčevih zraka. Sunčeve zrake prolaze kroz svemir i atmosferu i dolaze do površine Zemlje koja dio svjetlosti odbije, a dio upije. Zemljina podloga upijenom temperaturom zagrijava zrak oko sebe i tako najniži sloj atmosfere.

Porast tlaka zraka nad nekim prostorom uzrokuje razvedravanje i nestanak naoblake. Drugim riječima na područjima visokog tlaka zraka možemo očekivati postojano i vedro vrijeme.

Tlak zraka opada s porastom visine jer stupac kojim zrak pritišće površinu Zemlje je manji. Stoga je najveći tlak zraka na morskoj razini.

Prosječnu dnevnu temperaturu dobivamo tako da zbrojimo temperaturne vrijednosti u 7, 14 i dvaput vrijednost u 21 sat te dobiveni zbroj podijelimo s četiri.

Na mjestima gdje se zrak zagrijava i uzdiže nastaje polje niskog tlaka zraka koje uvjetuje postanak naoblake i padalina. Veća područja niskog tlaka zraka u kojima prizemno zrak struji od rubova prema središtu nazivamo ciklonama.

Vjetrovima dodajemo strane svijeta s obzirom na smjer iz kojega pušu, pa npr. sjeverni vjetrovi pušu sa sjevera prema jugu, a istočni vjetrovi sa istoka prema zapadu.

Anticiklone - područja visokog tlaka zraka u kojemu zrak uz površinu struji od središta prema rubovima - karakterizira stabilno i vedro vrijeme.

Porastom nadmorske visine i udaljavanjem od Zemljine površine temperatura se u pravilu smanjuje. Konkretno, u pravilu se za svakih 200 metara porasta nadmorske visine temperatura zraka smanji za 1°C.

Prosječna dnevna temperatura toga mjesta za navedeni dan je 5°C. Tu vrijednost dobijemo zbrojem temperaturnih vrijednosti u 7, 14 i dvaput vrijednost u 21 sat (4+8+4×2=20) te dobiveni zbroj podijelimo s četiri (20/4=5).

Vjetar je strujanje zraka koje se odvija od područja visokog tlaka zraka prema području niskog tlaka zraka.

Vjetar je strujanje zraka koje nastaje zbog razlika u tlaku zraka. S obzirom na to da nastaje zbog tih razlika, vjetar uvijek struji iz područja višeg u područje nižeg tlaka zraka. Što su razlike u tlaku veće, brzina vjetra je veća.