Prostorno kretanje stanovništva Hrvatske

Najviše iseljenika iz Hrvatske, njih oko milijun i pol, živi na području Sjeverne Amerike, prvenstveno u Kanadi i SAD-u. Osim Sjeverne Amerike, valja spomenuti i Južnu Ameriku gdje živi oko pola milijuna hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka te Australiju i Novi Zeland gdje ih živi oko 300 tisuća.

Njemačka je članica EU s preko 300 000 Hrvata. Hrvati su u Njemačkoj pronašli određene privlačne faktore koji su ih potaknuli na migraciju.

Danas u Hrvatskoj su najčešće migracije iz sela u gradove. Osim preseljavanja u gradove koji imaju više funkcija i sadržaja u Hrvatskoj se dešavaju i migracije iz unutrašnjosti na obalu gdje je razvijen tercijarni sektor djelatnosti.

Drugi iseljenički val započeo je krajem 19. stoljeća, a uzrok je za početak bila bolest vinove loze, a kasnije utjecaji Prvog svjetskog rata.

Hrvati su se kroz prvi iseljenički val iseljavali u susjedne države npr. Italiju (Moliški Hrvati), zapadnu Rumunjsku (Karaševci), južnu Mađarsku , Slovačku, Austriju (Gradišće). Nakon povlačenja Osmanlija na prostor Slavonije naseljavaju se stanovnici iz tadašnjeg Habsburškog Carstva.

Hrvati su se kroz prvi iseljenički val iseljavali u susjedne države npr. Italiju (Moliški Hrvati), zapadnu Rumunjsku (Karaševci), južnu Mađarsku , Slovačku, Austriju (Gradišće). Nakon povlačenja Osmanlija na prostor Slavonije naseljavaju se stanovnici iz tadašnjeg Habsburškog Carstva.

Hrvati su se u trećem iseljeničkom valu najviše selili u Južnu i Sjevernu Ameriku te Australiju.

Hrvati su se kroz prvi iseljenički val iseljavali u susjedne države npr. Italiju (Moliški Hrvati), zapadnu Rumunjsku (Karaševci), južnu Mađarsku , Slovačku, Austriju (Gradišće). Nakon povlačenja Osmanlija na prostor Slavonije naseljavaju se stanovnici iz tadašnjeg Habsburškog Carstva.

Hrvati su se kroz prvi iseljenički val iseljavali u susjedne države npr. Italiju (Moliški Hrvati), zapadnu Rumunjsku (Karaševci), južnu Mađarsku , Slovačku, Austriju (Gradišće). Nakon povlačenja Osmanlija na prostor Slavonije naseljavaju se stanovnici iz tadašnjeg Habsburškog Carstva.

Zbog političkih razloga, nakon Drugog svjetskog rata prostor Hrvatske napušta velik broj Hrvata koji su otišli u Južnu i Sjevernu Ameriku te Australiju. Ipak, značajan udio iseljenih činili su i Nijemci (prvenstveno iz Slavonije) te Talijani (iz Istre).

Treći iseljenički val dogodio se nakon Drugog svjetskog rata i trajao je 30-ak godina. Uzroci iseljavanja bili su politički i gospodarski. Kroz treći iseljenički val veliki dio Hrvata je otišao i na \"privremeni rad\" u zapadnoeuropske države (Njemačka, Italija, Francuska,...).

Zbog velikih iseljavanja Hrvata u prošlosti imamo u svijetu gradove s velikim brojem Hrvata. Tako na primjer u Johanesburgu je najveća koncetracija Hrvata u Africi, a npr. Auckland je najveći grad po broju Hrvata u Novom Zelandu,.

Nelspruitu/Bloemfontein

Posljednje intenzivnije iseljavanje je počelo svjetskom gospodarskom krizom 2009. godine i pristupom Hrvatske Europskoj uniji 2013. godine. Razlog tome ponajprije je otvaranje tržišta rada ostalih država Europske unije ulaskom Hrvatske u tu zajednicu.

Iseljavanje Hrvata nakon gospodarske krize i ulaska u Europsku uniju i dalje se nastavilo. Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju otvorilo se novo tržište rada koje je iskoristilo najviše mlado i obrazovano stanovništvo koje napušta državu zbog čega dolazi do negativnih posljedica u dobnoj strukturi.

Hrvati su se kroz prvi iseljenički val iseljavali u susjedne države npr. Italiju (Moliški Hrvati), zapadnu Rumunjsku (Karaševci), južnu Mađarsku , Slovačku, Austriju (Gradišće). Nakon povlačenja Osmanlija na prostor Slavonije naseljavaju se stanovnici iz tadašnjeg Habsburškog Carstva.

Tijekom povijesti, zabilježena su 4 iseljenička vala stanovništva Hrvatske. Prvi se odvio kao posljedica osmanskih prodora od 15. do 18. st., drugi na prijelazu s 19. na 20. st., treći nakon Drugog svjetskog rata i posljednji, četvrti, nakon Domovinskog rata.

Nakon Drugog svjetskog rata, započinje treći iseljenički val uslijed političkih i gospodarskih potisnih faktora. U tom razdoblju, zbog političkih razloga prostor Hrvatske napušta velik broj Hrvata koji su otišli u Južnu i Sjevernu Ameriku te Australiju. Ipak, značajan udio iseljenih činili su i Nijemci (prvenstveno iz Slavonije) te Talijani (iz Istre).

Četvrti iseljenički val uzrokovan je Domovinskim ratom i gospodarskom krizom koja se desila 2008. godine. Kroz navedeni iseljenički val stanovništvo se uglavnom selilo na zapad i u središte Europe.

Zbog velikih iseljavanja Hrvata u prošlosti imamo u svijetu gradove s velikim brojem Hrvata. Tako na primjer u Johanesburgu je najveća koncetracija Hrvata u Africi, a npr. Auckland je najveći grad po broju Hrvata u Novom Zelandu,.

Krajem 19. i početkom 20. st. započeo je drugi iseljenički val kada zbog bolesti vinove loze, a kasnije i političkih te gospodarskih razloga, stanovništvo iseljava ponajprije u SAD, Čile, Argentinu i Kanadu. Tijekom tog iseljeničkog vala iselilo se oko pola milijuna stanovnika što ga čini najvećim iseljeničkim valom.

Iseljavanje Hrvata nakon gospodarske krize i ulaska u Europsku uniju i dalje se nastavilo. Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju otvorilo se novo tržište rada koje je iskoristilo najviše mlado i obrazovano stanovništvo koje napušta državu zbog čega dolazi do negativnih posljedica u dobnoj strukturi.

Prvi iseljenički val posljedica je prodora Osmanlija te ratova koji su s njima vođeni od 15. do 18. stoljeća. U tom razdoblju iseljenici s područja Hrvatske odlazili su na područja južne Italije, zapadne Rumunjske, južne Mađarske, Srbije, Slovačke i Austrije.

Hrvati su se u drugom iseljeničkom valu selili u Novi svijet, uglavnom u SAD, Čile, Argentinu i Kanadu. Pretpostavlja se da je u ovome valu iselilo oko 500 000 Hrvata.

Hrvati su se kroz prvi iseljenički val iseljavali u susjedne države npr. Italiju (Moliški Hrvati), zapadnu Rumunjsku (Karaševci), južnu Mađarsku , Slovačku, Austriju (Gradišće). Nakon povlačenja Osmanlija na prostor Slavonije naseljavaju se stanovnici iz tadašnjeg Habsburškog Carstva.

Hrvatska osim što je gubila stanovništvo kroz iseljeničke valove, kroz iste iseljeničke valove dio stanovništva je i došao u Hrvatsku. Tako su u prvom iseljeničkom valu stanovnici bježeći pred Osmanlijama s istoka svoje skrovište našli u Hrvatskoj, a drugoj polovici 20. stoljeća stanovnici iz Jugoslavije dolazili u razvijenu Slavoniju.

Prvi iseljenički val iz Hrvatske započeo je u 15. stoljeću uslijed napada Osmanskog carstva. Prvi val trajao je sve do 18. stoljeća, a kroz prvi iseljenički val ponajviše se iseljavalo stanovništvo iz kontinentalne Hrvatske.

Hrvati su se kroz prvi iseljenički val iseljavali u susjedne države npr. Italiju (Moliški Hrvati), zapadnu Rumunjsku (Karaševci), južnu Mađarsku , Slovačku, Austriju (Gradišće). Nakon povlačenja Osmanlija na prostor Slavonije naseljavaju se stanovnici iz tadašnjeg Habsburškog Carstva.

Tijekom drugog iseljeničkog vala, najviše stanovnika se iselilo iz Dalmacije i s dalmatinskih otoka, koji su bili iznimno pogođeni bolešću vinove loze jer je vinogradarstvo bila najvažnija gospodarska djelatnost. Tijekom tog iseljeničkog vala iselilo se oko pola milijuna stanovnika što ga čini najvećim iseljeničkim valom.