Učitavam...
Prosječno gledajući, koliko djece rađaju žene u Hrvatskoj posljednjih nekoliko desetljeća?
U Hrvatskoj se u posljednjim desetljećima rađa 1,4 djece po ženi. Kako bi stanovništvo održalo prirodni rast, mora se rađati najmanje 2 djece po ženi (točnije 2,14). Imajući ovu činjenicu na umu, ne čudi kako Hrvatska bilježi kontinuirani prirodni pad posljednjih nekoliko desetljeća.
Koji od ovih odgovora točno opisuje kretanje stope rodnosti u Hrvatskoj u 21. stoljeću?
U 21. stoljeću, stopa rodnosti u Hrvatskoj pada, odnosno rađa se sve manje djece. Ipak, ovaj trend nije svojstven samo za Hrvatsku (iako je u nekoj mjeri pogoršan ekonomskim i društvenim prilikama, iseljavanjem mladih i sl.). Većina razvijenijih zemalja svijeta suočava se s padom broja rođene djece.
Kolike su stope rodnosti u Hrvatskoj u posljednjim desetljećima?
U 21. stoljeću stopa rodnosti u Hrvatskoj se kreće oko 9-10 promila, odnosno, svake godine se rodi oko 1% stanovništva Hrvatske. Promatrajući brojke, posljednjih se godina rađalo između 30 i 40 tisuća djece godišnje (36 508 djece rodilo se 2021. godine).
Kada je završio demografski prijelaz u Hrvatskoj?
Demografski prijelaz, odnosno prijelaz s visokih stopa nataliteta i mortaliteta na niske stope, u Hrvatskoj završava drugom polovicom 20. stoljeća. Iako su niske stope smrtnosti nakon završetka demografskog prijelaza krenule stagnirati, stopa rodnosti nastavila je padati zbog čega prirodni pad raste iz godine u godinu.
Kako nazivamo proces kojim društvo prelazi s visokih stopa rodnosti i smrtnosti na niske?
Prijelaz s visokih stopa nataliteta i mortaliteta na niske stope naziva se demografskim prijelazom. Na primjeru Hrvatske, visoke stope rodnosti i smrtnosti bile su prisutne do kraja 19. stoljeća kada je započeo demografski prijelaz, a završio se u drugoj polovici 20. stoljeća.
Koja od ovih godina obilježava početak prirodnog pada stanovništva u Hrvatskoj?
U Hrvatskoj se prirodni pad, odnosno veća stopa smrtnosti od one rodnosti, prvi puta bilježi 1991. godine. Uz iznimku kraja 90-ih godina prošlog stoljeća, prirodni pad stalan je do danas te raste iz godine u godinu, naročito posljednjih godina kada je razlika između broja rođenih i umrlih prešla brojku od 10 tisuća.
Koji od ovih pojmova NIJE uzrok sve većega prirodnog pada stanovništva u Hrvatskoj?
Brojni su uzroci prirodnog pada stanovništva u Hrvatskoj, a neki od najvažnijih su iseljavanje mladih (naročito trajno iseljavanje), sve manji broj djece po obitelji te sve kasnije osnivanje obitelji zbog dugotrajnijeg školovanja, kasnijeg zapošljavanja i ostalih faktora koje pomiču ulazak u brak i odlučivanje na djecu za nekoliko godina.
Ako znamo da je 2020. godine u Hrvatskoj bilo 36 tisuća rođenih i 57 tisuća umrlih, kolika je prirodna promjena u Hrvatskoj te godine?
Kako bismo izračunali prirodnu promjenu, oduzimamo smrtnost od rodnosti: rodnost (36.000) - smrtnost (57.000) = prirodna promjena (- 21.000). S obzirom da je u ovome slučaju prirodna promjena negativna, možemo reći kako je 2020. godine Hrvatska imala prirodni pad od 21 tisuću stanovnika.
Koja je glavna posljedica prirodnog pada stanovništva Hrvatske?
Starenje stanovništva je najvažnija posljedica prirodnog pada prisutnog u Hrvatskoj u posljednjih nekoliko desetljeća. Taj proces problematičan je jer se povećavanjem udjela starog stanovništva opterećuju zdravstveni i mirovinski sustav države.
Potkraj kojeg stoljeća u Hrvatskoj započinje demografski prijelaz?
Demografski prijelaz, odnosno prijelaz s visokih stopa nataliteta i mortaliteta na niske stope, u Hrvatskoj započinje potkraj 19. stoljeća. Razlog tome je poboljšanje životnih uvjeta i zdravstvene zaštite, kao i produljenje životnoga vijeka.
Tijekom demografskog prijelaza, stope rodnosti i smrtnosti prelaze:
Tijekom demografskog prijelaza, stope rodnosti i smrtnosti prelaze s visokih na niske. Na primjeru Hrvatske, visoke stope rodnosti i smrtnosti bile su prisutne do kraja 19. stoljeća kada je započeo demografski prijelaz, a završio se u drugoj polovici 20. stoljeća.