Prirodno kretanje stanovništva Hrvatske

Stope rodnosti i smrtnosti u Hrvatskoj u 19. stoljeću bile su visoke. Razlog k tomu su bile niske stope zdravstvene zaštite i loše razvijena higijena kao i slabe prehrambene navike stanovništva.

Demografski prijelaz u Hrvatskoj počinje krajem 19. stoljeća kada kreće prijelaz s visokih stopa rodnosti i smrtnosti na niske stope. Uzrok takvoj promjeni je poboljšanje životnih uvjeta i zdravstvene zaštite.

Prirodni pad u Hrvatskoj započeo je 1991. godine što se poklapa s Domovinskim ratom. Od 1998. godine taj prirodni pad je konstantan, odnosno od tada je svake godine u Hrvatskoj više umrlih nego rođenih.

Kako bismo izračunali prirodnu promjenu, oduzimamo smrtnost od rodnosti: rodnost (36.000) - smrtnost (57.000) = prirodna promjena (- 21.000). S obzirom da je u ovome slučaju prirodna promjena negativna, možemo reći kako je 2020. godine Hrvatska imala prirodni pad od 21 tisuću stanovnika.

Sredinom 20. stoljeća u Hrvatskoj stopa rodnosti se smanjuje zbog planiranja obitelji, zapošljavanja žena, iseljavanja mladog stanovništva,... Stope smrtnosti nastavile su padati daljnjim razvojem zdravstvene skrbi.

Starenje stanovništva je najvažnija posljedica prirodnog pada prisutnog u Hrvatskoj u posljednjih nekoliko desetljeća. Taj proces problematičan je jer se povećavanjem udjela starog stanovništva opterećuju zdravstveni i mirovinski sustav države.

Demografski prijelaz ili tranzicija u Hrvatskoj su završili u drugoj polovici 20. stoljeća kada su stope rodnosti i smrtnosti postale izrazito niske.

U Hrvatskoj se u posljednjim desetljećima rađa 1,4 djece po ženi. Kako bi stanovništvo održalo prirodni rast, mora se rađati najmanje 2 djece po ženi (točnije 2,14). Imajući ovu činjenicu na umu, ne čudi kako Hrvatska bilježi kontinuirani prirodni pad posljednjih nekoliko desetljeća.

Demografski prijelaz, odnosno prijelaz s visokih stopa nataliteta i mortaliteta na niske stope, u Hrvatskoj započinje potkraj 19. stoljeća. Razlog tome je poboljšanje životnih uvjeta i zdravstvene zaštite, kao i produljenje životnoga vijeka.

Prijelaz s visokih stopa nataliteta i mortaliteta na niske stope naziva se demografskim prijelazom. Na primjeru Hrvatske, visoke stope rodnosti i smrtnosti bile su prisutne do kraja 19. stoljeća kada je započeo demografski prijelaz, a završio se u drugoj polovici 20. stoljeća.

Uzroci koji su doveli do prirodnog pada u Hrvatskoj su svakako Domovinski rat, iseljavanje mladog stanovništva, teže i kasnije stupanje u brak i zasnivanje obitelji,...

Posljedice prirodnog pada u Hrvatskoj ogledaju se u povećanju udjela staroga stanovništva, odnosno u senilizaciji. Samo povećanje udjela staroga stanovništva uzrokuje opterećenje za zdravstveni i mirovinski sustav.

Bijela kuga je naziv za pojavu nataliteta nižeg od mortaliteta u nekom kraju, što dovodi do smanjenja broja stanovnika. Osobito je bila izražena u Slavoniji među starosjedilačkim stanovništvom (sustav jednog djeteta), kako bi se očuvao posjed od komadanja pri nasljeđivanju.

Demografski prijelaz, odnosno prijelaz s visokih stopa nataliteta i mortaliteta na niske stope, u Hrvatskoj završava drugom polovicom 20. stoljeća. Iako su niske stope smrtnosti nakon završetka demografskog prijelaza krenule stagnirati, stopa rodnosti nastavila je padati zbog čega prirodni pad raste iz godine u godinu.

U 21. stoljeću stopa rodnosti u Hrvatskoj se kreće oko 9-10 promila, odnosno, svake godine se rodi oko 1% stanovništva Hrvatske. Promatrajući brojke, posljednjih se godina rađalo između 30 i 40 tisuća djece godišnje (36 508 djece rodilo se 2021. godine).

Tijekom demografskog prijelaza, stope rodnosti i smrtnosti prelaze s visokih na niske. Na primjeru Hrvatske, visoke stope rodnosti i smrtnosti bile su prisutne do kraja 19. stoljeća kada je započeo demografski prijelaz, a završio se u drugoj polovici 20. stoljeća.

U Hrvatskoj su sve županije 2017. godine imale negativne stope prirodne promjene, odnosno prirodni pad stanovništva. Najmanji prirodni pad zabilježen je u Gradu Zagrebu, a najveći je zabilježen u Ličko-senjskoj županiji.