Prirodna promjena i biološka struktura stanovništva

Rodnost ili broj rođenih označava broj rođenih u jednoj godini na nekome prostoru te je jedna od dvije odrednice općeg kretanja stanovništva.

Slabije razvijene zemlje u pravilu imaju visoku rodnost, značajno višu od visokorazvijenih zemalja zbog razloga kao što su tradicija rađanja velikog broja djece, neobrazovanost i dr. Visoka rodnost u tim državama izaziva i brojne probleme, kao što su nezaposlenost, prenapučenost, neadekvatna prehrana i obrazovanje itd.

3. faza je faza \"posttranzicije\" , a obilježja ove faze su niske stope rodnosti i niske stope smrtnosti. U ovoj fazi se nalaze visoko i srednje razvijene zemlje. Hrvatska je primjer države koja se nalazi u ovoj fazi. Stope smrtnosti su niske zbog dobrih životnih uvjeta, razvijene medicine, razvijene brige za stare... A stope rodnosti su niske jer se mladi okreću uglavnom razvoju karijera, smanjuje se broj sklopljenih brakova,...

Demografska tranzicija je prijelaz s visokih stopa smrtnosti i rodnosti na niske stope smrtnosti i rodnosti.

Područja s visokim prirodnim prirastom su uglavnom prostori koji su slabije gospodarski razvijeni, a uzroci visokih prirodnog prirasta su: tradicija, neobrazovanost,... Visoki prirodni prirast u slabije razvijenim državama može dovesti do gladi, nedostatka vode,...

Prema starosti imamo tri dobne skupine: mlado (0-14 godina), zrelo (15-64 godine) i staro (65+ godina). Gornja granica mladog stanovništva je 14 godina jer se tada završava obavezno školovanje u Hrvatskoj.

Dobna struktura je sastav stanovništva prema dobi, odnosno dobnim skupinama. Dobne skupine su: mlado (0-14 godina, nekada i do 19 godina ide gornja granica), zrelo (15-64 godine) i staro (65+ godina).

Dijagram kojim se prikazuje biološka struktura stanovništva naziva se dobno-spolni dijagram, odnosno dijagram dobno-spolne strukture stanovništva (ponekad se za njega koristi i naziv dobno-spolna ili populacijska piramida).

Niske stope prirodnog prirasta ili čak prirodni pad imaju uglavnom visokorazvijene države. Razlozi su u promjeni načina života koje je donijelo moderno društvo.

Stope rodnosti i smrtnosti pokazatelji su koji nam govore koliko se stanovnika rodilo/umrlo na 1000 stanovnika u jednoj godini, a izražava se u mjernoj jedinici koju zovemo promil.

Broj rođenih u nekom razdoblju na nekom području naziva se rodnost ili natalitet. Stopu rodnosti najčešće iskazujemo u promilima, odnosno kao broj rođenih na svakih tisuću stanovnika u razdoblju od jedne godine na određenom području.

Prirodna promjena je pojam koji označava razliku između broja rođenih i umrlih na nekom području u određenom razdoblju. Ukoliko je rodnost veća od smrtnosti, prirodna promjena je pozitivna pa ju nazivamo prirodnim porastom. U suprotnom, ukoliko je prirodna promjena negativna, radi se o prirodnom padu.

1. faza naziva se \"Predtranzicija\". Obilježja navedene faze su izuzetno visoke stope rodnosti i smrtnosti. Ovu etapu demografske tranzicije trenutno imaju izuzetno slabo razvijene zemlje svijeta gdje su medicina i higijena na niskim razinama.

Dijagram dobno-spolne strukture stanovništva ili često krivo nazivan dobno-spolnom piramidom je dijagram kojim se prikazuje biološka struktura stanovništva. Jedna strana dijagrama prikazuje muško, a druga žensko stanovništvo dok su dobne skupine podijeljene uglavnom na skupine po četiri godine (0-4, 5-9,...). Na donjoj osi nalazi se brojčana skala koja prikazuje % odnosno, udjele dobnih skupina.

Stopu rodnosti i smrtnosti obično računamo kao broj rođenih ili umrlih na svakih 1000 stanovnika u godini dana na nekom području. S obzirom da se iskazuje udio na tisuću stanovnika, ne koristimo postotke, već se stope iskazuju u promilima.

Stopa prirodne promjene je razlika između stope rodnosti i stope smrtnosti. Stopa prirodne promjene može biti negativna i pozitivna ovisno o stopama rodnosti i smrtnosti.

Stope rodnosti i smrtnosti u prošlosti su bile izrazito visoke. Danas razvojem medicine i higijene smrtnost se smanjila, ali zbog promjene tradicije i načina života smanjila se i rodnost na niske stope.

Populacijskom politikom nazivamo skup mjera kojima neke države pokušavaju utjecati na prirodno i opće kretanje broja stanovnika te riješiti probleme nastale nepovoljnim općim kretanjem broja stanovnika ili nepovoljnim dobno-spolnim sastavom stanovništva.

Žene dulje žive od muškaraca jer su žene otpornije na bolesti u kasnijim godinama života. U slabije razvijenim državama zbog izrabljivanja žena i teških uvjeta života one žive kraće. S druge strane rađa se više muške živorođene djece u odnosu na žensku djecu.

Prema starosti imamo tri dobne skupine: mlado (0-14 godina), zrelo (15-64 godine) i staro (65+ godina). Gornja granica mladog stanovništva je 14 godina jer se tada završava obavezno školovanje u Hrvatskoj, a za staro 65 godina jer se uglavnom sa 65 godina ide u mirovinu u Hrvatskoj.

Biološka struktura je grupiranje stanovništva prema dobi i spolu. Prema spolu razlikujemo muško i žensko stanovništvo, a prema starosti imamo tri dobne skupine: mlado (0-14 godina), zrelo (15-64 godine) i staro (65+ godina).

Stopa prirodne promjene je razlika između stope rodnosti i stope smrtnosti. Stopa prirodne promjene može biti negativna i pozitivna ovisno o stopama rodnosti i smrtnosti.

Prirodni prirast oblik je prirodne promjene kad je na nekome prostoru u jednoj godini više rođenih nego umrlih.

Pojavu kada u nekom razdoblju određeno područje ima više umrlih nego rođenih nazivamo negativnom prirodnom promjenom, odnosno skraćeno prirodnim padom. Suprotan pojam je pozitivna prirodna promjena, odnosno prirodni porast ili prirast.

Opće kretanje stanovništva ukupna je promjena broja stanovnika na nekom području u određenom razdoblju.

Biološka struktura stanovništva jest njegov sastav prema dobi i spolu. Grafički ju prikazujemo pomoću dijagrama dobno-spolne strukture stanovništva (koji se katkad naziva i dobno-spolna piramida) čiji nam izgled može pomoći prepoznati trendove kretanja stanovništva.

Prirodna promjena je razlika između broja rođenih i umrlih na nekome prostoru u jednoj godini.

Pojavu kada u nekom razdoblju određeno područje ima više umrlih nego rođenih nazivamo negativnom prirodnom promjenom, odnosno skraćeno prirodnim padom. Suprotan pojam je pozitivna prirodna promjena, odnosno prirodni porast ili prirast.

Broj umrlih u nekom razdoblju na nekom području naziva se smrtnost ili mortalitet. Stopu smrtnosti najčešće iskazujemo u promilima, odnosno kao broj umrlih na svakih tisuću stanovnika u razdoblju od jedne godine na određenom području.

Zbrajanjem prirodne promjene i selidbene promjene broja stanovnika dobivamo opće kretanje broja stanovnika. Stoga, kako bismo izračunali opće kretanje broja stanovnika, trebaju nam podaci o rođenima, umrlima, doseljenima i odseljenima.

Prema starosti imamo tri dobne skupine: mlado (0-14 godina), zrelo (15-64 godine) i staro (65+ godina). Svi stariji od 65 godina pripadaju starom stanovništvu.

Prema starosti imamo tri dobne skupine: mlado (0-14 godina), zrelo (15-64 godine) i staro (65+ godina). Gornja granica mladog stanovništva je 14 godina jer se tada završava obavezno školovanje u Hrvatskoj, a za staro 65 godina jer se uglavnom sa 65 godina ide u mirovinu u Hrvatskoj. Najveći dio Hrvata pripada zrelom stanovništvu.

Prirodni pad oblik je prirodne promjene kad je na nekome prostoru u jednoj godini više umrlih nego rođenih.

Prema starosti imamo tri dobne skupine: mlado (0-14 godina), zrelo (15-64 godine) i staro (65+ godina). Svi stariji od 65 godina pripadaju starom stanovništvu.

2. faza je faza \"tranzicije\" i tu se dešava pad stopa smrtnosti, a stope rodnosti su i dalje visoke. To se dešava u zemljama u kojima je medicina razvijena, a zbog kulture ili nekih drugih običaja i razloga rađa se i dalje veliki broj djece.

Prirodna promjena je pojam koji označava razliku između broja rođenih i umrlih na nekom području u određenom razdoblju. Ukoliko je rodnost veća od smrtnosti, prirodna promjena je pozitivna pa ju nazivamo prirodnim porastom. U suprotnom, ukoliko je prirodna promjena negativna, radi se o prirodnom padu.

Smrtnost ili broj umrlih označava broj umrlih u jednoj godini na nekome prostoru te je jedna od dvije odrednice općeg kretanja stanovništva.

Populacijska politika predstavlja skup mjera s kojima se pokušava utjecati na brojnost stanovništva. Populacijske politike mogu ići u smjeru povećanja broja djece (pronatalitetne politike), ali imaju i one s kojima se pokušava reducirati stopa rodnosti (antinatalitetna politika),