Pulska Arena najveći je rimski spomenik u Hrvatskoj i jedan od najočuvanijih rimskih amfiteatara na svijetu. Osim svoje povijesne uloge u službi igara u rimsko doba, Arena se koristi i dalje kao poprište zabavnih događaja poput koncerata, predstava itd.

2019. godine otok Vis i okolni manji otoci proglašeni su geoparkom pod nazivom Viški arhipelag. UNESCO-ovi geoparkovi područja su geološke i geomorfološke baštine od međunarodne važnosti, a u Hrvatskoj se nalaze dva geoparka, Papuk i spomenuti Viški arhipelag.

Neke od glavnih znamenitosti Dubrovnika te njegove gradske jezgre zaštićene UNESCO-om su njegove velebne kamene zidine, glavna ulica pod nazivom Stradun, Knežev dvor i crkva sv. Vlaha, kao i katedrala te brojni samostani i druge građevine od kulturno-povijesnog značaja.

Ostalu kulturnu baštinu možemo promatrati kroz stare gradske jezgre (npr. Imotski, Pula (arena),...), srednjovjekovne gradove (Motovun), neke građevine (arena u Puli), utvrde (kninska tvrđa), običaji (folklor),...

Nehaj u Sinju, Klis iznad Splita i Trsatska gradina u Rijeci samo su neke od mnogobrojnih utvrda koje pronalazimo u Primorskoj Hrvatskoj, dok je Trakošćan jedan od najljepših hrvatskih dvoraca, smješten u Hrvatskom zagorju.

PP Lastovsko otočje nalazi se na jugu Hrvatske, a sami park prirode čini 44 otoka, otočića i hridi. Prepoznatljivost ovog parka prirode su brojne crkvice i dimnjaci.

Katedrala svetog Jakova u Šibeniku građena je od strane dvaju vrsnih majstora Juraja Dalmatinca i Nikole Firentinca u gotičko-renesansom stilu.

Starogradsko polje na Hvaru \"UNESCO-ov\" je lokalitet koji obuhvaća područje poljoprivrednih polja ograđenih suhozidima sa zemljišnom podjelom starom preko dvije tisuće godina. Radi se o jedinom hrvatskom otočnom UNESCO-vom lokalitetu (ne računamo li jezgru grada Trogira koja se nalazi na istoimenom otočiću).

Eufrazijeva bazilika, koja se nalazi na UNESCO-ovom Popisu svjetske baštine, nalazi se u Poreču. Ostale lokalitete, odnosno kulturno-povijesne spomenike pod zaštitom UNESCO-a u Primorskoj Hrvatskoj možemo pronaći u Šibeniku, Splitu, Dubrovniku itd.

NP Brijuni nalaze se na zapadu Istre, a nacionalni park obuhvaća prostor od 14 otoka od kojih je najveći Veliki Brijun. Najznačajnije lokacije su ostaci dinosaura, zoološki vrt te stara predsjednička rezidencija.

PP Biokovo proglašen je parkom prirode zbog svojih krških posebnosti. Na njemu se nalazi i botanički vrt Kotišnica te jedan od turistima najzaniimljivih dijelova - Skywalk Biokovo.

Stećci su nadgrobni spomenici koji su se našli na UNESCO-vu Popisu svjetske baštine za Hrvatsku. U Hrvatskoj se mogu pronaći u Konavlama i općini Cista Provo, a na njima često se mogu pronaći razni lirski tekstovi ili neki bitni povijesni podatci koji mogu poslužiti kao izvori za istraživanja.

Ostalu kulturnu baštinu možemo promatrati kroz stare gradske jezgre (npr. Imotski, Pula,...), srednjovjekovne gradove (Motovun), neke građevine (arena u Puli), utvrde (kninska tvrđa), običaji (folklor),...

Među navedenim nacionalnim parkovima Primorske Hrvatske, samo nacionalni park Krka nije otočni, već obuhvaća kanjon rijeke Krke. Kornati i Brijuni otočne su skupine, Mljet je otok čiji je zapadni dio zaštićen kao nacionalni park.

Stare gradske jezgre Trogira, Splita i Dubrovnika nalaze se na UNESCO-ovom Popisu svjetske baštine. Ostali kulturno-povijesni spomenici na ovom popisu koje pronalazimo u Primorskoj Hrvatskoj su Eufrazijeva bazilika u Poreču, Zadarske zidine i tvrđava sv. Nikole u Šibeniku, šibenska katedrala, Starogradsko polje na Hvaru te stećci u Cisti Velikoj i Konavlima.

2019. godine otok Vis i okolni manji otoci proglašeni su geoparkom pod nazivom Viški arhipelag. UNESCO-ovi geoparkovi područja su geološke i geomorfološke baštine od međunarodne važnosti te je on jedini geopark u Primorskoj Hrvatskoj.

Na području Primorske Hrvatske nalazi se 5 nacionalnih parkova, a to su:\r

\r

• Brijuni
\r

• Paklenica
\r

• Kornati
\r

• Krka
\r

• Mljet
\r

Telašćica je park prirode smješten na Dugom otoku. Glavna prepoznatljivost ovoga parka prirode je jezero Mir i obalni strmci.

Ostalu kulturnu baštinu možemo promatrati kroz stare gradske jezgre (npr. Imotski, Pula,...), srednjovjekovne gradove (Motovun), neke građevine (arena u Puli), utvrde (kninska tvrđa), običaji (folklor),...

S obzirom da se na UNESCO-vom Popisu svjetske kulturne baštine nalaze i šibenska katedrala sv. Jakova i tvrđava sv. Nikole (kao dio šireg niza zaštićenih spomenika venecijanskih utvrda diljem Jadrana), Šibenik smatramo jedinim hrvatskim gradom s dva lokaliteta na UNESCO-ovom Popisu svjetske baštine.

Park prirode Vransko jezero najveće je prirodno jezero u Hrvatskoj i važan ornitološki rezervat. Ovo područje privlači ljubitelje ptica i ribolova, ali i one koji traže mir u prirodi.

NP Krka drugi je najposjećeniji nacionalni park u Hrvatskoj, a smjestio se uz istoimenu rijeku. Najznačajnije lokacije ovoga nacionalnog parka su: kanjon rijeke Krke, Skradinski buk (najveća sedrena barijera u Europi) te otočić Visovac.

Na području Primorske Hrvatske nalazi se 6 parkova prirode, a to su:\r

\r

• Dinara
\r

• Učka
\r

• Biokovo
\r

• Telašćica
\r

• Vransko jezero
\r

• Lastovsko otočje
\r

NP Mljet otočni je nacionalni park u Hrvatskoj. Najznačajnije lokacije ovoga nacionalnog parka su Veliko i Malo jezero te šumska prostranstva na zapadu otoka.

NP Paklenica smjestio se na južnom dijelu Velebita. Glavna prepoznatljivost ovog nacionalnog parka su kanjoni Velika i Mala Paklenica. Prostor je bogat krškim reljefom i mamac je brojnim planinarima i alpinistima.

Rovinj, jedan od najvećih istarskih gradova, nalazi se na obali i nastao je za vrijeme antike, kao i većina ostalih većih istarskih obalnih gradova, dok su ostali navedeni gradovi nastali u unutrašnjosti Istre za vrijeme srednjega vijeka.

NP Kornati predstavlja najrazvedeniju otočnu skupinu u Sredozemlju te su najveći nacionalni park u Hrvatskoj. Sam nacionalni park obiluje nizom različitih biljnih i životinjskih vrsta te još jedno od obilježja su obalni strmci.

Među navedenim nacionalnim parkovima Primorske Hrvatske, samo park prirode Telašćica nije planina, već otočni park prirode. S druge strane, navedeni odgovori (Učka, Dinara i Biokovo) planine su zaštićene kao parkovi prirode.