UNESCO-Popis svjetske baštine u Hrvatskoj obuhvaća:\r

\r

• Eufrazijevu baziliku u Poreču
\r

• Bukove šume Karpata
\r

• Plitvička jezera
\r

• Obrambene sustave Republike Venecije 16. i 17. st. u Zadru i Šibeniku
\r

• Stećke
\r

• Starogradsko polje na Hvaru
\r

• Povijesni grad Trogir
\r

• Katedralu svetog Jakova u Šibeniku
\r

• Stari grad Dubrovnik
\r

• Povijesni kompleks Splita i Dioklecijanova palača
\r

Hrvatska ima brojna nematerijalna dobra na UNESCO-vu popisu nematerijalne kulturne baštine, a neki od njih su:\r

\r

• Nijemo kolo s područja Dalmatinske zagore
\r

• Umijeće sokolarenja
\r

• Mediteranska prehrana na hrvatskom Jadranu, njegovoj obali, otocima i dijelom zaleđa
\r

• lapsko pjevanje
\r

• Festa svetog Vlaha zaštitnika Dubrovnika
\r

• Procesija Za Križen na otoku Hvaru
\r

• Bećarac, tradicijski glazbeni žanr s područja Istočne Hrvatske
\r

• Čipkarstvo u Hrvatskoj
\r

Trogir ima izuzetno očuvanu srednjovjekovnu gradsku jezgru koja je upisana na UNESCO-ov Popis svjetske baštine.

Baština je drugi naziv za prirodno i kulturno nasljeđe, odnosno prirodna i kulturna dobra naslijeđena, očuvana i njegovana iz prošlosti. Velik dio toga čine izvanredne ljepote, vrijednosti i posebnosti iz različitih dijelova države što osim značaja u vidu našeg identiteta, također ima značaj i za razvoj turizma.

Spomenik parkovne arhitekture najniža je kategorija zaštićenog područja u Hrvatskoj. Neki od primjera spomenika parkovne arhitekture su: arboretum Lisičine, Lipički perivoj, arboretum Trsteno,...

Među navedenim lokalitetima, samo Kopački rit je park prirode, dok su ostali nacionalni parkovi. Kopački rit jedan je od 12 hrvatskih parkova prirode, dok su Plitvička jezera, Kornati i Sjeverni Velebit tri od osam hrvatskih nacionalnih parkova.

Najznačajnija zaštićena područja u Hrvatskoj, između ostalih, su strogi rezervati, nacionalni parkovi, posebni rezervati te parkovi prirode. U Hrvatskoj ima ukupno 9 kategorija zaštite prirode, a ukupno je zaštićeno preko 400 različitih područja države.

UNESCO je svjetska organizacija pod okriljem Ujedinjenih naroda koja sastavlja popise materijalne i nematerijalne svjetske baštine s ciljem zaštite materijalnih i nematerijalnih dobara. Na UNESCO-vu Popisu materijalne kulturne baštine Hrvatska ima 10, a na onom nematerijalne kulturne baštine 15 dobara.

Dioklecijanova palača u Splitu bila je monumentalno prebivalište cara Dioklecijana i danas je jedan od najbolje očuvanih spomenika antičke arhitekture.

Geopark predstavlja geomorfološku i geološku baštinu važnu za neko područje. U Hrvatskoj imamo dva geoparka, a radi se o Papuku i Viškom arhipelagu.

Uz regionalni park Mura-Drava, Moslovačka gora je drugi važan park prirode u Hrvatskoj. Ovaj park ima značajan ekološki i kulturni doprinos u očuvanju prirodne baštine Hrvatske.

UNESCO-Popis svjetske baštine u Hrvatskoj obuhvaća:\r

\r

• Eufrazijevu baziliku u Poreču
\r

• Bukove šume Karpata
\r

• Plitvička jezera
\r

• Obrambene sustave Republike Venecije 16. i 17. st. u Zadru i Šibeniku
\r

• Stećke
\r

• Starogradsko polje na Hvaru
\r

• Povijesni grad Trogir
\r

• Katedralu svetog Jakova u Šibeniku
\r

• Stari grad Dubrovnik
\r

• Povijesni kompleks Splita i Dioklecijanova palača
\r

Najznačajnija zaštićena područja u Hrvatskoj, između ostalih, redom su: strogi rezervati, nacionalni parkovi, posebni rezervati te parkovi prirode. U Hrvatskoj ima ukupno 9 kategorija zaštite prirode, a ukupno je zaštićeno preko 400 različitih područja države. Strogi rezervati su samo za znanstvena istraživanja, dok se u ostalim kategorijama zaštite dopušta pristup turistima.

Katedrala svetog Jakova u Šibeniku građena je od strane dvaju vrsnih majstora Juraja Dalmatinca i Nikole Firentinca u gotičko-renesansom stilu.

U Hrvatskoj je dosad proglašeno 8 nacionalnih parkova (NP-ova) i 12 parkova prirode (PP-ova). Svi hrvatski nacionalni parkovi nalaze se u Gorskoj ili Primorskoj Hrvatskoj, dok su parkovi prirode raspoređeni kroz teritorij cijele države.

Zaštićene bukove šume u nacionalnim parkovima Sjeverni Velebit i Paklenica dio su UNESCO-ove svjetske baštine zbog svoje prirodne vrijednosti i očuvanosti. One predstavljaju stanište brojnih biljnih i životinjskih vrsta te ključni dio ekosustava Europe.

Među navedenim dobrima, samo stećci (srednjovjekovni nadgrobni spomenici) su materijalno dobro, dok su ostali pojmovi nematerijalna dobra. Na UNESCO-vu Popisu materijalne kulturne baštine Hrvatska ima 10, a na onom nematerijalne kulturne baštine 15 dobara.

Povijesna jezgra Splita s Dioklecijanovom palačom obuhvaća niz poznatih lokacija kao što su Jupiterov hram, Dioklecijanov mauzolej, Peristil,...

Strogi rezervat predstavlja najvišu kategoriju zaštite u Republici Hrvatskoj. Ondje su dopuštena samo znanstvena istraživanja zbog očuvanja izvorne prirode, a u Hrvatskoj su dva stroga rezervata, a to su: Bijele i Samarske stijene te Hajdučki i Rožanski kukovi.

Prirodna se raznolikost dijeli na raznolikost žive prirode (bioraznolikost) i raznolikost nežive prirode (georaznolikost). Primjer zaštite bioraznolikosti je zaštita nekog staništa (npr. staništa ptica), a georaznolikosti zaštita određenog reljefnog oblika (npr. špilje).

Starogradsko polje na Hvaru na UNESCO-v popis dospjelo je zbog očuvanih zemljišnih podjela iz doba grčke kolonizacije Jadrana.

Među navedenim lokalitetima, samo Sjeverni Velebit je nacionalni park, dok su ostali parkovi prirode. Sjeverni Velebit jedan je od osam hrvatskih nacionalnih parkova, dok su Medvednica, Lonjsko polje i Biokovo tri od 12 hrvatskih parkova prirode.

U veljači 2021. najviša hrvatska planina, Dinara, proglašena je 12. parkom prirode u Hrvatskoj. Time je preuzela titulu najmlađeg parka prirode od Lastovskog otočja, a najmlađi nacionalni park je Sjeverni Velebit, proglašen 1999.

UNESCO-ovi geoparkovi područja su geološke i geomorfološke baštine od međunarodne važnosti. U Hrvatskoj se nalaze dva geoparka, Papuk i Viški arhipelag. Također, trenutno je u procesu kandidature za ovaj status još jedno područje Primorske Hrvatske, planina Biokovo i Imotska jezera.

Različiti tradicijski običaji i umijeća kao što su glazba, plesovi, kuhinja, stare vještine i sl. spadaju u nematerijalnu kulturnu baštinu. S druge strane, u materijalnu kulturnu baštinu spadaju različita nepokretna i pokretna dobra (građevine, umjetnine, rukotvorine itd.).

UNESCO-Popis svjetske baštine u Hrvatskoj obuhvaća:\r

\r

• Eufrazijevu baziliku u Poreču
\r

• Bukove šume Karpata
\r

• Plitvička jezera
\r

• Obrambene sustave Republike Venecije 16. i 17. st. u Zadru i Šibeniku
\r

• Stećke
\r

• Starogradsko polje na Hvaru
\r

• Povijesni grad Trogir
\r

• Katedralu svetog Jakova u Šibeniku
\r

• Stari grad Dubrovnik
\r

• Povijesni kompleks Splita i Dioklecijanova palača
\r

Strogi rezervat predstavlja najvišu kategoriju zaštite u Republici Hrvatskoj. Ondje su dopuštena samo znanstvena istraživanja zbog očuvanja izvorne prirode, a u Hrvatskoj su dva stroga rezervata, a to su: Bijele i Samarske stijene te Hajdučki i Rožanski kukovi.

Strogi rezervat predstavlja najvišu kategoriju zaštite u Republici Hrvatskoj. Ondje su dopuštena samo znanstvena istraživanja zbog očuvanja izvorne prirode, a u Hrvatskoj su dva stroga rezervata, a to su: Bijele i Samarske stijene te Hajdučki i Rožanski kukovi.

Strogi rezervati najviša su razina zaštite prirode u Hrvatskoj i samo ih je dva na području države. To su Bijele i Samarske stijene te Hajdučki i Rožanski kukovi. Strogi rezervati su prostori u kojima je priroda neizmijenjena te u kojima su zabranjene sve djelatnosti osim obrazovanja i znanstvenog istraživanja.