Prirodna i kulturna baština Hrvatske

Različiti tradicijski običaji i umijeća kao što su glazba, plesovi, kuhinja, stare vještine i sl. spadaju u nematerijalnu kulturnu baštinu. S druge strane, u materijalnu kulturnu baštinu spadaju različita nepokretna i pokretna dobra (građevine, umjetnine, rukotvorine itd.).

\"UNESCO-Popis svjetske baštine u Hrvatskoj obuhvaća:\r

\r
• Eufrazijevu baziliku u Poreču
\r
• Bukove šume Karpata
\r
• Plitvička jezera
\r
• Obrambene sustave Republike Venecije 16. i 17. st. u Zadru i Šibeniku
\r
• Stećke
\r
• Starogradsko polje na Hvaru
\r
• Povijesni grad Trogir
\r
• Katedralu svetog Jakova u Šibeniku
\r
• Stari grad Dubrovnik
\r
• Povijesni kompleks Splita i Dioklecijanova palača\"
\r

Strogi rezervat predstavlja najvišu kategoriju zaštite u Republici Hrvatskoj. Ondje su dopuštena samo znanstvena istraživanja zbog očuvanja izvorne prirode, a u Hrvatskoj su dva stroga rezervata, a to su: Bijele i Samarske stijene te Hajdučki i Rožanski kukovi.

Povijesna jezgra Splita s Dioklecijanovom palačom obuhvaća niz poznatih lokacija kao što su Jupiterov hram, Dioklecijanov mauzolej, Peristil,...

Geopark predstavlja geomorfološku i geološku baštinu važnu za neko područje. U Hrvatskoj imamo dva geoparka, a radi se o Papuku i Viškom arhipelagu.

Par prirode područje je zaštite prirode u Republici Hrvatskoj gdje priroda može biti izmijenjena, ali moraju vrijednosti ostati očuvane te onaj dio parka zbog kojega je dobio status zaštite ne smije biti značajnije izmijenjen. Danas je u Hrvatskoj 12 parkova prirode, a to su:\r

\r
1. PP Biokovo
\r
2. PP Kopački rit
\r
3. PP Lonjsko polje
\r
4. PP Medvednica
\r
5. PP Papuk
\r
6. PP Telašćica
\r
7. PP Učka
\r
8. PP Vransko jezero
\r
9. PP Velebit
\r
10. PP Žumberak-Samoborsko gorje
\r
11. PP Lastovsko otočje
\r
12. PP Dinara
\r

Spomenik parkovne arhitekture najniža je kategorija zaštićenog područja u Hrvatskoj. Neki od primjera spomenika parkovne arhitekture su: arboretum Lisičine, Lipički perivoj, arboretum Trsteno,...

U Hrvatskoj je dosad proglašeno 8 nacionalnih parkova (NP-ova) i 12 parkova prirode (PP-ova). Svi hrvatski nacionalni parkovi nalaze se u Gorskoj ili Primorskoj Hrvatskoj, dok su parkovi prirode raspoređeni kroz teritorij cijele države.

Katedrala svetog Jakova u Šibeniku građena je od strane dvaju vrsnih majstora Juraja Dalmatinca i Nikole Firentinca u gotičko-renesansom stilu.

Regionalni park predstavlja područje zaštite u Republici Hrvatskoj kojim upravlja županija. U Hrvatskoj su dva takva prostora, a to su Mura-Drava i Moslavačka gora.

Prirodna i kulturna baština predstavljaju prirodna i društvena dobra koja smo naslijedili od naših predaka.

Kategorije zaštite prirode u Republici Hrvatskoj su:\r

\r
1. strogi rezervati - dozvoljena samo znanstvena istraživanja
\r
2. nacionalni parkovi - dozvoljen pristup ljudima bez izmjenjivanja prirode
\r
3. posebni rezervati - naglašen jedan dio neizmijenjene prirode i on se ne smije iskorištavati
\r
4. parkovi prirode - smiju se obavljati određene gospodarske aktivnosti ako ne ugrožavaju zaštitu prirode
\r
5. regionalni parkovi
\r
6. spomenici prirode
\r
7. značajni krajobrazi
\r
8. park-šume
\r
9. spomenici parkovne arhitekture
\r

Dioklecijanova palača u Splitu bila je monumentalno prebivalište cara Dioklecijana i danas je jedan od najbolje očuvanih spomenika antičke arhitekture.

Uz regionalni park Mura-Drava, Moslovačka gora je drugi važan park prirode u Hrvatskoj. Ovaj park ima značajan ekološki i kulturni doprinos u očuvanju prirodne baštine Hrvatske.

Baština čini dio turističke ponude neke države. Turisti često posjećuju neke prostore upravo zbog njihove baštine kako bi kroz istu dobili neke nove informacije o prostoru koji su posjetili ili narodu koji ondje živi.

Trogir ima izuzetno očuvanu srednjovjekovnu gradsku jezgru koja je upisana na UNESCO-ov Popis svjetske baštine.

UNESCO-Popis svjetske baštine u Hrvatskoj obuhvaća:\r

\r
• Eufrazijevu baziliku u Poreču
\r
• Bukove šume Karpata
\r
• Plitvička jezera
\r
• Obrambene sustave Republike Venecije 16. i 17. st. u Zadru i Šibeniku
\r
• Stećke
\r
• Starogradsko polje na Hvaru
\r
• Povijesni grad Trogir
\r
• Katedralu svetog Jakova u Šibeniku
\r
• Stari grad Dubrovnik
\r
• Povijesni kompleks Splita i Dioklecijanova palača
\r

Prirodnu baštinu važno je zaštiti jer ona utječe na bioraznolikost nekoga prostora te čini važan dio nekoga prostora.

Baština je drugi naziv za prirodno i kulturno nasljeđe, odnosno prirodna i kulturna dobra naslijeđena, očuvana i njegovana iz prošlosti. Velik dio toga čine izvanredne ljepote, vrijednosti i posebnosti iz različitih dijelova države što osim značaja u vidu našeg identiteta, također ima značaj i za razvoj turizma.

UNESCO je skraćenica od United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization, a predstavlja jednu od međunarodnih organizacija pri Ujedinjenim narodima koja se bavi prirodnom i kulturnom baštinom. UNESCO sastavlja i popise materijalne i nematerijalne baštine na kojima se nalaze i pojedini lokaliteti u Hrvatskoj.

U veljači 2021. najviša hrvatska planina, Dinara, proglašena je 12. parkom prirode u Hrvatskoj. Time je preuzela titulu najmlađeg parka prirode od Lastovskog otočja, a najmlađi nacionalni park je Sjeverni Velebit, proglašen 1999.

Nacionalni park predstavlja jednu od najviših kategorija zaštite u Republici Hrvatskoj u kojemu je za razliku od strogih rezervata dopušteno posjećivanje, ali bez izmjene prirode. Danas je u Hrvatskoj osam različitih nacionalnih parkova: Brijuni, Risnjak, Sjeverni Velebit, Plitvička jezera, Paklenica, Krka, Kornati i Mljet.

Strogi rezervat predstavlja najvišu kategoriju zaštite u Republici Hrvatskoj. Ondje su dopuštena samo znanstvena istraživanja zbog očuvanja izvorne prirode, a u Hrvatskoj su dva stroga rezervata, a to su: Bijele i Samarske stijene te Hajdučki i Rožanski kukovi.

UNESCO-ovi geoparkovi područja su geološke i geomorfološke baštine od međunarodne važnosti. U Hrvatskoj se nalaze dva geoparka, Papuk i Viški arhipelag. Također, trenutno je u procesu kandidature za ovaj status još jedno područje Primorske Hrvatske, planina Biokovo i Imotska jezera.

Prirodna se raznolikost dijeli na raznolikost žive prirode (bioraznolikost) i raznolikost nežive prirode (georaznolikost). Primjer zaštite bioraznolikosti je zaštita nekog staništa (npr. staništa ptica), a georaznolikosti zaštita određenog reljefnog oblika (npr. špilje).

Starogradsko polje na Hvaru na UNESCO-v popis dospjelo je zbog očuvanih zemljišnih podjela iz doba grčke kolonizacije Jadrana.

UNESCO je svjetska organizacija pod okriljem Ujedinjenih naroda koja sastavlja popise materijalne i nematerijalne svjetske baštine s ciljem zaštite materijalnih i nematerijalnih dobara. Na UNESCO-vu Popisu materijalne kulturne baštine Hrvatska ima 10, a na onom nematerijalne kulturne baštine 15 dobara.

Neki od primjera nematerijalne baštine u Hrvatskoj su: čipkarstvo, ophod zvončara s područja Kastavštine, Sinjska alka, bećarac,...

Geopark predstavlja geomorfološku i geološku baštinu važnu za neko područje. U Hrvatskoj imamo dva geoparka, a radi se o Papuku i Viškom arhipelagu.

Hrvatska ima brojna nematerijalna dobra na UNESCO-vu popisu nematerijalne kulturne baštine, a to su:\r

\r
• Nijemo kolo s područja Dalmatinske zagore
\r
• Umijeće sokolarenja
\r
• Mediteranska prehrana na hrvatskom Jadranu, njegovoj obali, otocima i dijelom zaleđa
\r
• Godišnji pokladni ophodi Zvončara s područja Kastavštine
\r
• Klapsko pjevanje
\r
• Festa svetog Vlaha zaštitnika Dubrovnika
\r
• Procesija Za Križen na otoku Hvaru
\r
• Bećarac, tradicijski glazbeni žanr s područja Istočne Hrvatske
\r
• Medičarski obrt na području Sjeverne Hrvatske
\r
• Sinjska alka, viteški turnir u Sinju
\r
• Umijeće izrade drvenih tradicijskih igračaka s područja Hrvatskog zagorja
\r
• Umijeće suhozidne gradnje
\r
• Međimurska popevka, tradicijski napjev Međimurja
\r
• Čipkarstvo u Hrvatskoj
\r
• Dvoglasje tijesnih intervala Istre i Hrvatskog primorja
\r
• Godišnji proljetni ophodi Kraljica ili Ljelja iz Gorjana
\r
• Tradicije bokeljskih Hrvata u Hrvatskoj
\r
• Tradicije uzgoja lipicanaca
\r
• Tripundanske svečanosti i kolo sv. Tripuna
\r

Zaštićene bukove šume u nacionalnim parkovima Sjeverni Velebit i Paklenica dio su UNESCO-ove svjetske baštine zbog svoje prirodne vrijednosti i očuvanosti. One predstavljaju stanište brojnih biljnih i životinjskih vrsta te ključni dio ekosustava Europe.

Baština je dio identiteta svakog naroda. Baština čini dio identiteta jer predstavlja dio povijesti nekoga naroda i njegovu posebnost uz koju se taj narod veže.

NP Yellowstone najstariji je nacionalni park na svijetu, nalazi se u SAD-u, a proglašen je 1872. godine. S druge strane, NP Sjeveroistočni Grenland poznat je po tome što nosi titulu površinom najvećeg nacionalnog parka na svijetu.